woensdag 5 oktober 2011

Horta with his insane behaviour towards the immense sacrifice and suffering of our poor and weakness Maubere People he try deceive us with false history. He may think that he is above the Maubere People fate and interest and he also attempts to deceive people with his idiot ideas that he is the "STATE" therefore he is the myth and god that no one in this world could criticize his stupid behaviours and he consider himself more than the People who voted and elected him to become the RDTL president. Get away from our face the immoral and psicopata gay president, Horta Lekirauk!



Quarta-feira, 5 de Outubro de 2011

Group Protests FALINTIL Demobilization

.

JORNAL INDEPENDENTE - 5.10.2011

DILI: Political group CPD-RDTL will demonstrate in Dili today against the state’s decision to demobilize FALINTIL this year.

A demobilization ceremony was held in the capital on FALINTIL Day, August 20.

CPD-RDTL coordinator Antonio Aitahan Matak said about 45,500 people would join the peaceful three-day demonstration.

Mr Aitahan Matak said his group would read a statement outlining its position on demobilization at the protest.

CPD-RDTL considered the demobilization a way of forgetting the veterans, he said.

“Demobilization is a big crime in Timor(-Leste).”

Secretary of State for Security Francisco Guterres and PNTL Dili district commander Pedro Belo met Prime Minister Xanana Gusmao to discuss the demonstration yesterday.

President of the Republic Jose Ramos-Horta said every citizen had the right to demonstrate but CPD-RDTL’s protest would not change the state’s position on demobilization.

Meanwhile, FRETILIN is concerned about CPD-RDTL’s unauthorized use of FRETILIN flags.

“FRETILIN wants to make it clear that it has nothing whatsoever to do with this demonstration, and the use of the FRETILIN flags is not authorized by FRETILIN. The organization in question has persistently continued to use the FRETILIN flag for some time,” FRETILIN’s office in Dili said.

“Upon being informed that a number of persons on a number of these trucks were carrying and displaying FRETILIN flags, the FRETILIN leadership immediately requested the PNTL, and the PNTL agreed to act to prevent this from continuing. We are informed that action has already been taken by PNTL in this regard.

“The FRETILIN flag is a historic symbol but also, according to the legislation in place, the exclusive and legally protected symbol of the Revolutionary Front for an Independent Timor-Leste (FRETILIN) as a political party.”

PNTL General Commander Longuinhos Monteiro said he had spoken to the head of UNPol about the issue and they hoped to find a solution tomorrow before the demonstration begins in the late afternoon.

PNTL will not remove the FRETILIN flags by force because there is no law to protect police taking this kind of action, Mr Monteiro said.
.

1 comentários:

Maubere Tuba Rai Metin disse...
 
Demobilization of Falintil and War Veterans moved by insane and puppet president Ramos Horta was merely to show to his master colonialist and neocolonialist with international and national public opinion his arrogance and reckless policy that we the entire Maubere People do not recognize it forever. Horta words reflecting his tyrannic and despotic president behaviour towards the immense sacrifice and suffering of the Maubere People, when said that "CPD-RDTL/FRETILIN MOVEMENT have right to demonstrate but their protest would not change the state's position on demobilization"...

Dear readers its very clear and loudly sounding that Horta with his upon expression he is indeed not in fact one pioneer politic to the cause of democracy and freedom of the nations and people in this worldwide in general and in particular to the Maubere People and his Nation Timor Lorosae.

Puppet and lunatic Horta stupid expression simplesly interpreted to the freedom and democratic People that Horta indeed is one rest of the most savagery and butchery presidents around the worldwide that their days are counting by the People Power in every corner of this Planet, Earth, that we the Human Being are inhabitant now. Go the Hell Horta and there is your good father Lucifer expect you to be there with great fest to give you more power and honours in order you could sing your song in the Hell rather than here to deceive us, gay...

Povo kik no kiak Maubere fanu a'an, hader no ambrik hodi maun no alin, kamaradas no kompaneiros hotu2 husi ita nia Rai doben Timor Lorosae tomak, hodi passa palvra kah lian fuan ba malu katak to'o ona ema a'at sira hodi ukun ita nafatin, hodi ninia manobras politikas oin-oin no mos buka formas oin oin iha horas ne nia laran atu halo ita sai sira nia atan babeibeik to'o mate, horas to'o ona i ita keta toba demais selae ema a'at sira sei kapa ita mori-moris iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak.


Quarta-feira, 5 de Outubro de 2011


“Masa CPD-RDTL Halo Asaun Konaba Akta Ne’ebe PM Xanana Halo Iha Waibobo”

.

Notisia husi TVTL - Iha Tersa Kalan, 04 Outumbru 2011

Masa Konselu Popular CPD-RDTL tersa-feira ne’e hahu konsentra iha parte kuluhun inklui sede CPD-RDTL Balide, masas hirak ne’e mai husi distritu 13 ne’ebe hahu tama iha segunda kalan semana ne’e.
Maske lakohi esplika detaillhu kona ba asaun pasifiku durante loron 3 ne’e maibe Komisariu Politiku Nasional Seitor II Baucau Jose Freitas hateten, asaun pasifiku ne’e nu’udar parte ida ba sira nia lamentasoens kona ba desmobilizasaun ne’ebe foin lalais ne’e hala’o iha Dili hodi fo rekoinesementu ba veteranus 286 iha Palacio do Governu.

“Atividade ne’e iha relevante kona ba e hau bele fo sai parte 3 mak hanesan; 1. Kona ba akta ne’ebe Primeiru Ministru (PM) Xanana Gusmao halo iha Waibobo foin lalais, 2. Kona ba desmobilizasaun Veteranus foin lalais ne’e, 3. Kona ba Seita, katak, relijaun ne’ebe fuik no oras ne’e dadaun tama iha Timor Leste, ami konsidera hanesan sira halo para Timor laiha estabilidade ho dame paz, tamba ida ne’e mak ami halo asaun,” dehan Jose Freitas.

Jose Freitas akresenta katak, maske asaun pasifika ne’e sei hala’o durante loron 3 maibe nia promete katak, asaun ne’e ba interese nasional no asaun ne’e la’o ho susesu sein mosu inestabilidade no krime.

Tuir observasaun Ekipa Radio Maubere nota katak, iha fatin Kuluhun marka perjensa mos koordenador CPD-RDTL Antoni Aitahan Matak no atributu ne’ebe sira uza maka hanesan Bandeira RDTL no Bandeira FRETILIN, lolos de’it sira uza atributu ne’e, iha momentu ne’ebe Primeiru Ministru Xanana Gusmao hasoru malu ho Masa CPD-RDTL iha Waibobo fulan hirak liu ba.
.

1 comentários:

Maubere Tuba Rai Metin disse...
Povo kik no kiak Maubere mak oin loron hodi nia barani nafatin tun nadodo mai iha kapital Dili husi nebe nebe deit iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak, atu ejije ba nain ulun sira nebe horas ne'e dadauk ukun ita nia rai doben Timor Lorosae hodi sira nia ambisaun pessoal i nune mos sira halo jogos foer barak i hatudu momos mai ba ita Povo kik no kiak Maubere katak sira ne'e mesak kolonialistas no neokolonialistas nia atan sira nebe ke horas ne'e dadauk hamrok ba hodi susu nafatin Povo nia kosar ben, nune mos sira hamla'an ba hodi nauk nafatin ita Povo kik no kiak nia riku soi nia folin hanesan Binarai no Gas nebe ke horas ne'e dadauk ita hotu hatene oh matan momos hela ne'e...

Hader no ambrik maun alin no kamaradas sira hotu iha rai doben Timor Lorosae nia laran tomak, horas to'o ona i ita keta toba demais selae ema a'at sira sei kapa ita mori-moris iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak.

Hodi ita nia asaun hirak ne'e ita tenke ambrik metin hodi neon no laran oh fiar metin ba ita Nain Maromak no ita nia Saudosos Matebian sira nebe ke oin loron ninia ruhin no kulit sei halerik iha rai doben Timor Lorosae nia laran tomak i ema a'at ukun nain sira haluan atu buka hodi halibur hamutuk ba fatin sagrdau ida atu nune bele fo'o deskansu eterno ba sira nia klamar iha ita Nain Maromak nia mahon okos tuir ita sarani nia kultura no tradisaun.

Hodi ita Nain Maromak no ita nia Asuwain Matebian sira ita sei manan ita nia lawan politika iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak...

Viva Povo kik no kiak Maubere iha Rai doben Timor Lorosae nia laran tomak!

Viva a Juventude e a OPMT, oan feton no mane husi Povo Maubere nia ran no isin!

Viva oan matenek no matadalan Fretilin Povo Maubere nia, iha rai doben Timor Lorosae nia laran tomak!

Vivam Asuwain Falintil e Veteranos, Povo Maubere nia forsa moral política i militar nebe ke funu hodi liberta ita nia rai doben Timor Lorosae husi ita nia funu maluk ABRI sira nia liman laran iha besik tinan 25 nia laran to'o oin loron ne'e!

Vivam ita nia herois Saudosos libertadores da Pátria Maubere i ita nia martíres da Revolusaun!...

zondag 2 oktober 2011

Lere Anan Timur kah Tito da Costa ninia intervista iha Jornal Semanal Tempo ne'e, presisa mais honestidade no lia los kona ba ita nia Historia Resistencia Armada Nacional nia nebe ita hodi liberta ita nia Povo no ita nia RDTL husi ema a'at rai liur nia liman laran, hanesan Republik Indonesia no nia kolaborasionistas sira nebe ke hamutuk invadi ita nia RDTL no buka viola no hadau ita Povo Timor Lorosae nia Sobenarnia no nia direito Universal hanesan Povo no Nasaun ida moris no harí iha Mundo ne'e, nebe prescritu iha karta Magna husi Nasoens Unidas nia.

Lere Anan Timur kah Tito da Costa ninia intervista iha Jornal Semanal Tempo ne'e, presisa mais honestidade no lia los kona ba ita nia Historia Resistencia Armada Nacional nia nebe ita hodi liberta ita nia Povo no ita nia RDTL husi ema a'at rai liur nia liman laran, hanesan Republik Indonesia no nia kolaborasionistas sira nebe ke hamutuk invadi ita nia RDTL no buka viola no hadau ita Povo Timor Lorosae nia Sobenarnia no nia direito Universal hanesan Povo no Nasaun ida moris no harí iha Mundo ne'e, nebe prescritu iha karta Magna husi Nasoens Unidas nia.

História lolos sei sai loron ida mai ba ita nia jerasaun foun sira nia konesimentu bahinra Povo Maubere nia Oan Murak sira nebe ke oin loron grupelho Xanana no Horta nia nebe mak Tito da Costa no Taur Matan Ruak halo parte horas dadauk ne'e, nega hela oh matan momos nebe Povo kik no kiak Maubere rasik mak aban bainrua menjadi sasahin no sukat lolos ba ita nia Asuwain Funu Nain ninia Historia lolos to'o ita Restaura duni ita nia Indepensia mas ke ita nia Povo kik no kiak Maubere seidauk hetan ninia liberdade total no kompleta tuir ita nia politika husi ita nia matan dalan Fretilin nia, iha Programa Vasto nia laran nebe Povo kik no kiak husi Lorosae to'o Lorotoba, husi Pulo Jaku liu husi Atauro to'o Oekusse, husi Tasi Mane liu husi Rai klaran to'o Tasi Feto mesak hatene hotu i mos konese tebes, didiak no lolos ita nia História tebes nia kona ba ita nia moris kah ita nia mate hodi liberta ita nia rai doben Timor Lorosae to'o oin loron ne'e...

História ne'e tenke konta lolos husi ninia totalidade e globalidade oh honestidade i kon klareza i labele konta historias hanesan "episodius kah foto novelas" sira husi nia parcialidade no ninia funan funan no rebo rebo ba ema ida ninia hakarak kah ema lubuk ida ninia hakarak deit maibe nega Historia lolos ne'e, husi ninia Jeneralidade no ninia verasidade husi faktus nia nebe ita nia Asuwain Falintil, Veteranos, Povo Maubere, Juventude no ita nia Biberes sira husi OPMT nune mos ita nia Matadalan Fretilin hatene no akompanha hela dadauk to'o oin loron ne'e...

Vivam As Gloriosas Asuwain Falintil e Herois Veteranos da Resistencia Nacional para Libertação da Pátria Maubere!

Viva o Heroico Povo, Juventude e a OPMT de todo Timor Leste!

Viva a sábia e intrépida liderança da Resistência Armada, o nosso Heroico Fretilin!

Vivam os nossos gloriosos saudosos e grandes herois libertadores da Pátria e Mártires da Revolução Maubere!

A nossa luta continua em todas as Frentes até almejarmos por completo a libertação total e completa do nosso pobre, débil, oprimido e explorado Povo Maubere sob a crueldade do jugo de exploração e opressão mais descarrada dos imorais e tiranos lideres da actual governação da nossa RDTL!

Hakfulak no Haksolok husi Povo Maubere kik no kiak nia Oan Murak Maubere Tuba Rai Metin ba imi hotu mak hadomi no respeita!



***********************************************************************************


Se Mak Bolu Xanana Traidór, Nia Mak Traidór Duni


Brigadeiru Jeneral Lere Anan Timur
Ema barak koñese Asuwa’in ida ne’e. Temperamentu realsa, dixiplina no mós gosta lee. Tito Cristovão ‘Lere Anan Timor’ da Costa. Moris iha Iliomar Lospalos 2 de Fevereiru 1952. Esperiénsia iha militár komesa kedas iha tempu Portugés. Maski konsege eskola téknika agrikultura iha Fatumaka, Baukau. Ba Lere, situasaun difisil liu ba nia durante funu, bainhira militár Indonézia tiru kanek nia entre Same ho Ainaru. Liman kanek, ain rua tiru kanek hotu to’o nia liman fuan rua mós lakon. Tuir mai inter vista espesiál ne’ebé José Belo husi TEMPO Semanál halo ho jenerál fitun ida F-FDTL ne’e.

Ita boot, bele konta istória kona ba ita nia moris?
Ha’u oan primeiru husi inan naran Filipa. Ha’u nia inan jerasaun husi Don Leimeta husi Iliomar. Ha’u nia aman hanesan ema bai-bain. Médiu, la’ós riku liu mós laiha. Ha’u mai husi jerasaun ida ne’e. Ami hamutuk mane na’in 4 no feto na’in 2. Ha’u SD (Eskola Primária) iha Iliomar, mais la konsege remata. Depois hau halo tinan 7, Liurai Soru lori ha’u ba misaun Fuiloro. Ha’u eskola iha ne’ebá apartir 1960 komesa ho ABC ba kartilla primeira klase, segunda klase, terseira klase. Ha’u hakotu ha’u nia eskola kuarta klase iha tinan 1965, iha misaun Salezianu Fuiloro. Iha eskola, ha’u fraku liu mak kona-ba Matemátika. Mais, kona-ba Lisaun Portugés, sai ha’u nia gostu. Remata tiha eskola iha Fuiloro, ha’u aproveita tinan rua tuir eskola militár iha Lospalos. Depois eskola militár kuaze tinan 4 ou 5, iha tinan 1969 ha’u konsege rejistu iha Koléjiu Fatumaka, tuir eskola tékniku agrikultór nian. Ha’u gosta liu mak futeból. Ha’u moris iha dia 2 Fevereiru 1952. Momentu ne’ebá, katekista ida naran Carlos fó ha’u nia naran Tito. Tanba, dia 2 ne’e loron Santu Tito nian. Husi ami mane na’in 4, so ha’u mesak mak moris. Ha’u nia alin na’in tolu mate hotu iha funu laran. Ida mate iha 1994, ida fali mate iha 1987 no ida seluk mate iha 1988.

Husi saudozu na’in tolu ne’e se mak jenerál lembra husi sira?
La’ós sira na’in 3 de’it mak mate. Maibé, ha’u nia aman mós ema kaptura iha momentu la’o hamutuk ho ha’u iha 1991. Kaptura lori ba Bagia. Tanba, traidór sira laran moras sona hau nia katuas ho bee to’o nia mate iha 1992. Depois, tuir mai ha’u nia inan mate iha 2006. Tanba sira laran moras, fó ai-moruk venenu ha’u nia inan ho aman mós mate. Se kuandu ha’u nia alin na’in tolu no ha’u nia inan-aman mate nia dehan, ne’e konsekuénsia funu. Mais, moralmente nu’udar inan-aman no maun ho alin, ita hadomi malu. Maibé, liga ba nasaun, uluk ita ba halo funu ema ida la obriga ita, tanba konsekuénsia ba buat hotu-hotu. Ha’u nia inan-aman no maun alin sira mate hanesan mós sira seluk mate. Ne’e duni, ita terus tanba ita nia família rasik hasees husi ita. Ida ne’e pasiénsia funu nian.

Mais ou menus bele hatene alin na’in tolu ne’e nia naran?
Ida, naran Martinho da Costa ho naran kodiku ‘Mauama’, nia husik nia oan mane ida no feto ida. Nia oan ida agora FDTL ho deviza Kapitaun. Maibé, agora nia mós iha oan feto ida. Ida seluk naran Mauani mós husik nia oan mane ida no feto ida. Sira hotu eskola. Ida eskola iha Fatumaka no ida fali iha Dili. Alin ikun ne’e mak laiha jerasaun.

Sr. Brigadeiru Ita boot tama Fatumaka iha tinan 1969, mais ou menus remata STM Fatumaka ne’e sa tinan?
Ha’u momentu ne’ebá konsege hasai kursu tékniku agrikultura durante tinan tolu. Momentu ne’ebá ha’u hasai terseiru anu, finalista iha tinan 1973. Por ezemplu, ha’u nia maluk eskola mak David Dias Ximenes. Agora, sai deputadu iha Parlamentu Nasionál. Kolega sei moris ne’e rua ou tolu. Sira seluk mate hotu ona. Hanesan, João Branco no Adão Cristóvão. Sira mate iha funu laran.

Iha Fatumaka, oinsá mak ita boot bele akompaña prosesu evaluasaun polítika? Tanba, iha momentu ne’e situasaun komesa hahú manas ona?
Ha’u sai iha tinan 1972, ba fali vida militár iha ezérsitu Portugés ninian. Momentu ne’ebé padre nu’udar ami nia diretór nia mak fó morál. Padre ida moderadu. Momentu ne’ebá, polítika Portugál ninian mós komesa la di’ak ona. Anti saladazista ne’e komesa sa’e makas. Ema nia aman ne’e, ko’alia barak liu kona-ba polítika, direitu, igualdade, demokrasia, liberdade no mós auto determinasaun. Tanba, nia liga ba funu sira ne’ebé 1969-1970 koloniál Portugés nian de’it. Liu-liu iha Afrikanu. Timor mós neineik sei bele sai nasaun ida ou iha nia auto determinasaun. Tanba, ha’u iha imajen ida kona ba polítiku nasaun ida nia destinu.

Agora Sr. Brigadeiru sai tiha ona husi Fatumaka ba tama iha ezérsitu Portugés. Sa tinan mak ita boot remata?
Ha’u tama ezérsitu Portugés iha tinan 1974. Primeira rekruta iha Aileu, durante fulan tolu. Mai fali espesialidade konvensaun ninian iha Taibessi. Depois halo juramentu iha Dezembru 1975, muda ami ba halo kolokasaun iha Kuartél Jerál. La to’o fulan 2 ka 3, sira la gosta ha’u. Ha’u bertahan. Ha’u mós mete polítiku uitoan. Sira transfere ha’u iha primeiru despagamentu destakadista iha Kaikoli. Mai iha ne’ebá mós sira la liga ha’u nafatin. Tanba, ha’u iha ligasaun ho João Branco no Adão Cristovão, kolega sira ne’ebé uluk Fretilín ninian. Sira militár mós klandestina. Sira servisu hamutuk ho Fretilín. Ha’u mós hamutuk ho sira, servisu nafatin. Tanba, iha planu halo oinsá duni ema kolonializmu husi ita nia rai laran. Malae sira deskonfia nafatin. Iha fulan Jullu tinan 1975 Fretilín sira atu halo GOLPE. Maibé, planu sala tiha, entaun halo saneamentu duni sai militár barak. Maibé, liu tiha ida ne’e, hatama ha’u nia rekerimentu atu halo estaziu iha Fatumaka. Momentu ne’ebá Governadór Lemos Pires. Nia simu ha’u nia rekerimentu sai referidu. Iha fulan Jullu, ha’u sai husi destakamentu parakedista ba fali Fatumaka hamutuk ho kolega David Dias no kolega balun kuaze rua nulu resin. Ami halo estaziu atu sai funsionáriu públiku. Mais, situasaun komesa la di’ak ona. Fretilín ho UDT komesa sadik malu, ameasa malu, dala ruma baku malu. Situasaun la estabiliza hanesan uluk. Ne’e duni, ami iha Fatumaka mós sente la seguru. Ami mós komesa halo protestu no Padre sira mós la gosta ami. Iha loron 11 Augustu, UDT halo GOLPE. Ami nu’udar simpatizante pro Fretilín kontra reasaun ne’ebé UDT halo ne’e. Ami protesta padre sira, liu-liu padre Nacer hateten, koléjiu hotu tantu Fuiloro, Fatumaka, Baukau. Ida ne’e, uma ba povu Timor tomak. Sira lakohi partidu iha ne’e. Se imi hakarak partidu, imi sai. Ami tuir padre. Tanba, ami labele hela iha ne’ebá. Ami komesa halo planu reasaun. Tanba, ami nia planu uluk nian, ita bele dehan foin mak implementa. Ha’u ho kolega na’in haat la’o ketak. Vicente Maubosi agora iha partidu Fretilín Mudansa hamutuk ho kolega matebian naran Paulino Bagia sira ba Baukau. Tanba, Baukau situasaun UDT mak kontrola. Ha’u nia safra kaderneta militár nafatin. Sira, la book hau. Hanesan detensaun hela iha uma ida mais labele sai. Tanba, ha’u nia kolega sira nia aman mesak UDT, kuandu UDT ba Bagia ha’u aproveita. Husi Bagia mak foin ba ha’u nia rai Iliomar. Husi Bagia ba Iliomar ami la’o de’it.

Mais ou menus han tempu ?
Durante loron ida, sai dadeer madrugada to’o iha Iliomar 11:30 kalan hanesan ne’e.

Sr. Brigadeiru, iha tinan 1974-1975 to’o invazaun, saida mak ita boot halo iha momentu ne’ebá?
Iha tinan 1974-1975 to’o invazaun, UDT halo GOLPE. Ha’u iha Iliomar. Momentu ne’ebá Iliomar ema ne’ebé hetan kursu boot uitoan. Kursu boot liu iha Iliomar, mak ha’u. Kuandu UDT halo GOLPE, ha’u to’o iha ne’ebá. Ha’u konsege hakalma situasaun. Laiha vítima. Sira la baku malu, la oho malu. Mais, momentu Iliomar fas parte Administrasaun Lospalos ninia sekretáriu, komandante rejiaun. UDT balu kastigu iha ne’ebá mós ha’u haruka sai hotu. Depois, kuandu Fretilín kontra GOLPE, Fretilín kontrola fali situasaun. UDT sira refujia ba Indonézia atu husu apoiu. Fretilín fou-foun monta nia estrutura iha rejiaun no zona. Iha momentu ne’ebá, sira foti ha’u hanesan asistente polítiku zona Iliomar nian.

Hanesan asistente polítiku zonas Iliomar, funsaun saida mak ita boot halo?
Asistente polítiku zona Iliomar hanesan, ajitasaun polítika organiza masa, organiza juventude, rezolve problema. Sira ne’e hamutuk ho sekretáriu da zona.

Tolu ne’e funsaun polítiku liu duke militár iha momentu ne’ebá?
Ha’u momentu ne’ebá apezar de asistente polítiku. Maibé, ha’u kaer kilat. Momentu ne’ebá ema bolu barreira. Dezembru inimigu komesa invade ona ita. Momentu ne’ebá, tempu bai loron karik, inimigu Indonézia sira iha ona Lospalos. Iha tinan 1976 ha’u nu’udar asistente polítiku. Maibé, ha’u lori pelotaun ida mai halo barreira iha Lospalos nian.

Primeiru tiru malu ita boot envolve ho TNI?
Sim. Iha tinan 1976 iha Lospalos. Iha fulan Jullu ou Agustu. Tiru malu iha ne’ebá dehan ha’u nu’udar militár. Ha’u hatene téknika tátika militár. Maibé, momentu ne’ebá ita laiha hanoin kona-ba tiru malu ema ba ema. Ita laiha esperiénsia la hatene ha’u kanek, mate ou lae ita la hatene. Mais, ita nia ema ida la mate.

Durante tinan 1976 -1979, situasaun ai-laran difisil tebes?
Lae. Iha tinan 1976-1979 ita sei moris iha baze de apoiu. Baze de apoiu husi parte Oeste, parte sentrál inimigu kontrola ona, baze rahun. Únika baze apoiu Matebian des de 1977-1978. Ita nia populasaun Baukau, Vikeke no Lospalos konsentra iha ne’ebá. Inimigu mós serku metin. Aviaun mós mai rega. Ita nia populasaun, barak mak mate to’o situasaun manas. Ita la hatene ema na’in hira mak mate. Maibé, kada morteiru ida sempre ema na’in lima ou neen mak mate. Entaun, ita nia diresaun momentu ne’ebá Ministru Inácio Juvenal nia mak responsabilidade másimu ponta Leste ninian. Nia fó diretiva orden para populasaun rende. Ema ne’ebé kaer kilat mak hela iha ai-laran, iha Novembru 1978. Entaun, sira fahe malu ho populasaun. Populasaun ba vila, populasaun balu ne’ebé forte no brani, ba ai-laran hamutuk ho Falintil.

Depois haksumi kargu asistente polítiku iha zona Iliomar iha tinan 1975, to’o bainhira mak ita boot nia pozisaun muda husi aspetu polítiku?
Ha’u asistente polítiku iha 1975-1976. Iha momentu ne’ebá, sekretáriu mak Tomás Pinto aliás ‘Samau’ nia mate iha tinan 1989. Ha’u asistente. Depois halo reestruturasaun, nia ba fali sekretáriu de zona. Momentu ne’ebá nia zona naran Marabia. Depois nia muda fali, halo estrutura foun tan. Nia sai sekretáriu da zona. Ha’u akumuladu servisu funsaun rua, hanesan Sekretáriu de zona no mós sekretáriu rekonstrusaun Nasionál. Sira ne’ebé presu atu reabilita sira. Zona Marabia muda fali ba zona Tratór. Depois, halo tan reestruturasaun Bendito Xavio mak troka fali nia. Nia sai fali hanesan di luar komisáriu Rudi. Iha tinan 1976 iha reasaun ne’ebé boot. Primeiru, iha Iliomar ne’ebé komité sentrál Fretilín deskonfia ema barak. Partikularmente husi Iliomar ninian dadur ema barak. Kuaze besik atus rua. Depois tuir inkéritu, na’in 15 mak ligadu ba katuas Xavier ninian. Entaun, komité sentrál Fretilín fó orden oho hotu. Sira ne’e mesak família de’it. Por ezemplu, grupu Francisco Hornay ninia inan ho nia inan bin alin. António Oliveira, ne’e ninia rian rasik no hanesan sira seluk parente de’it sira oho. Depois, la kleur Bendito Xavio ema kaer. Depois, ha’u ba fali nia fatin. Ha’u sekretáriu de zona no mós nu’udar komisáriu nafatin ba matebian to’o baze rahun.

Baze ida ne’ebé mak sai difisil iha ai-laran?
Situasaun difisil hotu ba ha’u. Mais, balun difisil liu. Primeiru, baze de apoiu difisil ba ita nia povu tomak. Tanba, ita hotu serku iha inimigu nia laran. Partikulár ba ha’u nia família, hanesan mós maluk sira seluk. Iha faze gerrilla apartir de 1986 mai oin. Iha 1979 baze rahun to’o 1980 situasaun la dun manas. Inimigu seidauk iha esperiénsia. Tanba, sira seidauk adapta ba funu no tátika foun. Iha 1981, situasaun di’ak hela. Maibé, iha tinan 1981 ho konferénsia Nasionál, sira foti ha’u sai membru Komité Sentrál Fretilín. Komisáriu polítiku, Sekretáriu da rejiaun Haksolok fronteira ninian. Iha situasaun fronteira difisil liu kuandu bainhira ema tiru kanek hau iha entre Same ho Ainaru. Kanek iha liman, ain rua ema tiru kanek hotu, ha’u nia liman fuan rua. Momentu ne’ebá sorte, saudozu Feras Maukaer 305 sira hotu iha oin. Brani sira konsege duni hasoru inimigu. Sira lori sai ha’u no serku ba subar ha’u, iha Kabalaki ninia hun. Iha loron 3 fulan Marsu 1984. Situasaun difisil ba ha’u. Tanba, ha’u book aan la di’ak durante loron 15 nia laran. Tanba, momentu ne’ebá tratamentu laiha, ha’u lori de’it ai moruk tradisionál. Alin sira husi Ainaru, mak trata ha’u nia kanek ne’e.

Karik Sr. Brigadeiru sei lembra katak iha tinan 1983 de Marsu iha Maubai?
Tinan 1981 iha Maubai ‘Bibleo’ hala’o primeiru konferénsia nasionál no iha tina 1984. Mosu istória ida ne’ebá komplikadu uitoan. Mauk Moruk, Kilik o Bere sira podia hein ha’u iha ne’ebá, para atu hala’o reuniaun ho ita nia maun boot Xanana Gusmão. Maibé, sira mai hasoru fali ha’u iha Bibileo. Tanba, 3 de Marsu ami tama iha ema nia serku. Ne’e mak akontese ha’u kanek.

Sr. Brigadeiru hetan responsabilidade barak iha momentu ne’ebá, hanesan komisáriu polítiku, membru komité sentrál Fretilín, maibé oinsá mak ita boot fahe ita boot ninia funsaun hirak ne’e?
Momentu ne’ebá ha’u nu’udar komisáriu polítiku, Sekretáriu rejiaun iha rejiaun Haksolok. Ami nia supervizaun atividade polítiku ho militár. No, iha momentu ne’ebá ita bele dehan katak serbisu seidauk barak. Hala’o oinsá ita organiza forsa sira atu mantein. No, hala’o oinsá sira bele moris no sobrevive ho operasaun barabarak husi inimigu sira. Iha tinan 1983 seidauk iha atividade polítika hanesan Frente Klandestina nian. Tanba, ita nia preokupasaun mak loron kalan hamutuk ho komandante unidade sira. Hala’o reuniaun, fó konxiensializa no mós fó formasaun polítika ba sira.

Brigadeiru bele esplika ba ami, mais ou menus iha ai-laran, hahú 1975 to’o 1999 tiru malun dala hira?
Akontese tiru malu ne’e ha’u la sura. Por ke, uluk iha ai-laran ne’e, ha’u ema polítiku. Militár mak tiru malu. Maibé, dala ruma ha’u ba tiru malu nafatin hodi halo emboskada. Ha’u la lembra. Maibé, sura ba mai ha’u bele dehan ema ne’ebé ha’u oho kuaze 100 resin.

Oinsá Brigadeiru bele fahe tempu hodi hakerek?
Kalan mak ha’u mai hakerek no dala ruma iha kuartél jerál, ha’u iha tempu ha’u bele hakerek.

Komité Sentrál momentu ne’e ema na’in hira?
Momentu ne’ebá ne’e iha ema na’in tolu mak hanesan, Fernando, Chai no Mauhunu.

Mais ou meius, ita boot sei lembra kilat air-kinze ka m16?
Kilat ne’ebé hasai ne’e, ha’u sei hatene. Maibé, ha’u hakarak hatene se mak uluk. Por ezemplu Saudozu Ular kanek mak uluk ou Barike mak uluk. Tanba, iha operasaun barak.

Oinsá operasaun iha Lospalos hodi hasai kilat primeiru air-kinze ne’e saa tinan?
Mais ou menus iha 1989

Mais ou menus tentara Indonézia barak?
Kuandu baze de apoiu rahun, 40-ital batallaun

Iha kombate laran ne’e saida mak iha ita boot nia hanoin?
Apartir 1983 mai oin, kuandu iha kombate laran, ha’u la hanoin katak, ha’u la mate ona to’o funu hotu. Ha’u preokupa mak ha’u nia alin sira. Molok atu ba emboskada kalan ne’e. Tanba, ita nia tradisaun sempre hatudu naroman. Aban balun kanek, mate, kaptura ho kilat i la kaptura. Ne’e ha’u hatene tiha ona. Se mak kanek ou mate. Mais, ema la temi naran. Uluk ne’e ha’u fiar, maibé agora la hatene ha’u prevene sira na’in rua asume diresaun superiór ai-laran too funu hotu. Ida ne’e mak ha’u la hatene. Mais, ida mak ha’u mós deskonfia ita nia atual jenerál ne’e. Ha’u hatene 1983 so 1990 mak ha’u fó hatene ba nia no ema seluk, mós la hatene hotu. Por ke, sira rona keta sira dezmoraliza ba rende. So 1990 transfere ha’u ba ponta leste mak ha’u hateten ba ita nia atuál jenerál Taur katak aban bain rua dala ruma na’in rua de’it mak sofre to’o funu remata. Ita nia soldadu sira sai mate mohu, hela uitoan. Dala ruma, ita na’in rua de’it mós iha. Momentu ne’ebá, saudozu Mauhudu mak atu ba hamutuk ho ha’u iha ponta leste. Entaun, nia dehan hanesan ne’e, lalika ba ona. Momentu ne’e Mauhudu la ba duni. Ha’u de’it mak ba. Iha 1984, ita nia maun boot Xanana haruka konvoka ba reuniaun iha areas Luka nian. Ha’u simu tiha kontaktu, depois hamutuk ho saudozu Feras, ha’u prepara ona pelotaun ida. Depois la kleur simu fali saudozu Kilik, Kimauk, Beremalilaka sira nia surat katak, sira hein ami iha área Bibleo nian. Entaun, ha’u ho pelotaun ida ba hasoru sira. Ami la konsege tuir enkontru. Tanba, ha’u rona de’it sira atu fila-fali ba sira nia rejiaun. Iha Marsu ne’e, mak ha’u mai kanek iha dalan. Depois, dala ruma katuas (Xanana) hein ami mais ida la mosu. Entaun, nia halo desizaun re-estruturál radikál iha Abríl. Bainhira re-estruturál radikál ida ne’e fó hatene ba ami hotu, Mauk Moruk, Kilik sira komesa la kontente ona. Mais, keta dala ruma la kontente uluk mak sira lakohi ba reuniaun. Iha momentu ne’ebá, ha’u kanek hela no subar iha areas Kablaki ninian. Ha’u rona reestruturasaun iha Juñu hanesan ne’e, mak ha’u foin rona problema hirak ne’e. Kilik, Mauk Moruk, Berek momentu ne’ebá sira sei iha ha’u nia rejiaun. Juñu mak sira dezloka fali ba sentru. Ida ne’e mós sira la besik ona katuas Xanana. Sira ketak-ketak ona halo sira nia baze hamutuk ho forsa brigada Vermella ho baze naran Hudi Laran. Sira na’in 4; Kilik, Mauk Moruk, Mau Seilou ho Oka. Iha momentu ne’ebá, katuas Xanana tetu kona ba Hudi Laran nian, depois ba mós. Mais, sira lakohi submete ona ba katuas Xanana. Ami rua tenta atu diálogu, kontaktu ho sira. Mais sira laiha. Iha fulan Janeiru 1985 Mauk Moruk ba rende tiha ho kilat 7 ka 8. Problema ne’e, loke hela de’it. Ami sira ne’e momentu ne’ebá, la hatene se mak sala se mak loos. Solusaun laiha ate funu hotu. Iha 1981 halo reorganizasaun nasionál, foti ami na’in 8 ba membru komité sentrál ba jerasaun foun ida mak Kilik, Mauk Moruk, Lelu, Sakinere, Arinere, Holinaca, Beremalilaka. Ami na’in 8. I reestruturasaun Abríl nian ne’e, la eziste ona. Membru komité sentrál estrutura konferénsia nasionál ninian ne’e reestrutura tia hotu ona. Ha’u, komisáriu polítiku ba fali komandante unidade. Mauk Moruk ba fali komandante operasionál. Kilik ba fali komandante setór. Ologari kolaboradór unidade. Buat sira ne’e tun hotu, ne’e mak ha’u deskonfia tama de’it polítika mak sira la kontente ou tanba de’it kadeira. Agora, problema ida ne’e mak laiha solusaun. Ita labele fó sala ba malun. Nein fó sala ba ita nia maun boot Xanana. Por ke krize ida ke solusaun laiha. Ha’u nia pozisaun tun ne’e, ha’u nunka hanoin. Boot iha ai-laran hanoin oinsá para ita labele mate. Ita nia kilat iha, ita aguenta too ukun aan. Ha’u dehan, o boot mós inimigu mai la dehan katak o ne’e boot ka ki’ik ida. Ka, tiru de’it mak ki’ik. Ne’e, laiha. Inimigu ne’e taka matan. Ha’u nia prinsípiu mak ukun aan. Ne’e, ha’u bele tun ba soldadu mós laiha problema. Agora mós hanesan de’it. Por ke ita moris mai ne’e, la’ós atu hadau malu kadeira, hadau boot mak ita sai ema. Naran, ita prestijiozu. Ita nia dignidade ida ne’e mak ita labele. Forsa sira ne’ebé terus liu, kuandu unidade i primeiru unidade, inimigu presede makas liu maka ami. Kuatru unidade ha’u mak komanda. Ami na’in rua saudozu Ular. Apartir 1987 de Abríl to’o 1988, inimigu nunka husik ami to’o tinan ida tomak. Sira nian momentu ne’ebá Bravo mak komanda. Sira nia objetivu hakarak estermina ami nia unidade ne’e. Ami lakon ema na’in 24-25 kada ema ho kilat ida. Situasaun difisil liu iha tinan 1987-1988. Iha momentu ne’ebá, ha’u deskonfia hela saudozu sira ne’ebé agora mate. Hanesan balun agora sei moris. Por ke, sira ne’e ha’u komanda husi levantamentu ninian. Ha’u deskonfia keta aban bainrua rende karik. Kuandu iha momentu situasaun di’ak ruma, ha’u tuur hamutuk ho sira. Ha’u hateten momoos ba sira. Se alin sira hakarak rende, rende de’it mais rai kilat. Labele hala’o atrasaun. Mais, ha’u nia alin sira hateten la rende ida. Mate, ita mate hotu iha ai-laran. Mais, ita sempre deskonfia ba malu. Situasaun difisil liu ba ha’u iha 1987 nia laran. Ne’e de’it. Selu-seluk ne’e situasaun hanesan bai-bain.

Mais ou menus métodu saida mak komandante uza?
Métodu mak ne’e. Ema kuandu bosu, ema sempre kontente nafatin. Entaun, iha ai-laran ne’ebá soldadu sira mós kompriende. Kuandu situasaun difisil, aguenta hamlaha, hamorok, la’o no hadeer. Mais, kuandu situasaun di’ak ita buka oinsá tenke re-koopera. Enkuantu, iha situasaun difisil ha’u aperta sira. Para evita mate, evita lakon. Kuandu situasaun di’ak, ha’u fó liberdade ba sira. Ami ba halo konvida. Halo kasa. Ami ba halo produsaun, halo sira kontente no halo buat oi-oin. Ha’u konsege lori sira to’o funu remata. Mais, iha kuatru unidade husi 1991 mai oin ne’e, situasaun di’ak ona. Viatura mak ita mate. Mais, kuandu uza ita nia kakutak ita la mate. Veteranu sira ne’ebé agora mai vila laran maioria husi ponta leste ninian. Por ezemplu, Falur, Sai la Fila, Rai Ria, saudozu Ular, João Lino kuartu unidade ninian. Ponta leste ninian mak Aluk, Renan, Larimau, Punu Fanu. Sira ne’e hotu, husi primeiru unidade ho kuartu unidade ninian.

Karik sei lembra ita nian forsa militár ?
Kona-ba sentimentu ba malu, ha’u hanoin kualkér ita ema iha sentimentu. Uluk iha ai-laran, ninia misaun primeiru mak oho malu. Mais hatene, ita dehan kilat matan laiha. Maibé, ema matan iha. Se mak oho, se mak la oho. Por ezemplu. Uluk, ha’u iha kuartu unidade ha’u komanda kompañia rua. Iha ha’u nia fatin ne’ebá ne’e, dispoin barak. Palavra de orden, espoin sira mak dehan katak fogu morte ou ispioens traizoens da patria.

Fretilín hanesan Partidu ida ke istóriku, saida mak ita boot lembra?
Partidu polítiku ne’e, ba ha’u foun no hanesan mós ba ha’u nia maluk sira selu-seluk. Tanba, Fretilín úniku partidu ho UDT. Maibé, Timor oan 90% nasionalizmu ne’e makas. Hakribi tiha ona malae ou estranjeiru. Sira nia hakarak ne’e, lakohi haraik aan ba malae no lakohi sai atan. La hatene independénsia ne’e mak lori ba sira ou lakohi submete ba ema riku. Ba malae, ne’e mak sai objetivu prinsipál. A finál, ita nia objetivu prinsipál ukun rasik aan. Tanba, lori demokrasia mai ita, lori liberdade mai ita. Entaun, iha momentu ne’ebá Fretilín úniku partidu hotu-hotu laran metin ba Fretilín. Ne’e mak ema balun dehan katak, kuandu iha unidade nasionál Falintil sai husi Fretilín militár barak mak dehan hanesan ne’e, ita lakon ona funu dehan iha tinan 1987, ami simu mensajen Primeiru Ministru nian kona ba depozisaun Falintil ninian. Iha tinan 1988 ami ta’uk, entaun ha’u ho saudozu Mauhudu divulga ba forsa sira. Forsa sira iha reasaun makas, sira dehan katak Fretilín agora ita la’ós Fretilín funu lakon ona. Maibé, Ha’u intervein katak lakon ou manan depende ema ida-idak mak deside aan. Tanba, la’ós Fretilín haruka ita mai funu, entaun ami rezolve tiha problema. Fretilín nia objetivu no manuál polítiku dehan katak, Independénsia totál ou Inkondisionál. Ita kuandu tempu iha mak lee manuál polítika Fretilín, foin mak ita hanoin katak ukun aan nia filme mak ne’e. Mais, ha’u nunka hanoin funu atu lakon tuir manuál polítika Fretilín. Tanba, povu mak halo funu. Entaun, povu Timor sai indeterminadu mak ema bele ukun Timor. Maibé, enkuantu gerrilleiru ida sei moris Timor sei hakilar mate ka moris ukun rasik aan. Ne’e Fretilín nia prinsípiu. Ha’u nunka lakon esperansa atu ukun aan ne’e. Mais, ha’u deskonfia Falintil bele sai esterdiminadu. Mais, ita nia povu ha’u hanoin primeira vés iha mundu, povu ida sai esterdiminadu tanba de’it ninia estratéjia, hodi hetan ukun rasik aan ne’e.

Mais ou menus obstaklu boot saida ita boot liu ba komandante?
Momentu se iha ai-laran ho agora ne’e la hanesan. Mais, ida esénsia ne’e kuaze ke hanesan. Iha ai-laran ne’ebá problema boot kuandu forsa sira laiha hahán. Ne’e ba kualkér komandante. Kuandu sira hamlaha, moras, kilat musan laiha, kilat laiha, o bele komandu halo oinsá mós ema nunka fiar o. Ne’e sira halo demonstrasaun hasoru ita. Soldadu hotu-hotu hakarak komanda. Komandante laiha fiar, atu komanda ninia soldadu sira. Tanba, sira hamlaha, kilat musan laiha. Ida ne’e problema boot ba kualkér komandante ai-laran. Agora, ami la deside buat ida. Deside tenke mai iha kampu tékniku tátiku operasionál. Forsa ba mai han ka la han, depende orsamentu. Kuandu ema matenek jere didi’ak, ita nia forsa la’o di’ak hela. Ate agora ha’u bele dehan problema laiha. Tanba, ita atende forsa ninia nesesidade. La’ós atende totál. Por ezemplu, problema ida iha komponente ida-idak. Komponente Navál iha ró haat fulan tolu ou haat mai ita iha ró hitu. Portu laiha, ne’e problema boot. Agora ita nia ró ne’e atu ba ne’ebá. Tanba, ró ne’e ema mak iha leten. Ema iha ró laran ne’e atu lori ba ne’ebé? Ne’e sira sei levanta problema. Problema ida fali, agora ita nia forsa kazarsa barak hakarak lori nia feen oan besik sira. Ita tenke rezolve. Se ita rezolve mós problema iha nafatin.

Sr. Brigadeiru, ita boot nia idade agora daudauk hanesan idade katuas nian. Mais ou menus, preparasaun ba jerasaun ne’ebé mak atu simu ida ne’e oinsá. Tanba, obstaklu ba ita boot sira nu’udar veteranu. Oinsá atu prepara ema ida ke iha morál forte no nasionalista, atu bele kaer instituisaun ida ne’e?
Agora ita nia instituisaun problema boot mak rekursu umanu. Rekursu umanu ba nivel superiór ninian. Por ezemplu, atu troka ita nia Jenerál ha’u bele ba troka nia. Atu troka ha’u ida bele. Agora, atu troka tan ida ne’e mak problema. Ita nia forsa sira foin mak harii iha tinan 2001. Ita nia forsa sira ne’e sei joven hela de’it. Balu foin Majór, balun foin Kapitaun, balun foin Tenente. Prepara ida ne’e, atu asegura forsa iha ami nia fatin hanesan atu kria estabilidade iha instituisaun nia laran. Ne’e, problema boot. Problema duni. Mais, ita tenke rezolve problema ne’e. Jenerál, bele tinan lima tan. Ha’u mós tinan lima de’it. Ha’u labele liu ida ne’e. Tanba, idade mós avansa ba daudauk. Mais tinan 10 to’o 15 se mak atu kaer? Ida ne’e mak ami nia preokupasaun. Maibé, ami la haluha halo oinsá para ita bele iha komandante foun. Atu bele kaer kna’ar boot para responsabilidade instituisaun. Ema la matenek la buat ida. Militár ne’e la’ós órgaun ida deside. Nia halo desizaun iha tátika operasionál. Mais, desizaun hotu-hotu mai husi leten. Desizaun polítika halo funu ou la halo funu. Polítika mak haruka. Por ezemplu, hala’o operasaun tiru malu iha fronteira ou iha buat hotu iha leten. Agora, halo patrolamentu sira ne’e, kestaun interna. Ne’e problema laiha, tanba ita iha tékniku barak. Ne’e mak ha’u hanoin katak ladún iha problema. Mais, ita iha problema iha rekursu umanu kona-ba aban bainrua. Estadu Majór Jenerál foun ida ne’e mak ami nia preokupasaun, i agora ami prepara daudauk ona.

Sr. Brigadeiru gosta lee livru saida?
Uluk ha’u iha ai-laran ha’u gosta lee mak prinsípiu militár ho teoria. Ida ne’e, mak ha’u gosta lee. Ikus mai, ha’u hakarak lee kestaun polítika. Kestaun defeza ninian iha ínternet, ha’u buka mak kona-ba defeza Brazíl ninian, Estadus Unidus no nasaun sira selu-seluk. Para pelu menus iha ideia ruma atu bele kondús ho ita nia forsa sira ne’e. Ha’u lee mós livru polítika. Por ezemplu kona ba korrelasaun demokrasia ba polítika sira iha nivel mundiál. Por ezemplu, iha Portugál demokrasia la’o oinsá. Iha Amérika ou Timor la’o oinsá. Kualkér tempu ha’u lee buat hirak ne’e.

Mais ou menus lider ida ne’ebé mak sai hanesan idola. Por ezemplu, balun gosta Mahatma Gandhi?
Ha’u la duun koñese lider internasionál ho nasaun seluk. Di’ak liu ha’u ko’alia lider Timor nian. Tanba lider ne’e iha aseitasaun internasionál no aseitasaun nasionál. Internasionál ladún influensia makaas interna. Tanba, internasionál ema matenek hira mak hatene. Por ezemplu ha’u lee sira halo operasaun ba Xanana, Ramos Horta, Taur sira ne’e hotu. Ne’e sira mak apresia. Por ezemplu, Xanana bele fó 20%, Ramos Horta fó 30% mais internamentu 30 % bele fó ba Xanana, 20% ba Ramos Horta mós iha. Tanba sira mak moris hamutuk. Liu-liu lider di’ak ne’ebé hadomi nia povu no hadomi nia rai.

Iha ema ruma mate ona ka sei moris?
Kuandu ita elojiu ema ne’e mós kritika ida. Por ezemplu ha’u bele dehan iha kestaun polítiku ema ne’ebé labele nega ita nian maun boot Xanana nu’udar lider karizmátiku. Por ezemplu ohin loron ema bolu Xanana traidór. Sei mak bolu Xanana traidór, nia mak traidór duni. La’ós Xanana mak traidór. Uluk ha’u rona Cláudio Vieira nia oan bolu katuas Xanana iha Lospalos, traidór. Ha’u mak iha ne’ebá kariik? Ha’u dehan ba nia katak ita boot nia aman mak traidór. Duke ita bolu Xanana mak traidór. Trai prinsípiu Indonézia nian. Mais, nia la trai ninia prinsípiu nu’udar Timor oan. La hatene kestiona. Ne’e kestiona. Ida ne’e mak ha’u dehan, Xanana ha’u seidauk nega ninia lideransa husi ai-laran to’o agora. Xanana, ema ida iha Timor mak úniku. Ita nia maun Presidente Repúblika ema diplomátiku, ita la apresia. Ohin nia koalia ida, aban nia ko’alia seluk. Mais maun Xanana, ha’u moris hamutuk ho nia durante tinan 24. Ha’u apresia nia. Por ezemplu, ema bolu nia korruptor. Ha’u dehan lae. Ema ne’ebé iha ninia okos ne’ebá mak hala’o korrupsaun. Xanana mak lori todan. Nia (Xanana) sala mak ne’e, lakohi toma medida konkreta ba ema ne’ebé atu estraga ita nia nasaun. Mais, agora presiza evidénsia. Tanba saida mak ita ezije ba Xanana. Tanba sira ne’ebé akuza ne’e la fó sai evidénsia. Ida ne’e mak problema boot.

Iha momentu ne’ebá Sr. Brigadeiru, iha reestruturasaun radikál fila ba komandante unidade husi 1984 to’o saa tinan?
Iha 1984 reestruturasaun ha’u husi komisáriu polítiku ba fali Komandante unidade, too 1991. 1991 transfere ha’u ba fali ponta leste. Ha’u sai responsabilidade másimu rejiaun ninian. I primeiru komandante rejiaun. Ikus mai, Sub Chefe Estadu Majór Jenerál.

Iha Chefe Estadu Majór Das Falintil ne’e iha saa tinan?
Iha 1993 mai oin.

Depois momentu kaer ema barabarak mate, oinsá mak ita bele jere ho kapasidade ne’ebé mak iha para luta kontinua nafatin?
Jere ida ne’e, la’ós ema ida de’it mak jere. Momentu ne’ebá, depois kaer katuas Xanana, hela ita nia maun Saudozu Konis, Ruak, Daitula ho ha’u. Ami jere kestaun desentralizasaun diretiva atividade. Depois iha mós sentralizasaun. Kestaun dixiplina iha responsabilidades. Por ezemplu, ita nia Majór Estadu Jenerál nia ba deside hanesan ne’e. Ita tuir depois ita iha inisiativa rasik ne’ebé kontrolu. Por ezemplu, dehan labele oho ema, nia ba organiza klandestina tenke organiza klandestina. Depois de dentru atividade ne’ebé mak fó ne’e, ita toma inisiativa iha laran. Por ezemplu, iha momentu ne’ebá ha’u iha ponta leste. Ha’u iha kompañia ida, unidade ida rejiaun ponta Lospalos de’it. Depois, ikus mai ami na’in rua Saudozu Daitula koordena nia entrega sorin. Por ezemplu Baukau, Laga, Bagia, Uatu Carabau. Ba ha’u atividade kestaun polítika. Depois mak ami koordena. Ha’u hanoin katak, jere la’ós ema ida de’it mak jere mais ami hamutuk mak jere. Ami hala’o koordena ba kestaun dixiplina ba idak-idak ninia responsabilidade ba atividade ne’ebé konkreta atu hala’o.

Mais ou menus, Sr. Brigadeiru sei lembra kuandu soldadu ida monu iha ita boot nia oin, bainhira iha kombate nia laran. Tanba, iha momentu ne’e ita nia soldadu barak?
Sempre nu’udar ita umanu maluk ruma mate iha ita nia oin, sempre hanoin dunik. Kuandu ita liga ba funu ita la konta atu hetan ema ne’e difisil. Ne’e mak iha ai-laran, ami prevee ami lakon ema duke lakon kilat. Por ezemplu, soldadu balun soe kilat maibé ami fó kritika. Mais, la’ós kritika ida ne’ebé todan. Kuandu kritika todan, nia bele mate ou nia bele rende. Mais, kuandu mate ita nunka bele hetan ema ida hanesan nia. Bele dehan, uluk ha’u sei joven iha 1985 ha’u gosta diverte dansa tebe. Buat hirak ne’e hakarak hala’o. Mais, iha tinan 1987 mai oin ha’u la gosta diverte ona ate agora. Tanba, primeiru katuas sira nia lian dehan hanesan ne’e. Labarik sira labele halimar iha parente sira nia rate leten. Ita nia maluk sira mate, ita halimar ne’e kerdizér ita haluha tiha sira. Apartir, kuandu inimigu muda nia tátika gera komisional kontra gerrilla ita lakon ema barak liuliu ba ha’u. Ha’u iha ne’e hanoin barak bainhira mak ita bele re kompleta ema sira ne’e, hala’o funu ba oin nafatin. Keta mate hotu, ha’u atu komanda see. Ita manan funu ka lae? Ha’u komesa dezanima la’ós dezmoralizadu. Ha’u hanoin liafuan filozofia ha’u kombibiu mós baruk. Ha’u nia planu ne’e hanoin atu oho ema, hasai ema nia kilat para bele aumenta ita nia kapasidade kombate. Ida ne’e de’it. (*)

woensdag 28 september 2011

O nosso Xanana escangalhou sua política anti-democrática face a inesperada questão posta a si pelo nosso irmão Gaspar da Costa Sobral na Universidade Histórica de Intelectualidade e de renome em Portugal e nos cinco Continentes, a Universidade de Coimbra...

A questão posta a consideração do Xanana Gusmão por nosso grande amigo, o homem de calibre político timorense na Diáspora, Gaspar da Costa Sobral, não foi de inaudito, mas sim o nosso irmão Sobral mostrou-se ao Xanana uma política como mesmo de um estadista de renome entre todos os timorenses de vários quadrantes políticos que vivem em Portugal, apenas só ao merecê do Xanana com um simples "YES" e nada mais.

Porque para eles só com a politica de Xanana eles poderão apalpar e colher bem as migalhas caídas da mesa do chamado Rei e Deus intocável e infalível na governação da nossa RDTL face aos seus vergonhosos e palhaços seguidistas em Timor Leste assim como pelo mundo fora.

O Sobral foi mais relutante e sábio em pôr questões a cara do Xanana sem remorsos e nem com ressentimentos, pelo contrário o Sobral portou-se muito bem como um filho do sofredor Povo Maubere e que ele tem toda a lógica da razão em tecer uma valiosa pergunta cuja seu efeito ecoou no todo espaço Lusitano e principalmente na Universidade Histórica da Intelectualidade de renome em Portugal desde tempos remotos até ao presente momento.

Com esta tão genuína e merecedora pergunta com hora certa que o nosso irmão se dirigiu ao Xanana estremeceu e escangalhou de imediato a fachínora política de Xanana e como tal Xanana apercebeu-se de imediata de que o melhor é parar já imediatamente todo o seu programa para encontro formal com sábios timorenses em Portugal para assim ele, o Xanana, poderia esquivar-se da grande turbulenta politica que poderá até desacreditar e dar-lhe cabo da sua actual politica face ao destino do nosso sofredor Povo Maubere.

Porque todo o período quase os cinco anos da sua governação foi apenas a mercê dos seus queridos grupelho politico de calibre mafioso de sanguessugas que outrora vilmente opuseram à nossa Luta de Resistência Nacional para Independência e Libertação da nossa Pátria Timor Leste e do nosso mui querido o pobre e débil Povo Maubere.


 

===============================================================================


Xanana Gusmão abandonou reunião com estudantes timorenses instantes depois do seu início

Coimbra, 28 set (Lusa) -- O primeiro-ministro de Timor-Leste, Xanana Gusmão, abandonou hoje à tarde um encontro com timorenses que estão a estudar em Portugal, poucos instantes depois do início da reunião, na Faculdade de Direito da Universidade de Coimbra (UC).

Xanana Gusmão saiu da sala quando um timorense que vive "em Portugal há 30 anos", mestrando em Ciências Jurídicas naquela Faculdade, Gaspar da Costa Sobral, afirmou, no início da sua intervenção, que "os discursos de ocasião são muito bonitos", mas "o que é preciso é uma política de educação".

O primeiro-ministro de Timor-Leste levantou-se da mesa em que presidia à sessão, com a presença de cerca de uma centena de timorenses, dirigiu-se a Gaspar da Costa Sobral e, depois de lhe dizer que não estava ali "para ouvir políticas", saiu da sala, em passo acelerado.

Enquanto se dirigia para o exterior do edifício, para tomar, de imediato, a viatura em que seguiu para Lisboa, onde encerra na quinta-feira a visita a Portugal, Xanana Gusmão, foi acompanhado, além da sua comitiva, por muitos dos participantes da reunião, que o tentavam "acalmar" e "demovê-lo da sua decisão", mas em vão, sem sequer obter qualquer palavra do chefe do governo de Timor-Leste.

Na mesa da sessão, além de Xanana Gusmão, estavam também os ministros da Educação e dos Negócios Estrangeiros timorenses (o titular da pasta das Infraestruturas estava entre a assistência), a embaixadora deste país em Lisboa e o reitor da UC.

Depois de uma breve intervenção do presidente da Associação de Estudantes Timorenses em Coimbra (AETC), Ivo Pinto, a embaixadora de Timor-Leste em Portugal apelou aos participantes para colocarem as suas perguntas de forma muita breve e objetiva, para ser possível esclarecer a maior quantidade possível de questões.

Surgiu então a intervenção de Gaspar da Costa Cabral, em função da qual Xanana Gusmão abandonou a reunião, que tinha sido iniciada cerca de cinco minutos antes, deixando a generalidade dos presentes "surpreendidos" e divididos entre apoiantes e críticos daquela decisão.

"Não esperava esta atitude do Primeiro-Ministro, que está a construir com dificuldade uma democracia em Timor", mas não pode ter comportamentos "anti-democráticos" como este, disse à Agência Lusa Gaspar da Costa Sobral.

Gaspar da Costa Sobral "cometeu um erro, mas não eu estava à espera" desta reação de Xanana Gusmão, considerou Ivo Pinto, que "sobretudo", ficou "surpreendido e muito triste".
O encontro deveria ter servido para "os estudantes timorenses em Coimbra colocarem as suas questões e propostas e ouvirem os planos do ministro da Educação", acrescentou o líder da AETC, lamentando o desfecho da reunião.


Igualmente instado pela Agência Lusa, o reitor da UC, João Gabriel Silva, considerou o episódio uma "questão interna de Timor-Leste", que "não põe minimamente eu causa os objetivos" desta deslocação de Xanana Gusmão a Coimbra.
"No que diz respeito à UC, correu muitíssimo bem", salientou o reitor, recordando que o principal objetivo da atribuição, por esta instituição, do título de doutor 'honoris causa' ao primeiro-ministro de Timor-Leste (cuja cerimónia decorreu na manhã de hoje) é "o reforço das relações" daquele país com Portugal e de "defesa da língua portuguesa".


O que está em causa, sustentou João Gabriel Silva, "é o espaço lusófono" e a "universalidade da língua portuguesa" que, sem Timor-Leste, ficaria reduzida a "um assunto quase só atlântico".

maandag 26 september 2011

Xanana floreou o seu lamaçal discurso na sede das ONU em Nova Yorke...

Hoje Xanana vem a Portugal para ser granjeado doutoramento com causa honraria da Universidade de Coimbra.Contudo sua mana a Christ quer desfazer a língua oficial portuguesa em Timor Leste e quer ela que dá a vida a língua Inglesa da sua origem para melhor controlar as nossas riquezas naturais como gás e petróleo.

Xanana na sede das ONU desta vez ele discursou em Português simplesmente para engraçar os lusitanos, porque ele vem a Portugal para fazer as suas vénias ao seu homologo português Pedro Coelho e assim como ao Presidente Aníbal Cavalo Silva e ao Parlamento etc...etc...etc...

Xanana nas Nações Unidas floreou o seu discurso ao parecer como um estadista de renome, mas ele esqueceu por completo por muitos males que ele tem feitos ao pequeno e pobre Povo Maubere, aos Gloriosos Asuwains Falintil Veteranos,a Organização OPMT e a Juventude Maubere cujos seus membros foram muitos mortos por mão chacinas da soldadesca indonésia e da sua escumalha os seus peões avançados como os partisans, hansips, milícias, assim como seus efectivos timorenses de batalhões 74 e 75 em defesa da RI e da sofisticada inteligência das ABRI no controle do movimento das nossas populações nas vilas por ela controlada e fiscalizada de forma tão desumana e com práticas vilmente contraditórias a ética moral e social para com um ser humano como eles eram e são.

Xanana no seu bem floreado discurso omitiu o sofrimento do débil e pobre Povo Maubere que ele era e continua ser o seu mentor.

Pois Xanana dá mais honra e gloria aos seus comparsas, os degenerados filhos timorenses que negaram descaradamente o direito do Povo Maubere em lutar pela Independência da sua Pátria Timor Leste e da sua completa e plena liberdade que nele é conferido na Carta Magna das Nações Unidas e é bem gritante na Declaração Universal dos Direitos Humanos.

Xanana não quer mais conflito e quer mas é o desenvolvimento, mas perguntamos ao Xanana se não queres mesmo conflito tens que renunciar uma vez para sempre a tua enfadada política de tergiversar atenção do nosso sofredor Povo Maubere em fazer jogos sujos com os teus queridos amigos, os integracionistas e oportunistas para facilmente cortar casaco aos nossos heróis da libertação da Pátria Maubere e queridos mártires da nossa Revolução Maubere.

Se tu não corrigires esta tua enfadada politica de de ser um grande lisonjeador da verdadeira história do Povo Maubere, evidentemente que tu mesmo vás permitindo que o conflito se reaviva no nosso solo Pátrio para que reponha a justiça, razão e a verdade.

O Povo Maubere quer seus filhos que lhe cuidem da sua sobrevivência em múltiplos aspectos da sua existência como verdadeiro Povo e verdadeiro senhor de si e da sua própria Terra e não quer ser escravo dos estrangeiros na sua própria Pátria Timor Lorosae.

Um forte abraço do teu camarada, companheiro e irmão Maubere Tuba Rai Metin...

donderdag 22 september 2011

Horta oh Xanana desmacara malu kah tata malu hanesan fahi fuik no asufuik sira iha Povo kik no kiak Maubere nia terus no susar leten...Nain Maromak no Matebian sira la toba sira bele halo hotu2 hodi foti a'an to'o lalehan kah to'o iha nebe deit, ikus mai sira sei basa rentós ba sira ninia hahalok a'at sira be hodi ukun Povo sai susar no terus tan nafatin ne'e...




Quinta-feira, 22 de Setembro de 2011

Timor president thinks PM a drunk: cables

.


Herald Sun/AAP - September 22, 2011

EAST Timorese President Jose Ramos-Horta thinks his nation's parliament is corrupt and regards Prime Minister Xanana Gusmao as an arrogant alcoholic, classified diplomatic cables say.

Dr Ramos-Horta's unkind observations have been revealed in leaked US cables published by WikiLeaks, Fairfax newspapers report.

East Timor's Nobel-prize winning figurehead told US diplomats that Mr Gusmao is "arrogant but he likes to pretend to be humble".

He had harsher words about the previous prime minister Mari Alkatiri, describing him as "abusive" and someone "who doesn't even pretend to be anything but arrogant".

Dr Alkatiri resigned as prime minister in June 2006 as Mr Gusmao, who was then president, threatened to sack him.

The US embassy reports that Mr Gusmao angered Dr Ramos-Horta by "turning up 'visibly drunk' at a reception in honour of Prince Albert of Monaco on April 6".

The disclosures also reveal how Dr Ramos-Horta attempted to negotiate with East Timorese rebel leader Major Alfredo Reinado by asking in June 2007 for the Australian commander of the international stabilisation force to suspend its pursuit of him so the rebel could turn himself in.

On February 11, 2008, Dr Ramos-Horta was critically wounded when Reinado tried to assassinate him, resulting in the rebel leader's death.

The wounded president was treated in a Darwin hospital.
.

15 comentários:

Anónimo disse...
Isso só serve para mostrar a todos nós que tipo de caráter José Ramos Hortahas tem. Ele é um rato traiçoeiro, enganoso, inescrupuloso, imoral, mentiroso, corrupto e nojento.
Anónimo disse...
Isso só serve para mostrar a todos nós que tipo de caráter José Ramos Horta tem. Ele é um rato traiçoeiro, enganoso, inescrupuloso, imoral, mentiroso, corrupto e nojento.
Anónimo disse...
E e bem feito para o Alkatiri que lhe anda sempre a beijar o cu.
Anónimo disse...
Bem feito mesmo. Finalmente, as verdadeiras cores deste presidente animal estão agora em exposição para o mundo inteiro ver.
Anónimo disse...
Bem feito para o Xanana que esta sempre a dar a banana para este gijo chupar. Agora toma la pa porra com eles!
Anónimo disse...
BEM FEITO PARA TODOS ELES.MERECEM-SE UNS AOS OUTROS.
Anónimo disse...
Ramos, Ramos, Ramos ... você está ficando sem amigos rapidamente.
Anónimo disse...
laos foin agora ne'e maibe dala barak ona
Anónimo disse...
laos foin agora ne'e maibe dala barak ona
Anónimo disse...
So agora descobriram o verdadeiro caracter do RH?! Ja ha anos que vinha dizendo a malta que ele (RH) eh perigoso; serve-se das pessoas enquanto precisa, por tras vai destruindo os outros/as.
Mas esqueceram-se do maior bebado/drunker aqui da praca, o Lasama!! Ele eh campeao dos "drinkeiros" daqui da selva!! Depois de meia garrafa de whisky, comeca a batata com a mulher. O Lasama quando eh convidado a uma festa, bebe ate demais, as tantas despede-se dos outros convivas, sai pela porta da frente mas depois entra pela porta das trazeiras para continuar a bebedeira, regressando depois a casa de madrugada ao colo dos segurancas!!! Porem ha outros que se embebedam com dinheiro do Estado, mas isso eh um factor comum a todos "eles"!!! Cambada de sabujos!!!!
Anónimo disse...
relatoriu nee maka ami buka duni. Ami gosta tur hare asu 75 nian tau malu. husik sira joga malu too hun didiak.
Anónimo disse...
Hare ba. Boot sira hateke malu hanesan nee kuantu mais, halo nusa loos maka hateke ba povu?
Maubere Tuba Rai Metin disse...
PARTE I

Noticia ida ne'e hatudu mai ba ita Povo kik no kiak Maubere katak samea ulun nain rua ne'e komesa tata malu ona tanba sira simu ona malisan husi ita nia Saudosos Matebian sira nune mos ita Nain Maromak nia liman karuk tun ona ba sira nia leten tanba sira halo liu demais ona.

I ema ida kah lider ida iha Timor Lorosae la iha tomates atu bele hatudu sira nia salah se lae só ita nia Asuwin ida kah rua mak barani hatudo bereleki nain rua ne'e nia sala no nia foer sira, nebe ke sira halo subsubar nune mos sira nia pratikas imorais sira, nebe ke ita nia Povo kik no kiak Maubere hatene no hodi akompanha oh matan momos ba hahalok nain ulun a'at sira ne'e.

Hatudu sira nia salah husi bulak ba ukun nia,bulak ba haburas korrupsaun, bulak ba fó fatin ba KKN, bulak ba skandulos sexuais no pedofilia, bulak ba homosexualidade, bualak ba lesbiandade, bulak ba bizarre no sadis machist, bulak importa feton kah mane hodi kaliber prostituisaun mai iha ita nia rai doben hamoen ita Povo kik no kiak nia kultura milenar no ancestral nia nebe la'o tuir scrupulosamente Nain Sagrada Familia ninia hanorin tuir ita Nain Maromak nia ukun fuan no komandament,bulak ba fó fatin ba bou hamutuk iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran ema a'at no kriminosos tantanan deit só ba halo susar no terus ita nia Povo kik no kiak Maubere iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak, bulak hodi nia mental desequilibrado bubar kah desmobiliza ita nia Asuwain Falintil no Veteranos nia Sagrada Instituisaun no ninia moris nebe ke merese honra no gloria tanba sira mak oin loron Timor Lorosae hetan ukun rasik a'an i tanba nune mak imi nain ulun bulak kah chanfradus sira oin loron loko an hanesan feto karlele sira nebe la iha moral sei halo moen moen deit ba ninia moris hodi fan ninia dignidade no ninia harga diri ba bele moris iha ita nia sociedade nia laran i lakohi buka serbisu simples ruma ba hodi mempertahankan ninia moris hanesan ema oh dignidade no respeito.

Nain ulun sira nebe ke oin loron ukun ita nia rai doben Timor Lorosae ne'e hatudu sira nia profile politika mai ba ita hanesan feton maek katar sira ne'e lolos... Kuitadu bereleki doutores Banana no Abobara ninia hahalok sira ne'e...Halo moen deit ita Povo kik no kiak Maubere iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak...Ai ke malditos i imorais lideres, bereleki Horta no Xanana...
Maubere Tuba Rai Metin disse...
PARTE II

Maldisaun bo'ot nebe ke sira simu husi ita nia saudosos Asuwain Falintil, Juventude Maubere, OPMT nia elementos nune mos ita nia Povo kik no kiak mak hodi nia barani defende nia rai doben Timor Lorosae hodi sakrifika nia a'an mak oin loron nain ulun maek katar sira ne'e bele hakilar hanesan komadres ibun bek no beik sira ba malu iha sira nia moris ke la iha etik moral social atu moris lolos hanesan ema kriatura nebe mak ita Nain Maromak hakiak mai iha mundo ne'e nia laran.

Tanba Povo kik no kiak Maubere sofre no terus demais ona i sira la iha kbit hodi hatudu sira nia ukun lolos ba halo Povo kik no kiak Maubere bele moris diak, hakmatek iha paz no amor nia laran maibe sira hodi sira nia ulun chanfradus sira ne'e hakarak halo salah bebeik hodi lohi nafatin ita Povo kik no kiak maibe sira nia salah mak to'o ona nia tempo ba ita Nain Maromak no ita nia Saudosos Matebian sira atu fó justisa ba sira através sira nia hahalok a'at nebe ke sira agora dadauk ne'e komesa soi piada ba malu hanesan komadres kama rua nia. Sira hein atu simu sira nia masing lekirauk ulun bosok ten no lohi ten sira ne'e...

Imi atu halai ba iha nebe lós... Imi nia maluk sira berkelas kakap hanesan imi mak horas ne'e iha Mundo Arabe simu dadauk ninia masing i komesa lambe dadauk ne'e... Imi hein justisa Povo Maubere kik no kiak sei munu ba imi nia leten tanba imi halo demais liu ona. Imi bele halo hotu hotu ba ami Povo kik no kiak Maubere, maibe imi la iha kekuatan kah forsa moral atu hasoru ami nia Maromak no Matebian sira... Tanba ami la iha kekuatan kah forsa polisial no militar hanesan imi iha, i imi hodi sira hanesan asu siak menjaga imi nia interesse no imi nia famili kah grupu politiko be foer tantatan deit i hodi moris hanesan parasitas iha Povo kik no kiak Maubere nia kosar ben no nia susar no nia terus nia folin nune mos imi mak monopoliza kah nauk hotu riku soi nebe mai husi FUNDO MINARAI NO GÄS hodi fa'e ba malu hodi goza no patarata liu, moris oh garnel deit, hodi uma mewan mewan oh luxo deit, kareta mewan2 oh luxo tantanan deit, hodi juataan dolar ba rai kah deposita iha bank Indonesia kah, ba bank Singapura kah, Malasia kah, China kah, Japaun kah, Tailandia kah, Australia kah, New Zelandia kah, Portugal kah, Suisa kah, Amerika kah, Ingalterra kah, Brasil kah, Itali kah, France kah, Spaina kah, Belgia kah só ita Nain Maromak mak ahtene deit ba nune mak to'o oin loron ita haré momos hela ne'e...

Imi atu lohi no bosok tan se lós, bereleki oan sira ne'e?... Imi nia fatin mak Natarbora kah Weberek neba atu halo tós no natar ba Povo kik no kiak sira i lalika soe tan imi nia kantigas mai ba ami hodi rai rahun kah aitan ba takan ami nia matan nune imi bele susu nafatin ami bokor no rai bokor konforme imi nia vontade i husik hela ami hodi deit kulit no ruhin...
Maubere Tuba Rai Metin disse...
Apesar ba imi nia hahalok sadis sira ne'e ba ami Povo kik no kiak nia moris to'o rabat rai, imi sei hodi matan momos kontente hodi hamnasan i halo festa porra iha ami nia sorin ba sorin hodi han no hemu garnel i la fó valor liu ba ami Povo kik no kiak Maubere nia moris hanesan ema oh nia dignidade no Povo hodi ninia identidade lolos iha ami nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak. Nain Maromak sei fo bensaun no tulun bo'ot no nafatin ba nia atan no oan kik no kiak Povo Maubere to'o liberta ninia a'an husi imi ema politikus klasse riku nain no lohi ten sira nebe ke horas ne dadauk hanean ami Povo kik no kiak Maubere hodi matan momos i halo ami sai dollar didiak to'o rabat rai i atu sai imi nia atan ba beibeik...

Imi nia hahalok a'at sira ne'e mak baseia ba imi nia strategia hodi objectivus politiku atu atinge ba imi nia moris loron ba loron ba imi nia jerasaun ikus mai.

Hodi nune imi hakarak halua tiha ami Povo Maubere kik no kiak nia historia lolos nebe ke hodi liberta rai doben ida ne'e, nebe oin loron imi goza patarata hela hodi hinus kain naruk deit ne'e...

Honra i Gloria ba Ita Nain Maromak Nain Santissima Trindade mak Povo Maubere kik no kiak nia naroman no matadalan!

Honra i Gloria ba Saudosos Asuwain, Biberes , Mauberes, Juventude, Falintil no Povo tomak Timor Lorosae mak hodi nakfakar ran no sakrifika ninia isin ba hodi liberta rai ida ne'e, maibe to'o oin loron ita mak sai terus no susar nafatin i sai ikus mai atan ba beibeik hodi kaer ema a'at nain ulun lohi ten no bosok ten sira nia kuda tali ba sira hodi serbi sira hanesan lolos malae kolonialistas sira iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak!

Povo kik no kiak Maubere hakark hetan ninia liberdade hodi moris paz no amor tuir ita Nain Maromak nia hakarak i la'os berleki sira nia ambisoens politikas nia...
PARTE III

A luta kontinua até ita Povo kik no kiak Maubere tane rasik ita nia rai doben Timor Lorosae nia destinu konforne ita Nain Maromak fo'o bensaun no grasas ba ita hodi liberta ita nia rai ne'e...

Hokfulak no Haksolok husi Povo Maubere kik no kiak nia oan doben Maubere Tuba Rai Metin...

donderdag 1 september 2011

Xanana, Ruak no Lere hakruk hodi haraik a'an ba nia maluk jenerais Indonésios sira nia oin, iha loron desmobilisasaun Veteranos no Falintil nebe ke sira fo'o naran tanba konsulta ba autores funu nain no Povo Maubere tomak, atu bele fo'o no hametin relasaun diak ba malu, nune mos husik FDTL no PNLT bele simu treinamentu no assistensia hodi ekipamento no armamento militar husi ABRI ba sira nia interesse i haluan tiha justisa ba kriminosos nebe ke halo Povo kik no kiak Maubere susar no terus nain nune mos nebe mate barak ba hodi liberta nia rai doben Timor Lorosae iha ABRI nia Invasaun, agresaun no okupasaun okos iha tinan kuase 25 liu ba kotok ne'e...

Belo sira imi hotu bele kanta hodi imi nia kantigas oin2 no halo funa2imi nia politika be hodi bosok no lohi ami Povo kik no kiak Maubere, maibe tinan mai ne'e, Povo kik no kiak Maubere sei hatudu ba imi hotu katak Povo kik no kiak Maubere mak sei kaer duni nia kuda tali rasik i ami Povo kik no kiak lakohi imi sira nebe ke sai hanesan kolonialistas no neokolonialistas sira nia atan be horas ne'e dadauk hodi imi nia politika befoer nia atu hodi Povo kik no kiak ba serbi imi nia interesse, kah familia kah grupelho politik nia...

Imi nia hakarak halo ami Povo kik no kiak sai kuda atan babeibeik ba imi nia hahalok hanesan lolos kalonialistas no neokolonialistas nia hodi atu halo susar no terus ami nafatin iha ami nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak ba ikus mai imi oh imi nia patraun kolonialistas no neokolonialistas sira hodi hametin imi nia lema hodi fa'e ami ba hodi ukun nune imi bele hanean ami ba beibeik hodi susu ami bokor no rai bokor i ikus mai imi husik ami nafatin iha mukit no terus nia laran to'o mate saukati deit biar ba ami mak hodi ran no isin halo funu hasoru ami nia funu maluk sira ABRI no nia kolaborasionistas sira hodi liberta Rai doben ida ne'e maibe oin loron ami nia historia mos imi ema at sira haluha tiha ona ami nia historia funu nia i imi buka hadi inventa fali historia oin2 hodi rarahun no aitan soe ba ami Povo Maubere kik no kiak nia matan nune mos ba opini publik internasional hodi labele hatene lolos historia Povo kik no kiak Maubere iha nia rai doben Timor Lorsae nia laran nebe hodi funu atu liberta Rai no Povo Timor Lorsae tomak to'o oin loron ne'e...

Hein mak ita sei hare ba loron D no horas H... i Povo kik no kiak Maubere sei kanta lolos duni nia historia hodi tuir nia hinu revolusaun fanu Timor Lorosae tomak hodi hader kaer nia kuda tali rasik hodi ukun rasik a'an i la fo'o fatin tan ba ema kolonialistas no neokolonialistas sira nia atan sira nebe ke horas ne'e moris hanesan aiklak lolos iha Povo kik no kiak Maubere nia Rai doben Timor Loesae nia laran hodi patarata hela i hakarak atu explora no oprimi kik no kika sira ba sira nia interesse hanesa ita hotu hare dadauk iha mundo ne nia laran tomak husi Europa, Amerika, Afrika, Asia no Oceania mak oin loron ita akompanha hela dadauk ne'e, belun sira...

Ita hein Justisa Povo kik no kiak Maubere sei to'o ba ita hotu nia loron...

Foin dadauk iha loron 20 fulan Agosto nia laran ne'e, iha sira nia cerimonia be desmobilisasaun Veteranos no Falintil konforme sira nia preconceitos no politika nebe serbe ba sira nia patraun estranjeiros nia interesse, Xanana, Ruak no Lere hakoak metein oh nia nia maluk jenerais Indonesios hodi mutan sitra nia foer mai ba iha mass media, dean katak ..."ita tenke hametin relasoens oh Indonesia tanba sira nasaun bo'ot i ita buka evita problemas ikus mai"...Xanana sei dean tan katak ..."Se ita la belun oh Indonesia, Abri loron ida sei dudu tan ninia partisan kah milisi sira hodi halo ruburanga iha ita nia fronteira neba i nune sira halo ita la tu'ur metin, para evita problemas sira ne'e mak ita tenke serbisu hamutuk oh ABRI iha seguransa no defesa i ita nia FDTL sira bele ba halo preparasaun militar iah Indonesia nune mos sira bele adkire ekipamentos militares hanesan armamentos, munisoens no fardamentos ba bele uniformiza tiha ita nia forsa nasaun rua ne'e, ne mak diak liu tan...etc...tec...etc..."!

Hodi maluk nain tolu nia lian funa hirak ne'e ita bele hasai konklusaun katak sira ne'e la iha tomates duni... I dala ruma sira lahatene evolusaun mundo nia ne'e karik, dala ruma sira sei mehei iha tinan 1975 karik? Kah dala ruma sira ne'e keta tob demais i lahatene avansos dramaticos no galopantes kona evplusoens politikas-sociais iha mundo nia laran ne'e karik tanba nune entaun sira tenke passa reforma duni i lalika lakun tempu oh ita Povo kik no kiak nia moris no nia destinu...

Ba Povo Maubere kik no kiak ita presia hatene oh laran luak no hodi ita nia kbit no matenek hodi hatene no akompanha evolusan mundial i ita hodi barani oh ita nia patriotismo no nasionalismo nune mos hodi barani hateten ba sira katak imi lalika mai oh imi nia kantigas oin2 hodi atu lohi no bosok tan ami, tanba ami Povo Maubere la's beik hanesan imi hodi imi nia kantigas nebe ke hateten mai ba ami katak so imi mak matenek be halo hotu i so imi mak bele ukun ami nia rai nune mos ami Povo Maubere kik no kiak se lae ami la iha valor iha ami nia rai doben Timor Lorosae nia laran...Imi nia imajinasaun kah doktrina so para lohi no bosok hodi rai rahun atu taka ita nia matan ne'e, ami la simu liu ona, nune ami sei barani hateten tan ba imi katak saida tan mak mosu iha rai doben Timor Lrosae nia laran ami Povo maubere kik no kiak la hakruak no la hakfodak no kulit nia fulun la mabrik ida hodi hasoru saida los mak mosu tan iha ita nia rai doben TL nia laran tomak tanba deit ba imi nia kaprisius politika befoer nia...

Povo Maubere kik no kiak no Povo Timor Lorosae tomak ita tenke hatene katak Indonesia la hanoin a'at atu buka kria instabilidade iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran, tanba Indonesia hatene katak lagu2 Suharto oh nia genarais tinan 75 nia sudah berlalu ona, nune mos politika ninia patraun Europeus no Amerikano sira husi tinan 75 ne mos sudah melampau ona...

Oin loron ita nia maun no alin Povo Indonesio mak deside ninia destinu i la'os jenarais kriminosos no despotikus sira... Nune mos iha Amerika kah iha Europa...

Neneik Povos etenikos oin2 iha KNRI sei ida idak ambrik ba hodi kaer rasik ninia destinu no ninia kuda tali hanesan ita nebe dadauk ne'e hatudu tiha ona hodi matan momos ba sita hotu.

Nune duni ita lalika rona lian bosok no lian lohi ten husi ema nain tolu kah sira nia grupos be la iha domin husi ita nia pOvo kik no kiak Maubere nune mos husi ita nia maun alin Povo sira selu seluk iha munndo ne'e nia laran nebe ke hotu2 horas ne'e akompanha hela evolusaun politika social mundial sem fronteiras ne'e...

Sira nain tolu bosok no lohi tan ita ba nune ita atu hakruk nafatin ba sira nia politika nebe ke iha tinan lima ne'e sira hatudu oan ba ita hotu hodi hare oh matan momos hela...

Indonesia nunka atreve tama tan iha ita nia rai doben TL nia laran, se nia tama hodi grupu lubuk ida ninia interesse, Povo maun no alin Indonesio mak sei han duni sira nia aten i se'e grupus beik ten no fanatikus sira ne'e hakark koko Povo mundo tomak nia kekuatan no Revolusaun global mundial hasoru ema ukun nain tiranos, nauk ten, arrogantes, ditadores,imorais eskandalosos no korruptos da primeira marka nebe ke ita hotu oin loron akompanha hela dadauk ne'e, sira nia destinu sei la naruk liu...

Se sira mangame hela Povo kik no kiak Mundo tomak sei hodi solidario ba malu hodi hatun nain ulun a'at sira nebe hakarak hodi sira nia kaprisius atu ukun nafatin Povo no Rai ba halo susar no terus bebeik ita Povo kik no kiak iha mundo ne'e nia laran i liliu iha ita nia rai doben Timor Lorsae nia laran tomak...

Povo Maubere kik no kiak hader, loke matan hodi ambrik, kumu liman no tuba rai metin oh neon no laran ida deit tuir ita nia doktrina politika Povo kik no kiak nebe ke ita nia Asuwain Matan dalam Fretilin hanorin iha Bases de Apoio nia laran...Imi loke matan hodi rekore ba ita nia politika vastu progama Fretilin deit imi hatene lolos saida mak ita hakark hodi funu hasoru kolonialistas no Neokolonialistas portugueses no indonesios iha tempo neba i oin loron ita nia objectivu politiku mak neduni ita tenke atu buka liberta ita nia a'an husi ita nia maluk nain ulun a'at sira nia hahalok nebe ke halo tan ita sai sira nia atan nafatin i sira nia hakarak mak hodi nauk no goza deit ita nia rikusoi no ita nia kosar ben no ita nia susar no terus oin sah ne'e ba hodi ita liberta ita nia rai doben Timor Lorsae husi ema a'at ita nia funu maluk sira nia liman kah kekuatan politika no militar nia okun okos...