woensdag 9 mei 2012

Os mais acabrunhados políticos da nossa Resistência Armada Nacional contra a invasão, agressão e a ocupação da Pátria Maubere por Forças Armadas da KNRI desde 1975 até 1999.-




Hatun Korruptor sira!!! TAUR MATAN RUAK MANAN IHA ELEISAUN PRESIDENSIAL OH VOTOS MAIORIA ESMAGADORA APOIO HUSI VETEREANOS, FALINTIL, POVO KIK NO KIAK MAUBERE, JUVENTUDE MAUBERE, OPMT NUNE MOS KOMPONETENTES HOTU2 NEBE TAUR KONFIA NO HODI HARAEK A'AN MAK HUSU BA ATU FÓ APOIO ATU SAI PRESIDENTE, NUNE KAMARADA, KOMPANEIRO, RAN MALUK NO MANEMALUK TENKE KUMPRE A LETRA JURAMENTU NEBE KE HALO IHA ITA NIA SAUDOSOS MATEBIAN SIRA NIA RESTUS MORTAIS IHA SAGRADA FAMILIA NO VETERANOS FALINTIL, FALUK NO OAN KIK NO KIAK SIRA NIA KUARTEL GENERAL IHA LAGA NEBA.

NEBE ALIN NO KAMARADA TAUR MATAN RUAK  HALO KOMPROMISSO LULIK IHA SAUDOSOS ASUWAIN MATEBIAN SIRA NIA RUHIN NO KULIT KAH RESTOS MORTAIS NINIA LETEN, NO MOS IHA ITA NAIN MAROMAK SANTISSIMA TRINIDADE NINIA MA'ON NO AIN OKÓS. NUNE'E ITA HOTU2 KAH POVO KIK NO KIAK MAUBERE SAI SASAIN BA ALIN NIA KOMPROMISSU LULIK NE'E...

KOMPROMISSU LULIK NE'E HALA'O OH ITA NAI MAROMAK, SAUDOSOS MATEBIAN SIRA NO ITA NIA RAI LULIK NO KNUA LULIK, NEBE KE ITA NIA MAUN NAIN RUA KATUAS L7 NO KATUAS MANUEL MAKÁS, HAMULAK BA ALIN NIA LETEN NE'E MAK ALIN TENKE ASSUMA OH SERIE RESPONSABILIDADE BA ATU HALO DIAK BA ITA KIK NO KIAK, AILEBA, AINTANAN, BEIK TEN, FUK LA FASE, ROUPA MOS DOIS, KESI KABUN HALAI TUN SAE IHA DUT NO AILARAN KAH IHA FOHO LETEN NEBA HODI DEFENDE POVO MAUBERE KIK NO KIAK NO ITA NIA RAI DOBEN TIMOR LOROSAE, HUSI SAGRADA FAMILIA, CPD-RDTL, VETERANOS, FALINTIL, OAN KIK NO KIAK, FALUK NO KATUAS NO FERIK BA FUNU HODI LIBERTA RAI DOBEN TIMOR LOROSAE NIA NO MOS POVO KIK NO KIAK HUSI RAIULUN TO'O RAI IKUN, HUSI PULO JAKU LIU HUSI ATAURU TO'O ENKLAVE OEKUSSE, HUSI TASI MANE LIU HUSI RAIKALARAN TO'O TASI FETO.

TRABALHADORES KAH SERBISU NAIN MAK FÓ DOMIN NO LARAN BA HODI FOTI ALIN BA ASSUME KARGO NE'E, TENKE FIR OH NEON NO LARAN MÓS NO KONSIENSIA TRANKUILA KATAK ALIN NO KAMARADA HAKARAK TUIR LIAN LOS ATU SERBI BA POVO KIK NO KIAK SIRA TUIR ALIN NINIA KOMPROMISSU, MAIBE LA'OS ATU MAI SERBI FALI INTERESSES PARTIDOS KAH ASSOSIASOENS, KAH KLASSE DOMINANTE NO EXPLORADORES KAH OPRRESSORES NIA, KAH KLASSE AMP KAH CNRT NEBE KE HALIBUR DEIT MALUK SIRA NEBE KE HORI ULUK LAKOHI ITA POVO KIK NO KIAK MAUBERE ATU BELE UKUN RASIK A'AN I SAI MORIS DIAK IHA ITA NIA PROCESSO UKUN RASIK A'AN NIA LARAN. 

MAIBE SIRA HAKARAK LORI ITA BA EMA A'AT NO KRIMINOSSOS SIRA NIA LIMAN LARAN BA NUNE MAK OIN LORON ITA LAKUN FEN NO OAN SIRA, MAUN NO ALIN SIRA, AMAN NO INAN SIRA, BIN NO FETON SIRA, TIOS NO TIAS SIRA, PRIMOS NO PRIMAS SIRA, SOBRINHOS NO BEAON SIRA, KAMRADAS NO KOMPANHEIROS SIRA, RAN MALUK NO MANE MALUK SIRA, LA TAN BA BUAT SELUK SE LAE BA ITA NIA RAI DOBEN TIMOR LOROSAE NO POVO KIK NO KIAK MAUBERE TOMAK NINIA LIBERTASAUN NO NINIA MORIS DIAK IHA DAME NO DOMIN NIA LARAN, NUNE ITA RAI NAIN RASIK DUNI MAK TENKE KAER ITA NIA KUDA TALI RASIK I ITA LAKOHI ATU SUDUR NO ATAN BA BEIBEIK...

MATEBIAN, KABLAKE NO RAMELAU MAK ITA FO'O NARAN ITA NIA RAMKABIAN I HODI MAKIKIT MATEBIAN ITA KONTROLA ITA NIA NASAUN RDTL HUSI ROHAN BA ROHAN SEI METIN NAFATIN IHA ITA NIA KOTUK I NUNE ITA SADERE HODI KOKO BARANI TAN DALA IDA BA MALUK SIRA NEBE KE HAKARAK HATUN ITA NIA KULTURA, IDENTIDADE NO DIGNIDADE HANESAN KRIATURA NAIN MAROMAK NIA, POVO NO NASAUN IHA MUNDO NE'E NINIA LARAN HODI KANTA NIA FOHO RAMELAU ITA NIA REVOLUSAUN NIA NUNE MOS KANTA ITA NIA HINO NASAUN NIA MAK NARAN PATRIA...PATRIA...PATRIA...ITA MAK POVO KIK NO KIAK MAUBERE I ITA MAK FRETILIN I FRETILIN MAK ITA RASIK NIA MATA DALAN...

AMI POVO KIK NO KIAK MAUBERE NIA OAN TOMAK IHA RAI DOBEN TIMOR LOROSAE HALO REFUTASAUN TOTAL NO KOMPLETA BA MENSAGEM XANANA NINIA NEBE HALEKAR IHA FORUM HAKSESUK IHA COIMBRA – LISBOA – PORTUGAL, TANBA BLOG IDA NE’E SERBE DUNI INTERESE CNRT-AMP NEBE NINIA PATRAUN XANAN HALEKAR NINIA LIAN BOSOK MESAK TANTANAN DEIT KONA BA RESISTENSIA ARMADA NEBE NIA KONTA IHA NINIA MENSAGEM HODI LORON 18 FULAN ABRIL NO TINAN 2012. MENSAGEM NE’E OH NINIA KONTEUDU HANESAN FO’O ESTIMULO NO KORAGEM BA NINIA AKOLITO TAUR MATAN RUAK NO MOS HODI RAIRAHUN TAN HODI SOE BA POVO MATAN A’AT SIRA KARIK KONFORME NINIA PERSEPSAUN KONA BA SITUASAUN POLITIKA IHA RAI DOBEN TIMOR LOROSAE BA MOMENTO IDA NEBA...I LILIU XANANA HAKARAK MOTIVA NINIA SEGUIDORES SIRA BELE ATU KOSE2 NAFATIN  TAUR MATAN RUAK ATU NUNE TAUR KUANDO LANTIK TIHA SAI PRESIENTE TENKE REKONESE NIA PATRAUN XANANA KATAK XANANA MESAK HALO HOTU NEDUNI XANANA NINIA PARTIDU CNRT MAK TENKE KAER TAN GOVERNO NUNE SIRA BELE LOHI TAN, BOSOK TAN, GABA A’AN TAN, PRATIKA TAN AKTUS IMORAIS TANTANAN DEIT I LAIHA LIAN IDA, NUNE MOS SIRA BELE NAUK NAFATIN, BUKA INVENTA HISTORIAS NAFATIN, KORRUPSAUN BURAS BA BEIBEIK KONFORME SIRA NIA HAKARAK I NUNE MOS SIRA LAKOHI HALO REVISAUN BA LEIS SIRA TANBA FO’O NAFATIN BENIFISIU BO’OT BA SIRA NIA MORIS LORON2, ENQUANTO ITA NIA POVO KIK NO KIAK MAK HAMBRIK HODI ASSITE KOMEDIA NAIN ULUN BOSOK TEN NO LOHI TEN SIRA NIA HODI SUSU LIMAN FUAN I HODI MATAN BEN NO HODI NEON NO LARAN TODAN BA BEIBEIK TANBA NAIN ULUN SIRA HODI BUKA HAMETIN NAFATIN HAHALOK A’AT HODI BUKA HALA'O NAFATIN  NO HABURAS NINIA INTERESSE NO NINIA HAHALOK A’AT SIRA NEBE KE HAKARAK HALO ITA POVO KIK NO KIAK ATU SAI VITIMA NAFATIN BA SIRA NIA GANANSIA POLITIKA NO HAHALOK A’AT NEBE KE SIRA HAKARAK BUKA HODI SUSU NAFATIN POVO MAUBERE NIA BOKOR NO RAI BOKOR TO’O IHA NEBE DEIT KONFORME SIRA NIA HAKARAK, MAIBE LA’OS ITA NIA POVO KIK NO KIAK NINIA INTERESSES NO KONDISOENS MORIS NIA LORON BA LORON NIA MAK NE’E...

Lós duni XANANA imi rua TAUR MATAN RUAK mesak manu aman iha Timor Lorosae nia laran maibe Asuwain sira seluk be imi halo konspirasaun no golpes oin2 hasoru sira ne'e imi halua tiha hotu ona i agora imi mai kanta oin2 no funan2 fali...TMR sei hanoin kah keta berpura-pura haluan tiha ona karik buat hirak nebe ke imi halo ba kamaradas sira nebe ke salva imi nia vida iha susar no terus laran i agora imi rua Xanana bosok barak dean katak imi rua Xanana mak halo hotu i imi rua mesak mak funu nain... Keta lohi demais se lae ita nia saudosos sira sei basa imi nia rentos mak ne'e...Imi hakarak buka saida lós mak ne'e???...Hakarak buka sai riku kah, kah hakarak buka atu sa’e ba lalehan?...Hau nia apoio ba o baseia ba oh nia lianfuan sira ke hato'o mai ba hau através hau nia maun no alin no kamaradas no kompaneiros sira i nune hau fo'o green light ba o atu fo’o suporte ba o sae ba poder maibe sei iha dalan kalaran matebian sira dala ruma babeur tiha imi, nune imi komesa hateten lian fuan sira nebe ke imi subar ba ami hodi imi nia taktika hodi aproveita ami nia forsa politika momos hanesan bé mos kristal nia nebe imi hodi intensoens a’at buka sader ba ami hakarak ami nia forsa politika murni nia ba imi nia interesse deit maibe dala ruma ba ami nia susar no terus mak imi haluan tiha karik? Tanba liafuan TAUR MATAN RUAK NO XANANA ninia ne'e halo ami Mano Aman sira nebe ke sei moris oin loron ami lakun ami nia fen no oan, ami nia maun no alin,kamaradas no kompanneiros barak mak iha ami nia sori ba sori monu ba rai tanba deit hodi defende imi nia vida deit, maibe ba sira ne'e imi haluan tiha hotu ona...Hau sés husi atu fó dukung ba kamarada Luolo no kamarada Mari tanba sira ninia hahalok mos la jujur ba ami nebe sofre no terus ba rai doben Timor Lorosae ida ne'e...Nune mak ami hakarak dukun ba o atu sai hodi lian los maibe na realidade ita hare hotu ona katak imi mesak samean ulun rua hodi lohi no bosok ami Povo kik no kiak mak hatene...Imi hodi lohi no bosok mak imi hakarak ba ukun Rai doben ida ne'e oh nia Povo Maubere susar no terus nain...Hodi imi nia manobras ida ne'e mak ami nia konfiansa ba imi lakun tiha ona…Nune imi halo imi nia ba i ami sei halo ami nia historia tuir ami Povo kik no kiak Maubere funu nain nia nebe ami kokorek duni iha ita nia Rai doben ne’e bahinra imi sei hodi imi nia bornal jentio halai husi bapak kabutasak sira hanesan bibirusa taukten, bahinra hetan iha horon manas nia okós kasador ninia his, imi  nia komesa nakdedar atu buka halai lalais sai husi fatin nebe ke imi sente la seguru ba imi nia vida no imi nia moris… I agora Rai diak ona imi jadilah palawah di siang bolon di Tanah Air kita Timor Lorosae i kokotek hanesan komadres histerikus sira ida ne mak imi hatene...

Mensagem Xanana nia husi Blog FORUM HAKSESUK grupu intelktual CNRT – AMP ninia iha Universidade COIMBRA / PORTUGAL,,,

Quarta-feira, 18 de Abril de 2012

Mensagem de Apoio Husi Xanana Gusmão ba Taur Matan Ruak

1. Tuir ita nia Konstituisaun, Presidente da Repúblika iha mandato tinan 5 deit!

Ne’e, atu impede katak ema kaer ukun...kleur demais! Tamba sá? Tamba buat nebé akontese iha mundu tomak, uluk–iha Amérika no Àsia, agora – iha rai barak iha Áfrika, Presidentes sira lakohi lakon no bain-hira sira lakon, sira lakohi tun!

Tuir mós ita nia Konstituisaun, Presidente da Repúblika bele hala’o mandato, tinan 5, ida tan! Né akontese, kuandu povo fó fiar nafatin ba nia, hodi hili nia; né mós katak, nia hetan duni konfiansa husi povo, tamba nia ukun ona durante tinan lima.

2. Agora, ita atu ba Segunda Volta, tamba la iha candidato ida nebé manán ho 50­+1%.

Ita hotu tenki hamutuk fó apoio ba candidato Taur Matan Ruak. Tamba sá maka ha’u rasik, Xanana, fó apoio ba Taur Matan Ruak? Tamba ha’u konhese nia... hori uluk kedas! . Ponto ida ne’e refutadu katak Xanana bosok ten, so Maubere no Bibere beik no matan delek  mak bele fiar Xanana ba ninia bosok ten ne’e...

Agora, ha’u sei fo hatene ba imi, oinsá ha’u konhese nia, Taur Matan Ruak!

a- Ha’u, iha Setembro 1975, CCF hili ha’u tama nudar membro CCF, hanesan Vice-Secretário ba Departamento Informação.

b- Iha mós Setembro 1975, bain-hira TNI komesa ataka husi fronteira jovem José Vasconcelos ba apresenta-an hodi simu kilat no hamutuk ho FALINTIL ba tiru malu...to’o invazaun 7 de Dezembro.  Ponto ida ne’e refutadu katak Xanana bosok ten i nia buka lohi ita be iha konesimentu oituan ne’e hodi nia lian midar no mesak bosok mak barak...

c- Iha Janeiro 1976, tamba inimigo tama tiha ona Aileu, iha reunião CCF iha Maubisse, Nicolau Lobato propoen atu ami hotu namkari no ida-idak fila ba nia rain, hodi organiza. Ha’u liu husi Turiskai, hasoru tiha Xavier do Amaral, ba Laklúbar, hodi tun ba Manatuto, kaer pelotão ida, nudar comandante pelotão, iha Marabain. Ponto ida ne’e refutadu, katak Xanana memang bosok ten hodi kaliber duni...

d- Iha Maio 1976, iha 1ª reunião histórica iha Soibada, CCF hasai Estratégia atu organiza funu no hili ha’u nudar Adjunto ba Região Vikeke, hodi kaer Vikeke, Ossú, Uatu Lari no Uatu Karbau.

e- Iha nebá, dalaruma ha’u ba Região Baukau, no hasoru Taur Matan Ruak comanda ona Companhia ida. Ponto ida ne’e refutadu, katak Xanana bosok ten nia hodi konta historia atu lohi ita Povo Maubere kik no kiak sira ba sira nia interes deit no konsumu iha sira nia grupu mafiosos politikus sira nebe ke horas ne buka hodi susu ita bokor no rai bokur ...

f- Iha Julho 1977, ha’u kaer tutan Venilale, Baukau, Kelikai, Laga no Baguia no hamutuk ho Sub-região Leste Vikeke nian, tama hotu ba Sector Ponta Leste. Iha Outubro 1977, ha’u kolokado fali atu kaer Tutuala, Lospalos, Lautém, Iliomar no Luro. Iha Setembro 1978, hahú mobiliza populasaun atu mai hotu Matebian, hodi resiste ba kampanha serku no anikilamento husi inimigo ba base de apoio Ponta Leste. Ponto ida ne’e refutadu, lian bosok barak mak mai husi Xanana atu buka manan simpatia deit ba hodi foti a’an to’o lalehan, maibe realidade oin seluk fali, tanba ita Asu Wain Funu Nain Veteranos Falintil sira mak sei moris hela ne’e...Xanana haré mai ba ita nia matan laran i Xanana barani lohi ita oh matan momos hela...Kuitadu Xanana memang kelas kakap bosok ten duni...

g- Iha Novembro 1978, inimigo hahú nia kampanha ba foho Matebian. Taur Matan Ruak kaer Companhia ida, hodi defende Uadaboro. Iha Comando Sector, ami hasoru malu beibeik, hodi diskute problemas militares kona ba defesa ba foho Matebian, nudar ponto estratégiku nebé hamahon hela populasaun besik rihun atus ida tolunulo. Pontu refutadu...Xanana bosok ten hodi inventa historias  mak barak liu do ke nia sai hanesan líder ida hodi karakter honestu  no karismatiku nia...

h- Direcção Sector (Comissário Politiku Sera Key, Adjuntos Solan, Má Hunu, Txai, ha’u–ami, membros CCF-no Comandantes Sector Kilik no Olo Kasa) ami reúne atu analisa situação nebé difísil tebes, tamba populasaun mate barak ona, tan deit bombardeamentu husi avião, canhões no morteiros. Ho rakal, ami kontakta Comando Superior da Luta (Nicolau Lobato, Carvarino, Sahe no Estado-Maior), iha Centro, hodi relata situasaun Matebian nian. Husi Comando Superior da Luta ami simu orientasoens katak:

1- Tamba bases de apoio sira seluk mós rahun tiha ona, Sector Ponta Leste lalika ona buka defende nafatin Matebian; Pontu ida ne’e refutadu...Xanana hodi bosok tan ita hodi mata-matak hela...Momentu iha neba Diresaun Comando da Luta la'os dean Xanana hodi  mobiliza populasaun ba hotu rende tanba ita lakun ona funu...Ne Xanana nia opiniaun pessoal oh hamutuk nia maluk balu nebe ke domina husi espírito derrotismo no kapitualismu, tanba sira nia latar belakang  mesak “Pequenos Burgueses” kah Burgois kecil di dlm bahasa Indonesia...

2 - Hanesan iha bases de apoio seluk halo ona, Sector Ponta Leste organiza populasaun hodi ba rende;  Pontu ne’e mos refutadu...Xanana bosok ten, bases sira seluseluk  populusaun rende oh situasaun paniku i labele eskapa inimigo nia forsas nia okos sira rende hodi sira nia inisiativa atu moris oin sah iha vila laran iha ita nia inimigu ninia kekuatan militir no administrativa ninia okós...Maibe mos hanesan iha Matebian husi inisiativa Kuadrus Médios sira hanesan Delegados Politikus Fretilin nia mak fo'o formas de instrusaun ba massas tuhun nadodo ba inimigo nia base nebe ke cerka Foho Matebian...Nune massas sira iha ona nosaun atu ba rende oh objectivo tanba deit ita Fretilin nia forsa kovnesional la kapasitadu ona atu halo kombate de grande enevergadura kontra ita nia funu maluk no invasorees, agresores e ocupasionistas Indonesias iha ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran...Entaun ba momento ida ne'e ita nia sobreviventes Asuwain Falintil halo estrategia de reajustamentu nasional oh asoens innenteruptas de guerra de guerrilha nebe ami komesa aplika as verdadeiras estratégias e taktikas de Guerra de Vietnam da autoria do nosso camarada General Vongiap i Presidente Hochimin...Essa guerra de guerilha foi um acerto total que fez estremecer todo o aprelho repressivo de Jakarta...em menos de três anos forjou o inimgo a negociar-se  com a Guerrilha...

3 - Haruka Forças hotu-hotu husi Ponta Leste ba hamutuk ho Brigada de Choque iha Centro, iha Comando Superior da Luta nia ókos;  Pontu  ne’e mos refutadu...Laiha ordem ida dean katak Forsas hotu2 sai fatin estrategiku i halo vakun boót pois inimigo bele domina i ikus mai bele mos anikila ita nia Falintil iha fatin sira nebe ke kuadrus cívis hanesan Xanana oh tan ninia komparsas sira buka  inonscientemente halakun funu do ke hakarak funu atu liberta ita nia Rai hodi prinsípios lolos ita nia FRETILIN nia...

4 - Sector Ponta Leste sai hanesan Região de Guerrilha, sob comando Adjunto Xanana nian. Adjunto Xanana tenki hili Companhia ida, atu halo guerrilha no mós hili quadros de confiança (civis no militares) atu apoia nia. Iha 22 de Novembro 1978, ami fahe malu iha Matebian. Pontu ida ne’e mos refutadu...Tamba husi Base Estrategiku Matebian ne’e populasaun deprende situasaun paniku tanba LIDERES hanesan Xanana dean  ne’e mesak kidun beben be halai lakun hotu i lahatene sira nia ha’an tanba sira rona katak inmigo tama iha sira nia klaran ba halo bases iha TITIKURA Matebian Feton nebe ke hela TAUR nia moris fatin leten neba ne’e...Exceptu Saudoso Kilik mak ami hamutuk nafatin to’o Xanana trai nia mate iha antara Waiknassa no Kaskol iha tinan 1984...

i- Quadros sira nebé ha’u hili atu hamutuk ho ha’u: civis–Mau Hodu, Lere, Holi Natxa, Bere Malai Laka, Afonso Henriques, Harin Nere no seluk tan; militares–Kilik, Taur Matan Ruak, Paulino Gama, Rodak, Sakin Nere, Dinis Carvalho, .....no seluk tan. Pontu ida ne’e mos refutadu...Xanana bosok ten duni koalia hanesan komadres inventa histórisa mak barak liu...Momentu iha neba ne’e Xanana halai mesak oh nia fen kedua Felicidades hodi plano hodi ba rende iha Lospalos tanba iha Lospalos ninia kunhado Luis Leite  Branco hanesan Deputado Golkar nia iha Lospalos bele fasilita nia bele ba rende i dala ruma iha garantia ba sira nain rua nia moris iha bapak sira nia liman laran dan lain2 sebagainya...Tanba saida mak membro komite Central hanesan Xanana ne'e hanoin hanesan ne'em tanba nia haré ninia maluk kuadrus superiores balu anikilados balu ba rende em massa hodi kuadrus no militantes nune mos hodi populasaun rihun ba rihun hodi buka safa netik sira nia kulit husi bapak TNI kriminosos sira ninia hahalok neb ek sira hatudu iha ita nia rai doben iha tinan hirak ninia laran ba ne;e...

j- Iha tinan 1979, ami hamutuk buka organiza forças iha Ponta Leste. Iha Abril 1980, ami hala’o reunião ida iha Iliomar, hodi decide katak ha’u tenki mai Centro to’o fronteira, hodi buka Membros Direcção Superior ruma nebé sei moris no forças ruma nebé sei iha ai-laran. Iha Maio 1980, ha’u mai Centro ho companhia ida, hamutuk ho Comandante Ko’o Susu/Uato Lari no Johny/Kelikai. Pontu ida ne’e mos refutadu...Xanana gosta bosok no lohi...Primeira reuniaun depois da keda de Matebia iha Titilari area Lavai besik Saelari Suku no Knua Maun no Asuwain Komdt. L7...iha ene ba’a mak ami koalia barak no deside atu apalpa kondisoens ba Nain ulun sira be rende hotu ona ne’e sai nusan lós ona?...Nune mos tuir2 mai iha fali Bodi Lari no Dei Lar iha area Saelari Laga neba...

k- Iha Março 1981, ami halo Reorganização Luta. Taur Matan Ruak sai nudar Colaborador do Estado-Maior.

l- Iha 1984, tamba iha problemas barak iha Centro, ha’u mai Centro atu reúne no resolve. Hasoru malu ho Olo Gari (2º comandante da Brigada) no Taur Matan Ruak, maibé inimigo halo hela operação boot. Ami subar iha Liaruka no iha tempo nebá, ami hotu hán deit ai-tahan. Bain-hira operação inimigo nian hotu, ha’u haruka Olo Gari atu ba buka tuir Estado-Maior (Kilik, Mauk Moruk no Bere Malai Laka) hodi reúne atu resolve problemas inactividade forsas nian. Tamba Olo Gari la kumpre no la fo hatene nia iha nebé no halo sá-ida, ha’u haruka Taur Matan Ruak ba to’o fronteira buka tuir Estado-Maior. Iha Ainaro, Taur Matan Ruak koalia ho Comissário Lere Anan Timor, hodi esclarece situação nebé mosu. Pontu ida ne mos refutadu...Xanana bosok ten...Xanana atua fali hanesan ditador bo’ot tanba deit nia hanesan Komandante em Chefe das Falintil na fase da Guerilha nia laran...Xanana haluhan tiha prinsipios basikos demokratikus no metodu de diresaun kolectiva no mos prinsipios no metodos de kritika i autokritika...tanba nune mak halo konsentrasaun de poderes absolutos mak nia hakarak fó orden ba ami, nune ami alkunha nia oh naran komdt fasista no ditaktator Xananito vais mas é katar pulgas karu amigo...

m- Taur Matan Ruak kumpre nia missaun ho diak no kaer metin forças sira, hodi esclarece didiak kona ba situação, ida nebé tenki hadia, lae ita lakon deit guerrilheiros no reduz ita nia kbit atu halo funu. Pontu ida ne’e refutadu tanba Xanana bosok ten liu tan...Forsa hakarak aktua maibe Xanana mak impata nafatin katak ita labele halo desgate demais ita nia faktor humano maibe ita  tenke poupa ita nia ema tanba ita oituan deit i funu ne’e sei naruk liu tan...Maibe iha pontu seluk nia dun salah ba kamaradas sira seluk tanba nia hanoin katak nia ne Maromak be la salah ida karik...

n- Iha Abril 1984, ami halo reunião ida (Falur, Mau Nana, Konis, Ular no seluk tan) hodi reorganiza fali. Olo Gari, maski bolu, la mosu. Taur Matan Ruak sei hala’o nafatin nia knar iha Centro Sul, hodi esklarese quadros, comandantes no guerrilheiros sira kona ba situação nebé tenki korrije, lae ita lakon funu. Pontu ne’e referensiadu hanesan lian mos falsu deit hodi koalia rekaiasa nia deit karik? Tanba kompaneiro Ologari kumpre duni ninia missaun maibe nia informa ba kamaradas no kompaneiros sira seluseluk katak iha Centro Leste no Ponta Leste kamarada Xanana buka kria konfusaun iha strutura nia laran hodi foti a’an hanesan  Maromak budah kabotasak sira nia iha China nia rai neba ne’e...

o- Iha Reunião ida nebá, ami decide hili Taur Matan Ruak ba Vice-Chefe do Estado-Maior das FALINTIL, tamba nia kapasidade militar no komando, nudar ema ida nebé iha prinsipius no firmeza iha hanoin no iha actuasoens, quadro ida mós nebé hakarak aprende beibeik hodi aumenta nia kbit atu partisipa diak liu iha funu. Ho Taur Matan Ruak nia lideransa, forsas iha Centro no Fronteira komesa actua ho diak, ho inisiativa nebé boot. Depois, ami mós deside atu hasai Lere Anan Timor husi Comissário Político, hodi sai fali Comandante no, iha né, maka Lere komesa hatudu lolós nia qualidade militar, hodi kaptura kilat barak no inimigo mós komesa tauk, kuando ba halo operasaun iha Centro. Pontu refutadu tanba Xanana bosok ba beibeik deit...Iha Ponta Leste no Centro Leste nee Maun Bo’ot no Kamarada L7 nia komando mak kaptura Armas, munisoens , logistika no equipamentos no fardamentos militares indonesios oin2 deit, kilat kuase hatus lima iha modelus no kalibre oin2 deit husi Europa, Amerika no mos husi kontinente Asia rasik nebe fo’o suply ba ABRI ...

p- Depois de reorganização ida né, ha’u bele fokus ka haré liu ba estratégia política funu nian, tamba ha’u fiar tiha ona katak, iha parte militar, forsas sira iha líder ida, Taur Matan Ruak, nebé consistente, dinâmico no buka hadia beibeik nia hanoin, atu enfrenta situasoens foun. Pontu refutadu...Tanba Xanana so gaba deit Taur tanba ninia bom servidor no kumpridor de ordens mak ne’e...e nada mais...Maibe buat hotu2 kona ba asoens militares de invergadura no mos asoens de esporadikas de desmornamento moral inimigo nia  no mos hodi hetan Kilat oin2, amunisi oin2, granadas no ekipamentos militares mo aimoruk oin2 husi deit ita nia maun no kompaneiro kmdt L7 ninia asoens de bravura e valente guerrilheiro iha tempo neba...

q- Depois de ema kaptura ha’u, ha’u hatene forsas tomak hakfodak no nakdoko oitoan, maibé ha’u la iha dúvida, iha kualker momento, katak Taur Matan Ruak ho nia Comandantes superiores sira sei kontinua, ho diak, funu nebé sira komanda. E Taur hatudu katak nuné duni! Pontu refutadu...Tanba Xanana konta kleuk história funu no ninia maluk sira nia nune mos hakerek kleuk hotu i barak mak nia inventa fali hodi halakun Asuwain Lideres Falintil no nia komando Matadalan Fretilin nia iha ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran to’o oin loron ne’e...

r- Funu la’o ho fazes oi-oin, iha cada faze foun ida, funu rasik presiza quadros políticos ka militares atu hatán ba dezafios oi-oin.  Pontu akordo komo prinsipio maibe refutadu iha nia kausas no efeitos i nia kontinuasaun hodi moldes oin sah??? Xanana iha ne’e lá klaru liu hodi deit raihenek soe ba ita kik no kiak no menos matenek nia matan laran hodi sela tan ita atu ukun ita hanesan ninia aman facistas, kolonialistas no neokolonialistas sira mak nia hatene, maibe buat sira seluseluk kona ba halo funu hodi kilat baku hantam ba malu nia hatene mak hodi halai molik hanesan komadres kidun beben mak nia hatene...

s- Iha Base de Apoio, iha tinan tolu nia laran, hahú husi 7 Dezembro 1975 to’o 22 Novembro 1978, funu konhese kuadrus políticos ho militares mesak boot, husi Direcção Superior no husi Comando Superior da Luta.

t- Iha tinan 1979 tomak, depois de destrói tiha Bases de Apoio, inimigo komesa operasaun mesak maka’as hasoru ita nia Forsas Konsentradas no Comando Superior da Luta, to’o hetan susesu. Depois de membros CCF no Comandantes sira mate ida-idak, Nicolau Lobato mate iha 31 de Dezembro 1979. Ponto de akordo komo prinsipio derrotadu husi Lideres inexperientes no balun mesak arrogantes tantanan deit, tanba sira hanoin katak importa estrategia funu husi nasaun maluk socialista sira seluseluk iha Asia nia hanesan china, komo guerra de longa marcha no guerra de movimento atu aplika iha ita nia Rai Tlimor Leste la sesuikan dengan realitas no kondisoens konkretas ita nia...konsekuensias mak ita tara a’an, ou entaun monu ba desepero halo funu la iha hun no laiha dikin i ikus mai ita sai mate hotu...se ke ita lahatene halo funu...

u- Funu tama iha Etapa foun ida, nebé ita hanaran ‘Guerra de guerrilha’. Guerrilha, hahú kedas iha 1979 (husi Ponta Leste) to’o 1999–TINAN RUANULU RESIN IDA! Pontu akordo mas Xanana la despotik ida iha komplexidade i na operasionalidade militar ba guerra de guerrilha aplika iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran...Guerra de Guerilha foi astutamente aplikadu pelo kamarada Mauk Moruk Ran Nakaly Lemoray Teky Timor...I kuase kompanehiros , kamaradas no irmãos iha Resistensia Armada Gurrilha hatene hotu taktikas no acionamento das forsas especiais hodi ataka envergadura no atake de desmornamentu moral ba ita nia inimigo nia hanesan liafuan portugues “bate e foge”...Guerrilha ne’e só kamarada Mauk mak hatene depois kontradisaun oh Xanana nia passa ba nia maun bo’ot  Asuwain Kmdt. Falintil L7 no nia kompanhia naran “Valentes e Rápidos” Makikit Matebian hodi deit prinsipios 7 funu de guerilha husi ita nia kamaradas Djenearl Revolucionario Vong Dgiap e Presidente Ho’o Chi Min husi Republik Popular de Vietnam e nada mais...Xanana so aproveita maluk sira seluk ninia serbisu mak gaba a’an demais liu hanesan proverbio iha liafuan Latim Popular dean hanesan ne’e...”SIC VOS NON VOBIS” tradusaun kah nia signifikadu ne’e dean hanesan ne’e...Ita serbisu hodi kosar no matan ben, hodi ran no isi, hodi terus no susar oin2 maibe ita la goza ninia resultadu...Maibe ema seluk no ema let mak goza ita nia susar no terus ninia folin hodi patarata no gabasola atu lohi ita nia povo kik no kiak katak sira mak halo hotu maibe sira ne mesak munafik no bosok ten no lohi ten tantanan deit...Ba ita nia situasaun ne’e ita nia Povo kik no kiak husi Pulo Jaku liu husi Atauro to’o Enclave Oekussi. Husi Rai Ulun to’o Rai Ikun. Husi Tasi Mane liu husi Rai Klaran to’o Tasi Feto hotu2 hatene katak se mak funu no se mak la funu...Se mak hodi vitima ba funu ne’e no se mak hodi aproveita deit ita nia susar no terus ne’e...Nune ita nia Saudosos Asuwain no Maromak sei ajusta konta ba ema lubuk ida mesak bosok ten no lohidor historia no tan gaba sola demais dan lain2nya sebagainya..

v- Iha Guerrilha, Funu konhese kuadrus hanesan Kilik, Mauk Moruk no Olo Gari, iha faze konkreta ida, nebé sira fó sira nia kbit tomak. Maibé prosesu funu husu beibeik atu iha hanoin nebé bele ajusta-an ba ezijensias foun. Funu mós konhese quadros hanesan Má Hunu no Mau Hodu, to’o iha faze konkreta ida. Funu mós konhese Konis, Sabalae, David Alex, nebé fó ho laran tomak sira nia partisipasaun nebé boot, enkuanto sira moris. Pontu ida ne’e ita hotu hatene i Xanana lalika mai fali hanesan Professor Katetratiku funu nia ba ami, se ami laiha Xanana no Matan Ruan ne’e on loron ita la haré sira nia Espiritu no isin karik...

w- Hanesan né mós, iha Frente Clandestina no Frente Diplomática. Ponto ida ne’e mos refutado kategoricamente...Tanba foi iniciativa de todos os nacionalistas e patriotas e sem ter em conta trabalho husi Xanana mesak...Buat hirak ne’e mesak bosok ten tantan deit...

x- Ha’u konhese Taur Matan Ruak i ha’u hatene nia konviksoens, nia prinsípius, nia firmeza, nia integridade pessoal, nia humildade, nia vontade nebé boot tebes atu defende povo ida né no rai doben ida né. Xanana hatene Matan Ruak tanba sira nain rua hanesan tuir malu no rona malu hanesan patraun no atan oan ida nebe hodi hakruk dean loron no kalan yes, sim senhor ninia aman no oan deit mak ne’e...Nusah mak imi rua la konese malu? Imi tenke konese malu tanba imi mesak munafik tantanan deit ne’e...i imi barani hodi dean ba Povo kik no kiak Maubere katak imi mesak halo funu no hotu2 imi rua mesak halo hotu...

y- Taur Matan Ruak sei sai aman diak ba Nasaun ida né! Taur Matan Ruak, nudar candidato independente, mak sei hametin Unidade Nasional! Pontu refutadu...Xanana hatene katak Taur manan tanba nia ba monu katuas no Maun bo’ot L7 ninia ain hodi hamulak no katuas Mauk haruka halo juramento iha Nain Maromak nia ain okos nune mos iha Saudosos Asuwain sira nia mate restus sira nia leten hodi komitment honra nia katak tulun nia manan ba serbi duni Povo kik no kiak hodi prinsipios Fretilin nia nebe ke ita defende iha Funu laran hodi ran no isin mak afoin ita hetan ukun rasik a’an...

z- Mai bá, mai hotu, ita hamutuk fó apoio ba Taur Matan Ruak! Hili Taur Matan Ruak ba período 2012-2017! Mas la’os atu fo’o tan fatin ba Xanana ba ikus atu sae tan ita hodi ninia grupu CNRT maiba atu halo segundo AMP nune bele explora oh forsas ita Veteranos, Falintil, Juventude no Povo Maubere no Bibere, no mos OPMT ba atu serbi ninia interese no ninia famili no nia grupus mafia ninia mak ne’e deita karik?...

Husi imi nia Maun: Kay Rala Xanana Gusmão, Husi imi nia Maun, Kamarada no Kompaneiro Maubere Tuba Rai Metin...

*Hatun iha STL, edisaun 10 Abril 2012, paj. 1 e 15!  NB. Agora ami bolu ba maun no alin, kamaradas no kompaneiros sira nia atensaun husi Timor tomak, liliu maun bo’ot no kamarada L7, Sagrada Famili no Veteranos Falintil, UNDERTIM, CPD-RDTL/FRETILIN, Kaixa klandestina, Povo aileba, aintanan no oan kiak no faluk hodi neon no matan moris ba ema a’at sira nia manobras nebe ke sira halo iha ita nia kalaran hodi matan momos deit hela ne’e...

Hakfulak no Haksolok hodi Hakoak bo’ot ba imi hotu mak ami hadomi no respeita oh neon no laran to’o mate…

Mais vale ser um verdadeiro lider sem mácula, isto é ser honesto e leal am todas as suas práticas e palavras do que ser um lisonjeiro lider so para valer apenas o benefício dos seus seguidistas, os mais conhecidos os grandes gatunos, corruptos, aldrabões, mentirosos, imorais, escandalosos e que negam descaradamente sangue vertido inocentemente dos nossos gloriosos Herois da Libertação da Patria Maubere e Mártires da Revolução do Povo Maubere...Ida ne'e hanesan loke dala ba ita hotu bele halo reajustamentu ba ita nia historia ba halo funu hodi liberta ita nia Povo no Rai doben ida ne'e...A guerra de Resistencia Nacional e a sua propria História é feito pelo próprio Povo que se ergueu em armas e lutou tenazmente contra  os seus invasores, agresores e ocupacionistas, mas a história nunca se fará feito por um mero individuo, porque por um individuo só automaticamente infringe grosseiramente os principios revolucionários da nossa linha mestra e politika da Fretilin...

Hatun Korruptor sira!!!


AMI POVO KIK MO KIAK MAUBERE NIA OAN TOMAK IHA RAI DOBEN TIMOR LOROSAE HALO REFUTASAUN TOTAL NO KOMPLETA BA MENSAGEM XANANA NINIA NEBE HALEKAR IHA FORUM HAKSESUK IHA COIMBRA – LISBOA – PORTUGAL, TANBA BLOG IDA NE’E SERBE DUNI INTERESE CNRT-AMP NEBE NINIA PATRAUN XANAN HALEKAR NINIA LIAN BOSOK MESAK TANTANAN DEIT KONA BA RESISTENSIA ARMADA NEBE NIA KONTA IHA NINIA MENSAGEM HODI LORON 18 FULAN ABRIL NO TINAN 2012. MENSAGEM NE’E OH NINIA KONTEUDU HANESAN FO’O ESTIMULO NO KORAGEM BA NINIA AKOLITO TAUR MATAN RUAK NO MOS HODI RAIRAHUN TAN HODI SOE BA POVO MATAN A’AT SIRA KARIK KONFORME NINIA PERSEPSAUN KONA BA SITUASAUN POLITIKA IHA RAI DOBEN TIMOR LOROSAE BA MOMENTO IDA NE’E...I LILIU XANANA HAKARAK MOTIVA NINIA SEGUIDORES SIRA BELE ATU KOSE2 NAFATIN  TAUR MATAN RUAK ATU NUNE TAUR KUANDO LANTIK TIHA SAI PRESIENTE TENKE REKONESE NIA PATRAUN XANANA KATAK XANANA MESAK HALO HOTU NEDUNI XANANA NINIA PARTIDU CNRT MAK TENKE KAER TAN GOVERNO NUNE SIRA BELE LOHI TAN, BOSOK TEN, GABA A’AN TAN, PRATIKA TAN AKTUS IMORAIS TANTANAN DEIT I LAIHA LIAN IDA, NUNE MOS SIRA BELE NAUK NAFATIN, BUKA INVENTA HISTORIAS NAFATIN, KORRUPSAUN BURAS BA BEIBEIK KONFORME SIRA NIA HAKARAK I NUNE MOS SIRA LAKOHI HALO REVISAUN BA LEIS SIRA TANBA FO’O NAFATIN BENIFISIU BO’’OT BA SIRA NIA MORIS LORON2, ENQUANTO ITA NIA POVO KIK NO KIAK MAK HAMBRIK HODI ASSITE KOMEDIA NAIN ULUN BOSOK TEN NO LOHI TEN SIRA HODI SUSU LIMAN FUAN I HODI MATAN BEN NO HODI NEON NO LARAN TODAN BA BEIBEIK TANBA NAIN ULUN SIRA IHA NAFATIN HAHALOK A’AT HODI BUKA HAMETEIN NO HABURAS NINIA INTERESSE NO NINIA HAHALOK A’AT SIRA NEBE KE HAKARAK HALO ITA POVO KIK NO KIAK ATU SAI VITIMA NAFATIN BA SIRA NIA GANANSIA POLITIKA NO HAHALOK A’AT NEBE KE SIRA HAKARAK BUKA HODI SUSU NAFATIN POVO MAUBERE NIA BOKOR NO RAI BOKOR TO’O IHA NEBE DEIT KONFORME SIRA NIA HAKARAK, MAIBE LA’OS ITA NIA POVO KIK NO KIAK NINIA INTERESSES NO KONDISOENS MORIS NIA LORON BA LORON NIA MAK NE’E...
Lós duni XANANA imi rua TAUR MATAN RUAK mesak manu aman iha Timor Lorosae nia laran maibe Asuwain sira seluk be imi halo konspirasaun no golpes oin2 hasoru sira ne'e imi halua tiha hotu ona i agora imi mai kanta oin2 no funan2 fali...TMR sei hanoin kah keta berpura-pura haluan tiha ona karik buat hirak nebe ke imi halo ba kamaradas sira nebe ke salva imi nia vida iha susar no terus laran i agora imi rua Xanana bosok barak dean katak imi rua Xanana mak halo hotu... Keta lohi demais se lae ita nia saudosos sira sei basa imi nia rentos mak ne'e...Imi hakarak buka saida lós mak ne'e???...Hakarak buka sai riku kah, kah hakarak buka atu sa’e ba lalehan?...Hau nia apoio ba o baseia ba oh nia lianfuan sira ke hato'o mai ba hau através hau nia maun no alin no kamaradas no kompaneiros sira i nune hau fo'o green light ba o atu fo’o suporte ba o sae ba poder maibe sei iha dalan kalaran matebian sira dala ruma babeur tiha imi, nune imi komesa hateten lian fuan sira nebe ke imi subar ba ami hodi imi nia taktika hodi aproveita ami nia forsa politika momos hanesan bé mos kristal nia nebe imi hodi intensoens a’at buka sader ba ami hakarak ami nia forsa politika murni nia ba imi nia interesse deit maibe dala ruma ba ami nia susar no terus mak imi haluan tiah karik? Tanba liafuan TAUR MATAN RUAK NO XANANA ninia ne'e halo ami Mano Aman sira nebe ke sei moris oin loron ami lakun ami nia fen no oan, ami nia maun no alin,kamaradas no kompanneiros barak mak iha ami nia sori ba sori monu ba rai tanba deit hodi defende imi nia vida deit, maibe ba sira ne'e imi haluan tiha hotu ona...Hau lakohi dukun kamarada Luolo no kamarada Mari tanba sira ninia hahalok mos la jujur ba ami nebe sofre no terus ba rai doben Timor Lorosae ida ne'e...Nune mak ami hakarak dukun ba o atu sai hodi lian los maibe na realidade ita hare hotu ona katak imi mesak samean ulun rua hodi lohi no bosok ami Povo kik no kiak mak hatene...Imi hodi lohi no bosok mak imi hakarak ba ukun Rai doben ida ne'e oh nia Povo Maubere susar no terus nain...Hodi imi nia manobras ida ne'e mak ami nia konfiansa ba imi lakun tiha ona…Nune imi halo imi nia ba i ami sei halo ami nia historia tuir ami Povo kik no kiak Maubere funu nain nia nebe ami kokorek duni iha ita nia Rai doben ne’e bahinra imi sei hodi imi nia bornal jentio halai husi bapak kabutasak sira hanesan bibirusa taukten bahinra hetan horon deit kasador ninia his nia komesa nakdedar atu buka halai lalais sai husi fatin nebe ke imi sente la seguru ba imi nia vida no imi nia moris…

Mensagem Xanana nia husi Blog FORUM HAKSESUK grupu intelktual CNRT – AMP ninia iha Universidade COIMBRA / PORTUGAL,,,

Quarta-feira, 18 de Abril de 2012

Mensagem de Apoio Husi Xanana Gusmão ba Taur Matan Ruak

1. Tuir ita nia Konstituisaun, Presidente da Repúblika iha mandato tinan 5 deit!

Ne’e, atu impede katak ema kaer ukun...kleur demais! Tamba sá? Tamba buat nebé akontese iha mundu tomak, uluk–iha Amérika no Àsia, agora – iha rai barak iha Áfrika, Presidentes sira lakohi lakon no bain-hira sira lakon, sira lakohi tun!

Tuir mós ita nia Konstituisaun, Presidente da Repúblika bele hala’o mandato, tinan 5, ida tan! Né akontese, kuandu povo fó fiar nafatin ba nia, hodi hili nia; né mós katak, nia hetan duni konfiansa husi povo, tamba nia ukun ona durante tinan lima.

2. Agora, ita atu ba Segunda Volta, tamba la iha candidato ida nebé manán ho 50­+1%.

Ita hotu tenki hamutuk fó apoio ba candidato Taur Matan Ruak. Tamba sá maka ha’u rasik, Xanana, fó apoio ba Taur Matan Ruak? Tamba ha’u konhese nia... hori uluk kedas! . Ponto ida ne’e refutadu katak Xanana bosok ten, so Maubere no Bibere beik no matan delek  mak bele fiar Xanana ba ninia bosok ten ne’e...

Agora, ha’u sei fo hatene ba imi, oinsá ha’u konhese nia, Taur Matan Ruak!

a- Ha’u, iha Setembro 1975, CCF hili ha’u tama nudar membro CCF, hanesan Vice-Secretário ba Departamento Informação.

b- Iha mós Setembro 1975, bain-hira TNI komesa ataka husi fronteira jovem José Vasconcelos ba apresenta-an hodi simu kilat no hamutuk ho FALINTIL ba tiru malu...to’o invazaun 7 de Dezembro.  Ponto ida ne’e refutadu katak Xanana bosok ten i nia buka lohi ita be iha konesimentu oituan ne’e hodi nia lian midar no mesak bosok mak barak...

c- Iha Janeiro 1976, tamba inimigo tama tiha ona Aileu, iha reunião CCF iha Maubisse, Nicolau Lobato propoen atu ami hotu namkari no ida-idak fila ba nia rain, hodi organiza. Ha’u liu husi Turiskai, hasoru tiha Xavier do Amaral, ba Laklúbar, hodi tun ba Manatuto, kaer pelotão ida, nudar comandante pelotão, iha Marabain. Ponto ida ne’e refutadu, katak Xanana memang bosok ten hodi kaliber duni...

d- Iha Maio 1976, iha 1ª reunião histórica iha Soibada, CCF hasai Estratégia atu organiza funu no hili ha’u nudar Adjunto ba Região Vikeke, hodi kaer Vikeke, Ossú, Uatu Lari no Uatu Karbau.

e- Iha nebá, dalaruma ha’u ba Região Baukau, no hasoru Taur Matan Ruak comanda ona Companhia ida. Ponto ida ne’e refutadu, katak Xanana bosok ten nia hodi konta historia atu lohi ita Povo Maubere kik no kiak sira ba sira nia interes deit no konsumu iha sira nia grupu mafiosos politikus sira nebe ke horas ne buka hodi susu ita bokor no rai bokur ...

f- Iha Julho 1977, ha’u kaer tutan Venilale, Baukau, Kelikai, Laga no Baguia no hamutuk ho Sub-região Leste Vikeke nian, tama hotu ba Sector Ponta Leste. Iha Outubro 1977, ha’u kolokado fali atu kaer Tutuala, Lospalos, Lautém, Iliomar no Luro. Iha Setembro 1978, hahú mobiliza populasaun atu mai hotu Matebian, hodi resiste ba kampanha serku no anikilamento husi inimigo ba base de apoio Ponta Leste. Ponto ida ne’e refutadu, lian bosok barak mak mai husi Xanana atu buka manan simpatia deit ba hodi foti a’an to’o lalehan, maibe realidade oin seluk fali, tanba ita Asu Wain Funu Nain sira mak sei moris hela ne’e...Xanana haré mai ba ita nia matan laran i Xanana barani lohi ita oh matan momos hela...Kuitadu Xanana memang kelas kakap bosok ten duni...

g- Iha Novembro 1978, inimigo hahú nia kampanha ba foho Matebian. Taur Matan Ruak kaer Companhia ida, hodi defende Uadaboro. Iha Comando Sector, ami hasoru malu beibeik, hodi diskute problemas militares kona ba defesa ba foho Matebian, nudar ponto estratégiku nebé hamahon hela populasaun besik rihun atus ida tolunulo. Pontu refutadu...Xanana bosok ten hodi inventa historias  mak barak liu do ke nia sai hanesan líder ida hodi karakter honestu  no karismatiku nia...

h- Direcção Sector (Comissário Politiku Sera Key, Adjuntos Solan, Má Hunu, Txai, ha’u–ami, membros CCF-no Comandantes Sector Kilik no Olo Kasa) ami reúne atu analisa situação nebé difísil tebes, tamba populasaun mate barak ona, tan deit bombardeamentu husi avião, canhões no morteiros. Ho rakal, ami kontakta Comando Superior da Luta (Nicolau Lobato, Carvarino, Sahe no Estado-Maior), iha Centro, hodi relata situasaun Matebian nian. Husi Comando Superior da Luta ami simu orientasoens katak:

1 - Tamba bases de apoio sira seluk mós rahun tiha ona, Sector Ponta Leste lalika ona buka defende nafatin Matebian; Pontu ida ne’e refutadu...Xanana hodi bosok tan ita hodi mata-matak hela...Momentu iha neba Diresaun Comando da Luta laós dean Xanana hodi  mobiliza populasaun ba hotu rende tanba ita lakun ona funu...Ne Xanana nia opiniaun pessoal oh hamutuk nia maluk balu nebe ke domina husi espírito derrotismo no kapitualismu, tanba sira nia latar belakang  mesak “Pequenos Burgueses” kah Burgois kecil di dlm bahasa Indonesia...

2 - Hanesan iha bases de apoio seluk halo ona, Sector Ponta Leste organiza populasaun hodi ba rende;  Pontu ne’e mos refutadu...Xanana bosok ten, bases sira seluseluk  populusaun rende oh situasaun paniku i labele eskapa inimigo nia forsas nia okos sira rende hodi sira nia inisiativa atu moris oin sah iha vila laran iha ita nia inimigu ninia kekuatan militir no administrativa ninia okós...

3 - Haruka Forças hotu-hotu husi Ponta Leste ba hamutuk ho Brigada de Choque iha Centro, iha Comando Superior da Luta nia ókos;  Pontu  ne’e mos refutadu...Laiha ordem ida dean katak Forsas hotu2 sai fatin estrategiku i halo vakun boót pois inimigo bele domina i ikus mai bele mos anikila ita nia Falintil iha fatin sira nebe ke kuadrus cívis hanesan Xanana oh tan ninia komparsas sira buka  inonscientemente halakun funu do ke hakarak funu atu liberta ita nia Rai hodi prinsípios lolos ita nia FRETILIN nia...

4 - Sector Ponta Leste sai hanesan Região de Guerrilha, sob comando Adjunto Xanana nian. Adjunto Xanana tenki hili Companhia ida, atu halo guerrilha no mós hili quadros de confiança (civis no militares) atu apoia nia. Iha 22 de Novembro 1978, ami fahe malu iha Matebian. Pontu ida ne’e mos refutadu...Tamba husi Base Estrategiku Matebian ne’e populasaun deprende situasaun paniku tanba LIDERES hanesan Xanana dean  ne’e mesak kidun beben be halai lakun hotu i lahatene sira nia ha’an tanba sira rona katak inmigo tama iha sira nia klaran ba halo bases iha TITIKURA Matebian Feton nebe ke hela TAUR nia moris fatin leten neba ne’e...Exceptu Saudoso Kilik mak ami hamutuk nafatin to’o Xanana trai nia mate iha antara Waiknassa no Kaskol iha tinan 1984...

i- Quadros sira nebé ha’u hili atu hamutuk ho ha’u: civis–Mau Hodu, Lere, Holi Natxa, Bere Malai Laka, Afonso Henriques, Harin Nere no seluk tan; militares–Kilik, Taur Matan Ruak, Paulino Gama, Rodak, Sakin Nere, Dinis Carvalho, .....no seluk tan. Pontu ida ne’e mos refutadu...Xanana bosok ten duni koalia hanesan komadres inventa histórisa mak barak liu...Momentu iha neba ne’e Xanana halai mesak oh nia fen kedua Felicidades hodi plano hodi ba rende iha Lospalos tanba iha Lospalos ninia kunhado Luis Leite  Branco hanesan Deputado Golkar nia iha Lospalos bele fasilita nia bele ba rende i dala ruma iha garantia ba sira nain rua nia moris iha bapak sira nia liman laran dan lain2 sebagainya...

j- Iha tinan 1979, ami hamutuk buka organiza forças iha Ponta Leste. Iha Abril 1980, ami hala’o reunião ida iha Iliomar, hodi decide katak ha’u tenki mai Centro to’o fronteira, hodi buka Membros Direcção Superior ruma nebé sei moris no forças ruma nebé sei iha ai-laran. Iha Maio 1980, ha’u mai Centro ho companhia ida, hamutuk ho Comandante Ko’o Susu/Uato Lari no Johny/Kelikai. Pontu ida ne’e mos refutadu...Xanana gosta bosok no lohi...Primeira reuniaun depois da keda de Matebia iha Titilari area Lavai besik Saelari Suku no Knua Maun no Asuwain Komdt. L7...iha ene ba’a mak ami koalia barak no deside atu apalpa kondisoens ba Nain ulun sira be rende hotu ona ne’e sai nusan lós ona?...Nune mos tuir2 mai iha fali Bodi Lari no Dei Lar iha area Saelari Laga neba...

k- Iha Março 1981, ami halo Reorganização Luta. Taur Matan Ruak sai nudar Colaborador do Estado-Maior.

l- Iha 1984, tamba iha problemas barak iha Centro, ha’u mai Centro atu reúne no resolve. Hasoru malu ho Olo Gari (2º comandante da Brigada) no Taur Matan Ruak, maibé inimigo halo hela operação boot. Ami subar iha Liaruka no iha tempo nebá, ami hotu hán deit ai-tahan. Bain-hira operação inimigo nian hotu, ha’u haruka Olo Gari atu ba buka tuir Estado-Maior (Kilik, Mauk Moruk no Bere Malai Laka) hodi reúne atu resolve problemas inactividade forsas nian. Tamba Olo Gari la kumpre no la fo hatene nia iha nebé no halo sá-ida, ha’u haruka Taur Matan Ruak ba to’o fronteira buka tuir Estado-Maior. Iha Ainaro, Taur Matan Ruak koalia ho Comissário Lere Anan Timor, hodi esclarece situação nebé mosu. Pontu ida ne mos refutadu...Xanana bosok ten...Xanana atua fali hanesan ditador bo’ot tanba deit nia hanesan Komandante em Chefe das Falintil na fase da Guerilha nia laran...Xanana haluhan tiha prinsipios basikos demokratikus no metodu de diresaun kolectiva no mos prinsipios no metodos de kritika i autokritika...tanba nune mak halo konsentrasaun de poderes absolutos mak nia hakarak fó orden ba ami, nune ami alkunha nia oh naran komdt fasista no ditaktator Xananito vais mas é katar pulgas karu amigo...

m- Taur Matan Ruak kumpre nia missaun ho diak no kaer metin forças sira, hodi esclarece didiak kona ba situação, ida nebé tenki hadia, lae ita lakon deit guerrilheiros no reduz ita nia kbit atu halo funu. Pontu ida ne’e refutadu tanba Xanana bosok ten liu tan...Forsa hakarak aktua maibe Xanana mak impata nafatin katak ita labele halo desgate demais ita nia faktor humano maibe ita  tenke poupa ita nia ema tanba ita oituan deit i funu ne’e sei naruk liu tan...Maibe iha pontu seluk nia dun salah ba kamaradas sira seluk tanba nia hanoin katak nia ne Maromak be la salah ida karik...

n- Iha Abril 1984, ami halo reunião ida (Falur, Mau Nana, Konis, Ular no seluk tan) hodi reorganiza fali. Olo Gari, maski bolu, la mosu. Taur Matan Ruak sei hala’o nafatin nia knar iha Centro Sul, hodi esklarese quadros, comandantes no guerrilheiros sira kona ba situação nebé tenki korrije, lae ita lakon funu. Pontu ne’e referensiadu hanesan lian mos falsu deit hodi koalia rekaiasa nia deit karik? Tanba kompaneiro Ologari kumpre duni ninia missaun maibe nia informa ba kamaradas no kompaneiros sira seluseluk katak iha Centro Leste no Ponta Leste kamarada Xanana buka kria konfusaun iha strutura nia laran hodi foti a’an hanesan  Maromak budah kabotasak sira nia iha China nia rai neba ne’e...

o- Iha Reunião ida nebá, ami decide hili Taur Matan Ruak ba Vice-Chefe do Estado-Maior das FALINTIL, tamba nia kapasidade militar no komando, nudar ema ida nebé iha prinsipius no firmeza iha hanoin no iha actuasoens, quadro ida mós nebé hakarak aprende beibeik hodi aumenta nia kbit atu partisipa diak liu iha funu. Ho Taur Matan Ruak nia lideransa, forsas iha Centro no Fronteira komesa actua ho diak, ho inisiativa nebé boot. Depois, ami mós deside atu hasai Lere Anan Timor husi Comissário Político, hodi sai fali Comandante no, iha né, maka Lere komesa hatudu lolós nia qualidade militar, hodi kaptura kilat barak no inimigo mós komesa tauk, kuando ba halo operasaun iha Centro. Pontu refutadu tanba Xanana bosok ba beibeik deit...Iha Ponta Leste no Centro Leste nee Maun Bo’ot no Kamarada L7 nia komando mak kaptura Armas, munisoens , logistika no equipamentos no fardamentos militares indonesios oin2 deit, kilat kuase hatus lima iha modelus no kalibre oin2 deit husi Europa, Amerika no mos husi kontinente Asia rasik nebe fo’o suply ba ABRI ...

p- Depois de reorganização ida né, ha’u bele fokus ka haré liu ba estratégia política funu nian, tamba ha’u fiar tiha ona katak, iha parte militar, forsas sira iha líder ida, Taur Matan Ruak, nebé consistente, dinâmico no buka hadia beibeik nia hanoin, atu enfrenta situasoens foun. Pontu refutadu...Tanba Xanana so gaba deit Taur tanba ninia bom servidor no kumpridor de ordens mak ne’e...e nada mais...Maibe buat hotu2 kona ba asoens militares de invergadura no mos asoens de esporadikas de desmornamento moral inimigo nia  no mos hodi hetan Kilat oin2, amunisi oin2, granadas no ekipamentos militares mo aimoruk oin2 husi deit ita nia maun no kompaneiro kmdt L7 ninia asoens de bravura e valente guerrilheiro iha tempo neba...

q- Depois de ema kaptura ha’u, ha’u hatene forsas tomak hakfodak no nakdoko oitoan, maibé ha’u la iha dúvida, iha kualker momento, katak Taur Matan Ruak ho nia Comandantes superiores sira sei kontinua, ho diak, funu nebé sira komanda. E Taur hatudu katak nuné duni! Pontu refutadu...Tanba Xanana konta kleuk história funu no ninia maluk sira nia nune mos hakerek kleuk hotu i barak mak nia inventa fali hodi halakun Asuwain Lideres Falintil no nia komando Matadalan Fretilin nia iha ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran to’o oin loron ne’e...

r- Funu la’o ho fazes oi-oin, iha cada faze foun ida, funu rasik presiza quadros políticos ka militares atu hatán ba dezafios oi-oin.  Pontu akordo komo prinsipio maibe refutadu iha nia kausas no efeitos i nia kontinuasaun hodi moldes oin sah??? Xanana iha ne’e lá klaru liu hodi deit raihenek soe ba ita kik no kiak no menos matenek nia matan laran hodi sela tan ita atu ukun ita hanesan ninia aman facistas, kolonialistas no neokolonialistas sira mak nia hatene, maibe buat sira seluseluk kona ba halo funu hodi kilat baku hantam ba malu nia hatene mak hodi halai molik hanesan komadres kidun beben mak nia hatene...

s- Iha Base de Apoio, iha tinan tolu nia laran, hahú husi 7 Dezembro 1975 to’o 22 Novembro 1978, funu konhese kuadrus políticos ho militares mesak boot, husi Direcção Superior no husi Comando Superior da Luta.

t- Iha tinan 1979 tomak, depois de destrói tiha Bases de Apoio, inimigo komesa operasaun mesak maka’as hasoru ita nia Forsas Konsentradas no Comando Superior da Luta, to’o hetan susesu. Depois de membros CCF no Comandantes sira mate ida-idak, Nicolau Lobato mate iha 31 de Dezembro 1979. Ponto de akordo komo prinsipio derrotadu husi Lideres inexperientes no balun mesak arrogantes tantanan deit, tanba sira hanoin katak importa estrategia funu husi nasaun maluk socialista sira seluseluk iha Asia nia hanesan china, komo guerra de longa marcha no guerra de movimento atu aplika iha ita nia Rai Tlimor Leste la sesuikan dengan realitas no kondisoens konkretas ita nia...konsekuensias mak ita tara a’an, ou entaun monu ba desepero halo funu la iha hun no laiha dikin i ikus mai ita sai mate hotu...se ke ita lahatene halo funu...

u- Funu tama iha Etapa foun ida, nebé ita hanaran ‘Guerra de guerrilha’. Guerrilha, hahú kedas iha 1979 (husi Ponta Leste) to’o 1999–TINAN RUANULU RESIN IDA! Pontu akordo mas Xanana la despotik ida iha komplexidade i na operasionalidade militar ba guerra de guerrilha aplika iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran...Guerra de Guerilha foi astutamente aplikadu pelo kamarada Mauk Moruk Ran Nakaly Lemoray Teky Timor...I kuase kompanehiros , kamaradas no irmãos iha Resistensia Armada Gurrilha hatene hotu taktikas no acionamento das forsas especiais hodi ataka envergadura no atake de desmornamentu moral ba ita nia inimigo nia hanesan liafuan portugues “bate e foge”...Guerrilha ne’e só kamarada Mauk mak hatene depois kontradisaun oh Xanana nia passa ba nia maun bo’ot  Asuwain Kmdt. Falintil L7 no nia kompanhia naran “Valentes e Rápidos” Makikit Matebian hodi deit prinsipios 7 funu de guerilha husi ita nia kamaradas Djenearl Revolucionario Vong Dgiap e Presidente Ho’o Chi Min husi Republik Popular de Vietnam e nada mais...Xanana so aproveita maluk sira seluk ninia serbisu mak gaba a’an demais liu hanesan proverbio iha liafuan Latim Popular dean hanesan ne’e...”SIC VOS NON VOBIS” tradusaun kah nia signifikadu ne’e dean hanesan ne’e...Ita serbisu hodi kosar no matan ben, hodi ran no isi, hodi terus no susar oin2 maibe ita la goza ninia resultadu...Maibe ema seluk no ema let mak goza ita nia susar no terus ninia folin hodi patarata no gabasola atu lohi ita nia povo kik no kiak katak sira mak halo hotu maibe sira ne mesak munafik no bosok ten no lohi ten tantanan deit...Ba ita nia situasaun ne’e ita nia Povo kik no kiak husi Pulo Jaku liu husi Atauro to’o Enclave Oekussi. Husi Rai Ulun to’o Rai Ikun. Husi Tasi Mane liu husi Rai Klaran to’o Tasi Feto hotu2 hatene katak se mak funu no se mak la funu...Se mak hodi vitima ba funu ne’e no se mak hodi aproveita deit ita nia susar no terus ne’e...Nune ita nia Saudosos Asuwain no Maromak sei ajusta konta ba ema lubuk ida mesak bosok ten no lohidor historia no tan gaba sola demais dan lain2nya sebagainya..

v- Iha Guerrilha, Funu konhese kuadrus hanesan Kilik, Mauk Moruk no Olo Gari, iha faze konkreta ida, nebé sira fó sira nia kbit tomak. Maibé prosesu funu husu beibeik atu iha hanoin nebé bele ajusta-an ba ezijensias foun. Funu mós konhese quadros hanesan Má Hunu no Mau Hodu, to’o iha faze konkreta ida. Funu mós konhese Konis, Sabalae, David Alex, nebé fó ho laran tomak sira nia partisipasaun nebé boot, enkuanto sira moris. Pontu ida ne’e ita hotu hatene i Xanana lalika mai fali hanesan Professor Katetratiku funu nia ba ami, se ami laiha Xanana no Matan Ruan ne’e on loron ita la haré sira nia Espiritu no isin karik...

w- Hanesan né mós, iha Frente Clandestina no Frente Diplomática. Ponto ida ne’e mos refutado kategoricamente...Tanba foi iniciativa de todos os nacionalistas e patriotas e sem ter em conta trabalho husi Xanana mesak...Buat hirak ne’e mesak bosok ten tantan deit...

x- Ha’u konhese Taur Matan Ruak i ha’u hatene nia konviksoens, nia prinsípius, nia firmeza, nia integridade pessoal, nia humildade, nia vontade nebé boot tebes atu defende povo ida né no rai doben ida né. Xanana hatene Matan Ruak tanba sira nain rua hanesan tuir malu no rona malu hanesan patraun no atan oan ida nebe hodi hakruk dean loron no kalan yes, sim senhor ninia aman no oan deit mak ne’e...Nusah mak imi rua la konese malu? Imi tenke konese malu tanba imi mesak munafik tantanan deit ne’e...i imi barani hodi dean ba Povo kik no kiak Maubere katak imi mesak halo funu no hotu2 imi rua mesak halo hotu...

y- Taur Matan Ruak sei sai aman diak ba Nasaun ida né! Taur Matan Ruak, nudar candidato independente, mak sei hametin Unidade Nasional! Pontu refutadu...Xanana hatene katak Taur manan tanba nia ba monu katuas no Maun bo’ot L7 ninia ain hodi hamulak no katuas Mauk haruka halo juramento iha Nain Maromak nia ain okos nune mos iha Saudosos Asuwain sira nia mate restus sira nia leten hodi komitment honra nia katak tulun nia manan ba serbi duni Povo kik no kiak hodi prinsipios Fretilin nia nebe ke ita defende iha Funu laran hodi ran no isin mak afoin ita hetan ukun rasik a’an...

z- Mai bá, mai hotu, ita hamutuk fó apoio ba Taur Matan Ruak! Hili Taur Matan Ruak ba período 2012-2017! Mas la’os atu fo’o tan fatin ba Xanana ba ikus atu sae tan ita hodi ninia grupu CNRT maiba atu halo segundo AMP nune bele explora oh forsas ita Veteranos, Falintil, Juventude no Povo Maubere no Bibere, no mos OPMT ba atu serbi ninia interese no ninia famili no nia grupus mafia ninia mak ne’e deita karik?...

Husi imi nia Maun: Kay Rala Xanana Gusmão, Husi imi nia Maun, Kamarada no Kompaneiro Maubere Tuba Rai Metin...

*Hatun iha STL, edisaun 10 Abril 2012, paj. 1 e 15!  NB. Agora ami bolu ba maun no alin, kamaradas no kompaneiros sira nia atensaun husi Timor tomak, liliu maun bo’ot no kamarada L7, Sagrada Famili no Veteranos Falintil, UNDERTIM, CPD-RDTL/FRETILIN, Kaixa klandestina, Povo aileba, aintanan no oan kiak no faluk hodi neon no matan moris ba ema a’at sira nia manobras nebe ke sira halo iha ita nia kalaran hodi matan momos deit hela ne’e...

Hakfulak no Haksolok hodi Hakoak bo’ot ba imi hotu mak ami hadomi no respeita oh neon no laran to’o mate…

Mais vale ser um verdadeiro lider sem mácula, isto é ser honesto e leal am todas as suas práticas e palavras do que ser um lisonjeiro lider so para valer apenas o benefício dos seus seguidistas, os mais conhecidos os grandes gatunos, corruptos, aldrabões, mentirosos, imorais, escandalosos e que negam descaradamente sangue vertido inocentemente dos nossos gloriosos Herois da Libertação da Patria Maubere e Mártires da Revolução do Povo Maubere...