woensdag 28 september 2011

O nosso Xanana escangalhou sua política anti-democrática face a inesperada questão posta a si pelo nosso irmão Gaspar da Costa Sobral na Universidade Histórica de Intelectualidade e de renome em Portugal e nos cinco Continentes, a Universidade de Coimbra...

A questão posta a consideração do Xanana Gusmão por nosso grande amigo, o homem de calibre político timorense na Diáspora, Gaspar da Costa Sobral, não foi de inaudito, mas sim o nosso irmão Sobral mostrou-se ao Xanana uma política como mesmo de um estadista de renome entre todos os timorenses de vários quadrantes políticos que vivem em Portugal, apenas só ao merecê do Xanana com um simples "YES" e nada mais.

Porque para eles só com a politica de Xanana eles poderão apalpar e colher bem as migalhas caídas da mesa do chamado Rei e Deus intocável e infalível na governação da nossa RDTL face aos seus vergonhosos e palhaços seguidistas em Timor Leste assim como pelo mundo fora.

O Sobral foi mais relutante e sábio em pôr questões a cara do Xanana sem remorsos e nem com ressentimentos, pelo contrário o Sobral portou-se muito bem como um filho do sofredor Povo Maubere e que ele tem toda a lógica da razão em tecer uma valiosa pergunta cuja seu efeito ecoou no todo espaço Lusitano e principalmente na Universidade Histórica da Intelectualidade de renome em Portugal desde tempos remotos até ao presente momento.

Com esta tão genuína e merecedora pergunta com hora certa que o nosso irmão se dirigiu ao Xanana estremeceu e escangalhou de imediato a fachínora política de Xanana e como tal Xanana apercebeu-se de imediata de que o melhor é parar já imediatamente todo o seu programa para encontro formal com sábios timorenses em Portugal para assim ele, o Xanana, poderia esquivar-se da grande turbulenta politica que poderá até desacreditar e dar-lhe cabo da sua actual politica face ao destino do nosso sofredor Povo Maubere.

Porque todo o período quase os cinco anos da sua governação foi apenas a mercê dos seus queridos grupelho politico de calibre mafioso de sanguessugas que outrora vilmente opuseram à nossa Luta de Resistência Nacional para Independência e Libertação da nossa Pátria Timor Leste e do nosso mui querido o pobre e débil Povo Maubere.


 

===============================================================================


Xanana Gusmão abandonou reunião com estudantes timorenses instantes depois do seu início

Coimbra, 28 set (Lusa) -- O primeiro-ministro de Timor-Leste, Xanana Gusmão, abandonou hoje à tarde um encontro com timorenses que estão a estudar em Portugal, poucos instantes depois do início da reunião, na Faculdade de Direito da Universidade de Coimbra (UC).

Xanana Gusmão saiu da sala quando um timorense que vive "em Portugal há 30 anos", mestrando em Ciências Jurídicas naquela Faculdade, Gaspar da Costa Sobral, afirmou, no início da sua intervenção, que "os discursos de ocasião são muito bonitos", mas "o que é preciso é uma política de educação".

O primeiro-ministro de Timor-Leste levantou-se da mesa em que presidia à sessão, com a presença de cerca de uma centena de timorenses, dirigiu-se a Gaspar da Costa Sobral e, depois de lhe dizer que não estava ali "para ouvir políticas", saiu da sala, em passo acelerado.

Enquanto se dirigia para o exterior do edifício, para tomar, de imediato, a viatura em que seguiu para Lisboa, onde encerra na quinta-feira a visita a Portugal, Xanana Gusmão, foi acompanhado, além da sua comitiva, por muitos dos participantes da reunião, que o tentavam "acalmar" e "demovê-lo da sua decisão", mas em vão, sem sequer obter qualquer palavra do chefe do governo de Timor-Leste.

Na mesa da sessão, além de Xanana Gusmão, estavam também os ministros da Educação e dos Negócios Estrangeiros timorenses (o titular da pasta das Infraestruturas estava entre a assistência), a embaixadora deste país em Lisboa e o reitor da UC.

Depois de uma breve intervenção do presidente da Associação de Estudantes Timorenses em Coimbra (AETC), Ivo Pinto, a embaixadora de Timor-Leste em Portugal apelou aos participantes para colocarem as suas perguntas de forma muita breve e objetiva, para ser possível esclarecer a maior quantidade possível de questões.

Surgiu então a intervenção de Gaspar da Costa Cabral, em função da qual Xanana Gusmão abandonou a reunião, que tinha sido iniciada cerca de cinco minutos antes, deixando a generalidade dos presentes "surpreendidos" e divididos entre apoiantes e críticos daquela decisão.

"Não esperava esta atitude do Primeiro-Ministro, que está a construir com dificuldade uma democracia em Timor", mas não pode ter comportamentos "anti-democráticos" como este, disse à Agência Lusa Gaspar da Costa Sobral.

Gaspar da Costa Sobral "cometeu um erro, mas não eu estava à espera" desta reação de Xanana Gusmão, considerou Ivo Pinto, que "sobretudo", ficou "surpreendido e muito triste".
O encontro deveria ter servido para "os estudantes timorenses em Coimbra colocarem as suas questões e propostas e ouvirem os planos do ministro da Educação", acrescentou o líder da AETC, lamentando o desfecho da reunião.


Igualmente instado pela Agência Lusa, o reitor da UC, João Gabriel Silva, considerou o episódio uma "questão interna de Timor-Leste", que "não põe minimamente eu causa os objetivos" desta deslocação de Xanana Gusmão a Coimbra.
"No que diz respeito à UC, correu muitíssimo bem", salientou o reitor, recordando que o principal objetivo da atribuição, por esta instituição, do título de doutor 'honoris causa' ao primeiro-ministro de Timor-Leste (cuja cerimónia decorreu na manhã de hoje) é "o reforço das relações" daquele país com Portugal e de "defesa da língua portuguesa".


O que está em causa, sustentou João Gabriel Silva, "é o espaço lusófono" e a "universalidade da língua portuguesa" que, sem Timor-Leste, ficaria reduzida a "um assunto quase só atlântico".

maandag 26 september 2011

Xanana floreou o seu lamaçal discurso na sede das ONU em Nova Yorke...

Hoje Xanana vem a Portugal para ser granjeado doutoramento com causa honraria da Universidade de Coimbra.Contudo sua mana a Christ quer desfazer a língua oficial portuguesa em Timor Leste e quer ela que dá a vida a língua Inglesa da sua origem para melhor controlar as nossas riquezas naturais como gás e petróleo.

Xanana na sede das ONU desta vez ele discursou em Português simplesmente para engraçar os lusitanos, porque ele vem a Portugal para fazer as suas vénias ao seu homologo português Pedro Coelho e assim como ao Presidente Aníbal Cavalo Silva e ao Parlamento etc...etc...etc...

Xanana nas Nações Unidas floreou o seu discurso ao parecer como um estadista de renome, mas ele esqueceu por completo por muitos males que ele tem feitos ao pequeno e pobre Povo Maubere, aos Gloriosos Asuwains Falintil Veteranos,a Organização OPMT e a Juventude Maubere cujos seus membros foram muitos mortos por mão chacinas da soldadesca indonésia e da sua escumalha os seus peões avançados como os partisans, hansips, milícias, assim como seus efectivos timorenses de batalhões 74 e 75 em defesa da RI e da sofisticada inteligência das ABRI no controle do movimento das nossas populações nas vilas por ela controlada e fiscalizada de forma tão desumana e com práticas vilmente contraditórias a ética moral e social para com um ser humano como eles eram e são.

Xanana no seu bem floreado discurso omitiu o sofrimento do débil e pobre Povo Maubere que ele era e continua ser o seu mentor.

Pois Xanana dá mais honra e gloria aos seus comparsas, os degenerados filhos timorenses que negaram descaradamente o direito do Povo Maubere em lutar pela Independência da sua Pátria Timor Leste e da sua completa e plena liberdade que nele é conferido na Carta Magna das Nações Unidas e é bem gritante na Declaração Universal dos Direitos Humanos.

Xanana não quer mais conflito e quer mas é o desenvolvimento, mas perguntamos ao Xanana se não queres mesmo conflito tens que renunciar uma vez para sempre a tua enfadada política de tergiversar atenção do nosso sofredor Povo Maubere em fazer jogos sujos com os teus queridos amigos, os integracionistas e oportunistas para facilmente cortar casaco aos nossos heróis da libertação da Pátria Maubere e queridos mártires da nossa Revolução Maubere.

Se tu não corrigires esta tua enfadada politica de de ser um grande lisonjeador da verdadeira história do Povo Maubere, evidentemente que tu mesmo vás permitindo que o conflito se reaviva no nosso solo Pátrio para que reponha a justiça, razão e a verdade.

O Povo Maubere quer seus filhos que lhe cuidem da sua sobrevivência em múltiplos aspectos da sua existência como verdadeiro Povo e verdadeiro senhor de si e da sua própria Terra e não quer ser escravo dos estrangeiros na sua própria Pátria Timor Lorosae.

Um forte abraço do teu camarada, companheiro e irmão Maubere Tuba Rai Metin...

donderdag 22 september 2011

Horta oh Xanana desmacara malu kah tata malu hanesan fahi fuik no asufuik sira iha Povo kik no kiak Maubere nia terus no susar leten...Nain Maromak no Matebian sira la toba sira bele halo hotu2 hodi foti a'an to'o lalehan kah to'o iha nebe deit, ikus mai sira sei basa rentós ba sira ninia hahalok a'at sira be hodi ukun Povo sai susar no terus tan nafatin ne'e...




Quinta-feira, 22 de Setembro de 2011

Timor president thinks PM a drunk: cables

.


Herald Sun/AAP - September 22, 2011

EAST Timorese President Jose Ramos-Horta thinks his nation's parliament is corrupt and regards Prime Minister Xanana Gusmao as an arrogant alcoholic, classified diplomatic cables say.

Dr Ramos-Horta's unkind observations have been revealed in leaked US cables published by WikiLeaks, Fairfax newspapers report.

East Timor's Nobel-prize winning figurehead told US diplomats that Mr Gusmao is "arrogant but he likes to pretend to be humble".

He had harsher words about the previous prime minister Mari Alkatiri, describing him as "abusive" and someone "who doesn't even pretend to be anything but arrogant".

Dr Alkatiri resigned as prime minister in June 2006 as Mr Gusmao, who was then president, threatened to sack him.

The US embassy reports that Mr Gusmao angered Dr Ramos-Horta by "turning up 'visibly drunk' at a reception in honour of Prince Albert of Monaco on April 6".

The disclosures also reveal how Dr Ramos-Horta attempted to negotiate with East Timorese rebel leader Major Alfredo Reinado by asking in June 2007 for the Australian commander of the international stabilisation force to suspend its pursuit of him so the rebel could turn himself in.

On February 11, 2008, Dr Ramos-Horta was critically wounded when Reinado tried to assassinate him, resulting in the rebel leader's death.

The wounded president was treated in a Darwin hospital.
.

15 comentários:

Anónimo disse...
Isso só serve para mostrar a todos nós que tipo de caráter José Ramos Hortahas tem. Ele é um rato traiçoeiro, enganoso, inescrupuloso, imoral, mentiroso, corrupto e nojento.
Anónimo disse...
Isso só serve para mostrar a todos nós que tipo de caráter José Ramos Horta tem. Ele é um rato traiçoeiro, enganoso, inescrupuloso, imoral, mentiroso, corrupto e nojento.
Anónimo disse...
E e bem feito para o Alkatiri que lhe anda sempre a beijar o cu.
Anónimo disse...
Bem feito mesmo. Finalmente, as verdadeiras cores deste presidente animal estão agora em exposição para o mundo inteiro ver.
Anónimo disse...
Bem feito para o Xanana que esta sempre a dar a banana para este gijo chupar. Agora toma la pa porra com eles!
Anónimo disse...
BEM FEITO PARA TODOS ELES.MERECEM-SE UNS AOS OUTROS.
Anónimo disse...
Ramos, Ramos, Ramos ... você está ficando sem amigos rapidamente.
Anónimo disse...
laos foin agora ne'e maibe dala barak ona
Anónimo disse...
laos foin agora ne'e maibe dala barak ona
Anónimo disse...
So agora descobriram o verdadeiro caracter do RH?! Ja ha anos que vinha dizendo a malta que ele (RH) eh perigoso; serve-se das pessoas enquanto precisa, por tras vai destruindo os outros/as.
Mas esqueceram-se do maior bebado/drunker aqui da praca, o Lasama!! Ele eh campeao dos "drinkeiros" daqui da selva!! Depois de meia garrafa de whisky, comeca a batata com a mulher. O Lasama quando eh convidado a uma festa, bebe ate demais, as tantas despede-se dos outros convivas, sai pela porta da frente mas depois entra pela porta das trazeiras para continuar a bebedeira, regressando depois a casa de madrugada ao colo dos segurancas!!! Porem ha outros que se embebedam com dinheiro do Estado, mas isso eh um factor comum a todos "eles"!!! Cambada de sabujos!!!!
Anónimo disse...
relatoriu nee maka ami buka duni. Ami gosta tur hare asu 75 nian tau malu. husik sira joga malu too hun didiak.
Anónimo disse...
Hare ba. Boot sira hateke malu hanesan nee kuantu mais, halo nusa loos maka hateke ba povu?
Maubere Tuba Rai Metin disse...
PARTE I

Noticia ida ne'e hatudu mai ba ita Povo kik no kiak Maubere katak samea ulun nain rua ne'e komesa tata malu ona tanba sira simu ona malisan husi ita nia Saudosos Matebian sira nune mos ita Nain Maromak nia liman karuk tun ona ba sira nia leten tanba sira halo liu demais ona.

I ema ida kah lider ida iha Timor Lorosae la iha tomates atu bele hatudu sira nia salah se lae só ita nia Asuwin ida kah rua mak barani hatudo bereleki nain rua ne'e nia sala no nia foer sira, nebe ke sira halo subsubar nune mos sira nia pratikas imorais sira, nebe ke ita nia Povo kik no kiak Maubere hatene no hodi akompanha oh matan momos ba hahalok nain ulun a'at sira ne'e.

Hatudu sira nia salah husi bulak ba ukun nia,bulak ba haburas korrupsaun, bulak ba fó fatin ba KKN, bulak ba skandulos sexuais no pedofilia, bulak ba homosexualidade, bualak ba lesbiandade, bulak ba bizarre no sadis machist, bulak importa feton kah mane hodi kaliber prostituisaun mai iha ita nia rai doben hamoen ita Povo kik no kiak nia kultura milenar no ancestral nia nebe la'o tuir scrupulosamente Nain Sagrada Familia ninia hanorin tuir ita Nain Maromak nia ukun fuan no komandament,bulak ba fó fatin ba bou hamutuk iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran ema a'at no kriminosos tantanan deit só ba halo susar no terus ita nia Povo kik no kiak Maubere iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak, bulak hodi nia mental desequilibrado bubar kah desmobiliza ita nia Asuwain Falintil no Veteranos nia Sagrada Instituisaun no ninia moris nebe ke merese honra no gloria tanba sira mak oin loron Timor Lorosae hetan ukun rasik a'an i tanba nune mak imi nain ulun bulak kah chanfradus sira oin loron loko an hanesan feto karlele sira nebe la iha moral sei halo moen moen deit ba ninia moris hodi fan ninia dignidade no ninia harga diri ba bele moris iha ita nia sociedade nia laran i lakohi buka serbisu simples ruma ba hodi mempertahankan ninia moris hanesan ema oh dignidade no respeito.

Nain ulun sira nebe ke oin loron ukun ita nia rai doben Timor Lorosae ne'e hatudu sira nia profile politika mai ba ita hanesan feton maek katar sira ne'e lolos... Kuitadu bereleki doutores Banana no Abobara ninia hahalok sira ne'e...Halo moen deit ita Povo kik no kiak Maubere iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak...Ai ke malditos i imorais lideres, bereleki Horta no Xanana...
Maubere Tuba Rai Metin disse...
PARTE II

Maldisaun bo'ot nebe ke sira simu husi ita nia saudosos Asuwain Falintil, Juventude Maubere, OPMT nia elementos nune mos ita nia Povo kik no kiak mak hodi nia barani defende nia rai doben Timor Lorosae hodi sakrifika nia a'an mak oin loron nain ulun maek katar sira ne'e bele hakilar hanesan komadres ibun bek no beik sira ba malu iha sira nia moris ke la iha etik moral social atu moris lolos hanesan ema kriatura nebe mak ita Nain Maromak hakiak mai iha mundo ne'e nia laran.

Tanba Povo kik no kiak Maubere sofre no terus demais ona i sira la iha kbit hodi hatudu sira nia ukun lolos ba halo Povo kik no kiak Maubere bele moris diak, hakmatek iha paz no amor nia laran maibe sira hodi sira nia ulun chanfradus sira ne'e hakarak halo salah bebeik hodi lohi nafatin ita Povo kik no kiak maibe sira nia salah mak to'o ona nia tempo ba ita Nain Maromak no ita nia Saudosos Matebian sira atu fó justisa ba sira através sira nia hahalok a'at nebe ke sira agora dadauk ne'e komesa soi piada ba malu hanesan komadres kama rua nia. Sira hein atu simu sira nia masing lekirauk ulun bosok ten no lohi ten sira ne'e...

Imi atu halai ba iha nebe lós... Imi nia maluk sira berkelas kakap hanesan imi mak horas ne'e iha Mundo Arabe simu dadauk ninia masing i komesa lambe dadauk ne'e... Imi hein justisa Povo Maubere kik no kiak sei munu ba imi nia leten tanba imi halo demais liu ona. Imi bele halo hotu hotu ba ami Povo kik no kiak Maubere, maibe imi la iha kekuatan kah forsa moral atu hasoru ami nia Maromak no Matebian sira... Tanba ami la iha kekuatan kah forsa polisial no militar hanesan imi iha, i imi hodi sira hanesan asu siak menjaga imi nia interesse no imi nia famili kah grupu politiko be foer tantatan deit i hodi moris hanesan parasitas iha Povo kik no kiak Maubere nia kosar ben no nia susar no nia terus nia folin nune mos imi mak monopoliza kah nauk hotu riku soi nebe mai husi FUNDO MINARAI NO GÄS hodi fa'e ba malu hodi goza no patarata liu, moris oh garnel deit, hodi uma mewan mewan oh luxo deit, kareta mewan2 oh luxo tantanan deit, hodi juataan dolar ba rai kah deposita iha bank Indonesia kah, ba bank Singapura kah, Malasia kah, China kah, Japaun kah, Tailandia kah, Australia kah, New Zelandia kah, Portugal kah, Suisa kah, Amerika kah, Ingalterra kah, Brasil kah, Itali kah, France kah, Spaina kah, Belgia kah só ita Nain Maromak mak ahtene deit ba nune mak to'o oin loron ita haré momos hela ne'e...

Imi atu lohi no bosok tan se lós, bereleki oan sira ne'e?... Imi nia fatin mak Natarbora kah Weberek neba atu halo tós no natar ba Povo kik no kiak sira i lalika soe tan imi nia kantigas mai ba ami hodi rai rahun kah aitan ba takan ami nia matan nune imi bele susu nafatin ami bokor no rai bokor konforme imi nia vontade i husik hela ami hodi deit kulit no ruhin...
Maubere Tuba Rai Metin disse...
Apesar ba imi nia hahalok sadis sira ne'e ba ami Povo kik no kiak nia moris to'o rabat rai, imi sei hodi matan momos kontente hodi hamnasan i halo festa porra iha ami nia sorin ba sorin hodi han no hemu garnel i la fó valor liu ba ami Povo kik no kiak Maubere nia moris hanesan ema oh nia dignidade no Povo hodi ninia identidade lolos iha ami nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak. Nain Maromak sei fo bensaun no tulun bo'ot no nafatin ba nia atan no oan kik no kiak Povo Maubere to'o liberta ninia a'an husi imi ema politikus klasse riku nain no lohi ten sira nebe ke horas ne dadauk hanean ami Povo kik no kiak Maubere hodi matan momos i halo ami sai dollar didiak to'o rabat rai i atu sai imi nia atan ba beibeik...

Imi nia hahalok a'at sira ne'e mak baseia ba imi nia strategia hodi objectivus politiku atu atinge ba imi nia moris loron ba loron ba imi nia jerasaun ikus mai.

Hodi nune imi hakarak halua tiha ami Povo Maubere kik no kiak nia historia lolos nebe ke hodi liberta rai doben ida ne'e, nebe oin loron imi goza patarata hela hodi hinus kain naruk deit ne'e...

Honra i Gloria ba Ita Nain Maromak Nain Santissima Trindade mak Povo Maubere kik no kiak nia naroman no matadalan!

Honra i Gloria ba Saudosos Asuwain, Biberes , Mauberes, Juventude, Falintil no Povo tomak Timor Lorosae mak hodi nakfakar ran no sakrifika ninia isin ba hodi liberta rai ida ne'e, maibe to'o oin loron ita mak sai terus no susar nafatin i sai ikus mai atan ba beibeik hodi kaer ema a'at nain ulun lohi ten no bosok ten sira nia kuda tali ba sira hodi serbi sira hanesan lolos malae kolonialistas sira iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak!

Povo kik no kiak Maubere hakark hetan ninia liberdade hodi moris paz no amor tuir ita Nain Maromak nia hakarak i la'os berleki sira nia ambisoens politikas nia...
PARTE III

A luta kontinua até ita Povo kik no kiak Maubere tane rasik ita nia rai doben Timor Lorosae nia destinu konforne ita Nain Maromak fo'o bensaun no grasas ba ita hodi liberta ita nia rai ne'e...

Hokfulak no Haksolok husi Povo Maubere kik no kiak nia oan doben Maubere Tuba Rai Metin...

donderdag 1 september 2011

Xanana, Ruak no Lere hakruk hodi haraik a'an ba nia maluk jenerais Indonésios sira nia oin, iha loron desmobilisasaun Veteranos no Falintil nebe ke sira fo'o naran tanba konsulta ba autores funu nain no Povo Maubere tomak, atu bele fo'o no hametin relasaun diak ba malu, nune mos husik FDTL no PNLT bele simu treinamentu no assistensia hodi ekipamento no armamento militar husi ABRI ba sira nia interesse i haluan tiha justisa ba kriminosos nebe ke halo Povo kik no kiak Maubere susar no terus nain nune mos nebe mate barak ba hodi liberta nia rai doben Timor Lorosae iha ABRI nia Invasaun, agresaun no okupasaun okos iha tinan kuase 25 liu ba kotok ne'e...

Belo sira imi hotu bele kanta hodi imi nia kantigas oin2 no halo funa2imi nia politika be hodi bosok no lohi ami Povo kik no kiak Maubere, maibe tinan mai ne'e, Povo kik no kiak Maubere sei hatudu ba imi hotu katak Povo kik no kiak Maubere mak sei kaer duni nia kuda tali rasik i ami Povo kik no kiak lakohi imi sira nebe ke sai hanesan kolonialistas no neokolonialistas sira nia atan be horas ne'e dadauk hodi imi nia politika befoer nia atu hodi Povo kik no kiak ba serbi imi nia interesse, kah familia kah grupelho politik nia...

Imi nia hakarak halo ami Povo kik no kiak sai kuda atan babeibeik ba imi nia hahalok hanesan lolos kalonialistas no neokolonialistas nia hodi atu halo susar no terus ami nafatin iha ami nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak ba ikus mai imi oh imi nia patraun kolonialistas no neokolonialistas sira hodi hametin imi nia lema hodi fa'e ami ba hodi ukun nune imi bele hanean ami ba beibeik hodi susu ami bokor no rai bokor i ikus mai imi husik ami nafatin iha mukit no terus nia laran to'o mate saukati deit biar ba ami mak hodi ran no isin halo funu hasoru ami nia funu maluk sira ABRI no nia kolaborasionistas sira hodi liberta Rai doben ida ne'e maibe oin loron ami nia historia mos imi ema at sira haluha tiha ona ami nia historia funu nia i imi buka hadi inventa fali historia oin2 hodi rarahun no aitan soe ba ami Povo Maubere kik no kiak nia matan nune mos ba opini publik internasional hodi labele hatene lolos historia Povo kik no kiak Maubere iha nia rai doben Timor Lorsae nia laran nebe hodi funu atu liberta Rai no Povo Timor Lorsae tomak to'o oin loron ne'e...

Hein mak ita sei hare ba loron D no horas H... i Povo kik no kiak Maubere sei kanta lolos duni nia historia hodi tuir nia hinu revolusaun fanu Timor Lorosae tomak hodi hader kaer nia kuda tali rasik hodi ukun rasik a'an i la fo'o fatin tan ba ema kolonialistas no neokolonialistas sira nia atan sira nebe ke horas ne'e moris hanesan aiklak lolos iha Povo kik no kiak Maubere nia Rai doben Timor Loesae nia laran hodi patarata hela i hakarak atu explora no oprimi kik no kika sira ba sira nia interesse hanesa ita hotu hare dadauk iha mundo ne nia laran tomak husi Europa, Amerika, Afrika, Asia no Oceania mak oin loron ita akompanha hela dadauk ne'e, belun sira...

Ita hein Justisa Povo kik no kiak Maubere sei to'o ba ita hotu nia loron...

Foin dadauk iha loron 20 fulan Agosto nia laran ne'e, iha sira nia cerimonia be desmobilisasaun Veteranos no Falintil konforme sira nia preconceitos no politika nebe serbe ba sira nia patraun estranjeiros nia interesse, Xanana, Ruak no Lere hakoak metein oh nia nia maluk jenerais Indonesios hodi mutan sitra nia foer mai ba iha mass media, dean katak ..."ita tenke hametin relasoens oh Indonesia tanba sira nasaun bo'ot i ita buka evita problemas ikus mai"...Xanana sei dean tan katak ..."Se ita la belun oh Indonesia, Abri loron ida sei dudu tan ninia partisan kah milisi sira hodi halo ruburanga iha ita nia fronteira neba i nune sira halo ita la tu'ur metin, para evita problemas sira ne'e mak ita tenke serbisu hamutuk oh ABRI iha seguransa no defesa i ita nia FDTL sira bele ba halo preparasaun militar iah Indonesia nune mos sira bele adkire ekipamentos militares hanesan armamentos, munisoens no fardamentos ba bele uniformiza tiha ita nia forsa nasaun rua ne'e, ne mak diak liu tan...etc...tec...etc..."!

Hodi maluk nain tolu nia lian funa hirak ne'e ita bele hasai konklusaun katak sira ne'e la iha tomates duni... I dala ruma sira lahatene evolusaun mundo nia ne'e karik, dala ruma sira sei mehei iha tinan 1975 karik? Kah dala ruma sira ne'e keta tob demais i lahatene avansos dramaticos no galopantes kona evplusoens politikas-sociais iha mundo nia laran ne'e karik tanba nune entaun sira tenke passa reforma duni i lalika lakun tempu oh ita Povo kik no kiak nia moris no nia destinu...

Ba Povo Maubere kik no kiak ita presia hatene oh laran luak no hodi ita nia kbit no matenek hodi hatene no akompanha evolusan mundial i ita hodi barani oh ita nia patriotismo no nasionalismo nune mos hodi barani hateten ba sira katak imi lalika mai oh imi nia kantigas oin2 hodi atu lohi no bosok tan ami, tanba ami Povo Maubere la's beik hanesan imi hodi imi nia kantigas nebe ke hateten mai ba ami katak so imi mak matenek be halo hotu i so imi mak bele ukun ami nia rai nune mos ami Povo Maubere kik no kiak se lae ami la iha valor iha ami nia rai doben Timor Lorosae nia laran...Imi nia imajinasaun kah doktrina so para lohi no bosok hodi rai rahun atu taka ita nia matan ne'e, ami la simu liu ona, nune ami sei barani hateten tan ba imi katak saida tan mak mosu iha rai doben Timor Lrosae nia laran ami Povo maubere kik no kiak la hakruak no la hakfodak no kulit nia fulun la mabrik ida hodi hasoru saida los mak mosu tan iha ita nia rai doben TL nia laran tomak tanba deit ba imi nia kaprisius politika befoer nia...

Povo Maubere kik no kiak no Povo Timor Lorosae tomak ita tenke hatene katak Indonesia la hanoin a'at atu buka kria instabilidade iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran, tanba Indonesia hatene katak lagu2 Suharto oh nia genarais tinan 75 nia sudah berlalu ona, nune mos politika ninia patraun Europeus no Amerikano sira husi tinan 75 ne mos sudah melampau ona...

Oin loron ita nia maun no alin Povo Indonesio mak deside ninia destinu i la'os jenarais kriminosos no despotikus sira... Nune mos iha Amerika kah iha Europa...

Neneik Povos etenikos oin2 iha KNRI sei ida idak ambrik ba hodi kaer rasik ninia destinu no ninia kuda tali hanesan ita nebe dadauk ne'e hatudu tiha ona hodi matan momos ba sita hotu.

Nune duni ita lalika rona lian bosok no lian lohi ten husi ema nain tolu kah sira nia grupos be la iha domin husi ita nia pOvo kik no kiak Maubere nune mos husi ita nia maun alin Povo sira selu seluk iha munndo ne'e nia laran nebe ke hotu2 horas ne'e akompanha hela evolusaun politika social mundial sem fronteiras ne'e...

Sira nain tolu bosok no lohi tan ita ba nune ita atu hakruk nafatin ba sira nia politika nebe ke iha tinan lima ne'e sira hatudu oan ba ita hotu hodi hare oh matan momos hela...

Indonesia nunka atreve tama tan iha ita nia rai doben TL nia laran, se nia tama hodi grupu lubuk ida ninia interesse, Povo maun no alin Indonesio mak sei han duni sira nia aten i se'e grupus beik ten no fanatikus sira ne'e hakark koko Povo mundo tomak nia kekuatan no Revolusaun global mundial hasoru ema ukun nain tiranos, nauk ten, arrogantes, ditadores,imorais eskandalosos no korruptos da primeira marka nebe ke ita hotu oin loron akompanha hela dadauk ne'e, sira nia destinu sei la naruk liu...

Se sira mangame hela Povo kik no kiak Mundo tomak sei hodi solidario ba malu hodi hatun nain ulun a'at sira nebe hakarak hodi sira nia kaprisius atu ukun nafatin Povo no Rai ba halo susar no terus bebeik ita Povo kik no kiak iha mundo ne'e nia laran i liliu iha ita nia rai doben Timor Lorsae nia laran tomak...

Povo Maubere kik no kiak hader, loke matan hodi ambrik, kumu liman no tuba rai metin oh neon no laran ida deit tuir ita nia doktrina politika Povo kik no kiak nebe ke ita nia Asuwain Matan dalam Fretilin hanorin iha Bases de Apoio nia laran...Imi loke matan hodi rekore ba ita nia politika vastu progama Fretilin deit imi hatene lolos saida mak ita hakark hodi funu hasoru kolonialistas no Neokolonialistas portugueses no indonesios iha tempo neba i oin loron ita nia objectivu politiku mak neduni ita tenke atu buka liberta ita nia a'an husi ita nia maluk nain ulun a'at sira nia hahalok nebe ke halo tan ita sai sira nia atan nafatin i sira nia hakarak mak hodi nauk no goza deit ita nia rikusoi no ita nia kosar ben no ita nia susar no terus oin sah ne'e ba hodi ita liberta ita nia rai doben Timor Lorsae husi ema a'at ita nia funu maluk sira nia liman kah kekuatan politika no militar nia okun okos...