maandag 10 oktober 2011

Sara Ninno is the one biggest liar journalist of this millennium just make nice attracts for her boy-friend, the myth and god leader in Maubere Homeland namely Banana and Xanana...



Domingo, 9 de Outubro de 2011

Xanana ultrapassou "golpe de estado" em 1984 antes de se tornar líder incontestado da resistência - biografia

.

Lisboa, 09 out (Lusa) - Uma tentativa de "golpe de estado" contra Xanana Gusmão, em 1984, afirmou a sua posição como líder incontestado da resistência timorense à ocupação indonésia, afastando elementos radicais e dando ao movimento um caráter nacionalista e plural.

O episódio surge descrito em detalhe na biografia do líder histórico timorense da investigadora australiana Sara Ninner, que aponta este acontecimento como uma das principais revelações do livro "Xanana -- Uma Biografia Política", editado pela D. Quixote.

A tentativa de golpe é atribuída ao então chefe do estado maior das Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor-Leste (Falintil), o comandante Kilik, apoiado pelo chefe das Brigadas Vermelhas, Mauk Moruk.

Kilik e Moruk convocaram um encontro, em Hudi Laran, para o qual não convidaram Xanana, apelidado pelos "rebeldes" de "revolucionário traidor" por causa das suas posições em defesa do pluralismo dentro do então Conselho de Resistência Revolucionário Nacional (CRRN).

Na sequência deste episódio, Xanana decidiu fazer "uma remodelação radical" da estrutura de comando e expulsar os rebeldes do comité central, assegurando um controlo "mais firme" da resistência.

"Esta purga de partidários de uma linha dura levada a cabo por Xanana pode ser vista como o início da sua liderança sem oposição em Timor e do desacordo mais prolongado com a Fretilin. [...]Tinha rejeitado as ideologias marxistas e iniciado uma inclusão independente de todos os credos políticos num movimento de resistência nacionalista", refere a biografia.

O livro, posto à venda este mês em Portugal, retrata a vida de Kay Rala Xanana Gusmão desde a infância até à sua atual posição de primeiro-ministro de Timor-Leste.

"A descoberta mais surpreendente foi perceber o quão arduamente teve que lutar para conquistar e manter a liderança", disse Sara Ninner à agência Lusa.

A investigadora da australiana Monash University, que já tinha editado "Resistir é Vencer: a autobiografia de Xanana Gusmão", entrevistou exaustivamente o líder timorense e mostrou-se impressionada com a "dureza da sua vida" e com o número de familiares, amigos e camaradas que perdeu durante a luta.

"O seu estilo encantador faz-nos esquecer os nervos de aço. A sua capacidade de suportar o sofrimento e continuar, motivando os outros, é extraordinária", considerou a investigadora.

"Enquanto muitos continuam a ver Xanana como um herói da luta de resistência, o livro mostra um ser humano singular que muito frequentemente questionava o seu papel e que cometeu erros", prossegue a autora.

Sara Ninner sublinha que o livro aborda essencialmente a liderança de Xanana entre o início dos anos 80 e 1999, ano da consulta popular de autodeterminação de Timor-Leste, reservando apenas o posfácio para os quase 10 anos de independência do território.

Sobre este período, a investigadora adianta que "nem sempre a sua atuação teve em conta o interesse supremo do país", apontando como exemplo a crise de 2006. Nesse ano, a autora entende que Xanana, então Presidente da República, desautorizou publicamente as chefias militares na questão dos peticionários desertores do exército.

O caso gerou manifestações contra o Governo liderado por Mari Alkatiri, da Fretilin, que acabaram por degenerar numa escalada de violência e numa grave crise política e de segurança que deixou 150 mil deslocados.

"Vejo este livro como parte das primeiras tentativas para escrever a história Timor-Leste, algo muito difícil porque imensas coisas são contestadas. Penso que muitas pessoas irão discordar da minha abordagem e mesmo o próprio Xanana talvez não concorde com as minhas descobertas", adiantou.

CFF

Lusa/Fim
.

10 comentários:

Anónimo disse...
Mas o que a autoria não disse, por falta de uma investigação académica, ou por negligência, não deu oportunidade para um dos sobreviventes, Mauk Moruk para responder. Também no livro não cita que o Kilik foi assassinado a sangue frio por ter oposto as ditas mudanças. O livro seria mais credível se a autora fizesse uma investigação profunda, dando oportunidade aos acusados para responderem or rejeitarem e não acreditar apenas o acusado. Parece que na Austrália há esta coisa: the acused are inocent until found guilty. Aqui the acused are guilty until found inocente. Uma justiça a la Niner.

It is good to make our very best friend very happy indeed but done nothing to contribute to academic independence and freedom of thought. Moreover, the book sounds more as of obituary than a biography.
Anónimo disse...
The turn around of our strugle is the elimination of these marxist elements inside the Falintil.

Karailo Komunista, hakarak estraga deit ita nia rain.

Ida mak buatamak Yemen naran Alkatiri nee.
Anónimo disse...
"The turn around of our strugle is the elimination of these marxist elements inside the Falintil."

It's a good attempt to re-write the history to favour some elements but I'm afraid it won't work because it never worked. Moreover, it was also very good and desperate attempt by JAG to undermine the rest in order to agrandise himself but that it is not a dignified way of doing things. The book is a desperate attempt to wipe out the misdemeanour one person but as always it doesn't work and will not work. One can only cook up history but never re-write it. The book is a sympthom of such attempt.

A well informed readers will find out that the author has not done her job properly by not look at all sides of the equation. As they say it in English: every coin has two sides. Yet the side portrayed by the author contains some distortion.
Anónimo disse...
I can't wait to see hws going be in the future. probably and hopefully the truth will be exposed!
Anónimo disse...
Ao primeiro escritor:

So queria dizer que os espectadores "SABEM MAIS" do que os jogadores.....

Isto e' a patetice dos parvos espectadores....
Anónimo disse...
1st and 3rd comments, excellent inputs
Maubere Tuba Rai Metin disse...
Esta mensagem foi removida pelo autor.
Maubere Tuba Rai Metin disse...
Dado que a era do chamado deus insubstituível está quase chegar ao fim, porque todo o mundo já sabe da sua porcalhada politica de saber lastimar outros com sua falsa política, identificando-se a si mesmo de sinonimo de um Pilatos e um Judas Iscariotes durante o processo de Resistência Armada contra o nosso invasor, agressor e ocupacionista ABRI como tal ele e sua camarilha quase todos estão em fase de agonia e agora têem que recorrer aos seus pontos mais fracos para poderem servir-se como escudo do prevalecimento da sua asquerosa política de só saber mas é enfiar barrete aos seus seguidistas e outros escravos das suas migalhas caídas da sua mesa do real Xananista, golpista, ditador, mentiroso, gatuno, corrupto, escandaloso, megalómano, lalomano e mais outros nomes que ele merece em te-los em boa conta, pois então era, é e continua ser praticante duma brincadeira do mau gosto neste momento está gerar mais problemáticas para sua ambição política que não tarda haverá de passar definitivamente para museu até para o mundo de além das suas consciências normais como um ser humano normal...

Sobre o livro e sua autora tecerei mais pormenores quando eu dispor de tempo suficiente para o efeito. Contudo já falei muito deste assunto há anos atrás em findos do Ano de 1999 após o referendo em que o Povo Maubere restaurou a sua independência até hoje em dia.

Apesar de muitas tentativas do legado acusador em querer sobrepor sua supremacia politica de infantilismo, anti-democrático e anti-liberdade de expressão e ideias aos seus rivais políticos... Mas já é tarde demais, porque há uma corrente de força politica que até lhe condene e lhe chama por todos os nomes, assim como, até os mais pequeninos mauberes e biberes sabem muito bem das trickes politicas do chauvinismo e xananismo. Só restam os seus correligionarios é que lhe dão aplausos com gritos histéricos de euforia e elevam-se até aos píncaros da lua, mas não a nós, os pobres e pequenos mauberes e biberes de todo o Timor Leste.
Anónimo disse...
“So queria dizer que os espectadores "SABEM MAIS" do que os jogadores.....

Isto e' a patetice dos parvos espectadores....”

Eu congratulo a vocemecê por ter revelado que você é um daqueles expectadores. Só que nem isso você acerta. Num jogo de futebol há dois lados. Você considera o livro como um jogo de futebol o que na verdade, para a autora, é. Mas mesmo que isso fosse um jogo de futebol, não existe comentários sobre o outro lado que você, por suas razões próprias, não fê-lo o minimo esforço de comentar.

Isto quer dizer, que tanto a autora como você pensam num jogo de futebol mas que jogam uma parte porte temer de serem vencidos.
Maubere Tuba Rai Metin disse...
Sara Ninner, who are you? You are the one jornalist paid by your beloved butchery leader Banana in to prmote him till to the heaven or you do try revive the nostalgy odds of your lover, the so called legendary hero of East Timor People?

How you could describe false history in order condenm with slanders formula others Maubere People heros that have been fougt for their liberation from your fellowships colonialist and neocolonialist from Europa and Asia with bad faith and acting with very immoral manner?

We, the Maubere People, would like that one day should drag you coming in our popular court to describe better history of our heros leaders rather than you do hiden in your belover underweare to continue invent historiets with slanders and immoral falsifications of the true histories to invert in favor of your belover Banana rather than you do show to the pubic opinion your faithful and professional profile as indeed the one serius jornalist act always with ethic and moral manner to describe honest and real history in order public opinion give you certain respect and consideration and avoid that people could give you puppets name etc..etc...etc...

vrijdag 7 oktober 2011

Maun -Bo'ot Xanan no Horta fó proteksaun ba ninia alin ministros hodi nauk matan matak no matan momos ita nia Povo kik no kiak nia riku soi ba hodi serve ba sira nia famili kah sira nia grupos nia interesse. I Forsas da Defesa e Seguransa la halo buat ida atu prevene buat a'at hirak ne'e bele fo'o konsequencis ikus mai fatal ba sira nia moris hotu...



Sexta-feira, 7 de Outubro de 2011

TIMORENSE DETIDA NO AEROPORTO DE DARWIN COM QUATROCENTOS MIL DÓLARES

.

Por ZIZI PEDRUCO - 7 de outubro de 2011

Uma mulher timorense que tinha em sua posse quatrocentos mil dólares, foi hoje detida pelas autoridades australianas, no aeroporto de Darwin.

De acordo com as nossas fontes, trata-se de uma "mulher" de um ministro timorense, mas até agora esta notícia ainda não foi confirmada, e a identidade da senhora em questão ainda não foi revelada.

As autoridades de Darwin estão neste momento a investigar a proveniência dos milhares de dólares que a cidadã timorense tinha em seu poder, não estando de todo excluída a hipótese de branqueamento de dinheiro.

Esperamos poder obter mais informações, foi-nos dito que este assunto irá ser discutido no Parlamento Nacional timorense na próxima segunda-feira.
.

6 comentários:

Anónimo disse...
Lili Ribeiro, mulher do Ministro Mariano "Asanami" Sabino.
Anónimo disse...
O desespero dos ministros do Sr. Kay Rala Xanana Gusmão é tanto que até fazem das suas mulheres portadores dos roubos praticados e consetidos pelo Maun Bot. Esperemos que o nosso Parlamento, as Cortes e o Presidente da República tenham coragem suficiente para punir o chefe da mafia que é o próprio PM e os seus ladrões que o rodeiam sugando este país até ao limite. Que passem bem.
TIMOR HAU NIAN DOBEN disse...
Já sabiamos o nome da pessoa em questão mas até que seja oficialmente confirmado pelas autoridades nós não mencionamos nomes.

Mesmo assim, muito obrigada!

Zizi
Anónimo disse...
Onde é que a mulher foi buscar este dinheiro? Esta quantia nem o PM da Australia porque não corresponde com o salário. Um ministro de Timor-Leste ter esta quantia é pa... Jesus multiplicou o pão para dar a multidão e o ministro timorense ‘multiplica’ o dinheiro para ser desviado a um terceiro país. Timor-Leste – Uma Pátria, um Povo.
Anónimo disse...
Se o Sr. Sabino nao for demitido imediatamente, nao sei para que TL tem um governo??

Beijinhos da Querida Lucrecia
Maubere Tuba Rai Metin disse...
Os chamados grandes ministros sob o mando do seu patrão Xanana, o maun bo'ot do Horta palhaço que com seus cúmplices fizeram o nosso Timor Leste como se fosse uma propriedade privada deles.

Que grande vergonha destes malditos homens e mulheres que estão na AMP, são todos os mais grandes gatunos na governação da nossa RDTL desde que assumiram o poder a força da politica chacina comandado por trio, o Abobara, o Banana e o Kudalasan.

Todo o período de quase cinco anos de governação da nossa RDTL, estes sacanas e grandes abutres da nossa Sociedade Timorense só sabem mas é roubar, mentir, dizer disparates, propagandas de todo calibre, meramente com intuito de roubar e procurando marginalizar o Povo sofredor Maubere para assim eles poderem gozar até como quiserem e sem nenhum com tomates de chamar-lhes por próprios nomes que lhes merecem. Pois estes bandidos mafiosos e criminosos não merecem mesmo nenhum respeito e consideração por parte do nosso sofredor Povo Maubere.

Haja muita merda que estes imbecis lideres das AMP praticavam desde que usurparam o poder político até este momento em que está mais comprovado com o flagrante acto de detenção da mulher do Ministro Mariano "ASAFANA" Sabino de nome Lili Ribeiro no Aeroporto Internacional de Darwin com a quantia de quatro centos mil América dólares US$400.000,00.

Neste cenário politico na governação da nossa RDTL por associados gatunos das AMP com muita má fé, jamais permitimos que estes e outros tantos escândalos, imorais actos de corrupção, conluio e nepotismo, gatunagem, lisonjeadores da nossa verdadeira História da Luta de Resistência Armada até ao presente momento, já que outros demais lideres opositores não tenham "grandes tomates" para fazer parar uma vez para sempre esta grande praga que está destruir paulatinamente o destino do nosso sofredor Povo Maubere causado por homens e mulheres, os mais desonestos e grandes piratas da nossa sociedade deste milénio, os AMP, neste caso as nossas FDTL e PNLT devem actuar e neutralizar toda esta gama de máfia que está corroer toda a economia e o fundo proveniente do Petróleo e Gás.

Mas que triste também ao vermos na cara dos nossos comandantes, os auto-denominados de grandes heróis, até pelo contrario são também cúmplices deste enredo máfia liderado por seus "MAUN BO'OT, Xanana e Horta. Porque todos eles estão bem alimentados por seus, os chamados grandes protectores ou padrinhos. Deste modo como podem eles tomar posições de imparcialidade, de arbitro independente contudo a favor do pobre e débil Povo Maubere para fazer a justiça a todos os quantos continuam ser praticantes da miséria ao nosso Povo Maubere e a nossa Nação RDTL.

donderdag 6 oktober 2011

Horta kanta hanesan komdres beik ten sira nebe ke fan sira nia a'an iha lampu merah sira nebe fan sira harga diri no martabat ba nain ulun kabutask sira, nune sira mesak grupu politiku mafia nia sira hakarak halo lakun ita Povo kik no kiak Maubere nia identidade no identidade iha mundo ne'e nia laran...



Quinta-feira, 6 de Outubro de 2011

“PR Horta: CPD-RDTL Laos Amo Papa”

.

Jornal Nacional Diario - Kinta, 06 Outubru 2011

Presidente da Republika Jose Ramos Horta konsidera grupo CPD-RDTL ne’ebe halo manifestasaun laos Amo Papa ne’ebe halaken Biblia ba sarani sira iha mundo tomak.

“Bah au iha mundo ne’e ema ida ke nunka failha ne’e mak “Amo Papa”, ne’e la’os CPD-RDTL maka hanesan fali amo Papa iha mundo fali, dala ruma CPD-RDTL sira hanesan Amo Papa fali, sira mak hatene los deit, sira mak kaer Biblia, ita hotu-hotu salah,” deklara Xefi Estado, kinta (5/10), iha Palacio Prezidensial, Aitarak Laran, Dili, relasiona ho manifestasaun ne’ebe CPD-RDTL sira halo hodi kontra demonstrasaun.

Tuir PR Horta, CPD-RDTL presiza apoiu desizaun ne’ebe orgaun soberanu Timor Leste nian, ne’ebe hasai hodi dezmobiliza Falintil sira tuir lei ne’ebe iha, laos ba kontra fali.

Nia dehan, dezmobilizasaun ne’ebe estado halo ba Falintil sira, iha mundo tomak mos halo nune’e.

PR Horta afirma, desizaun hodi desmobiliza Falintil sira, laos nia idea, maibe mai husi orgaun soberania mai ida ne’e nia,” Politka dezmobilizasaun ne’e la’os hau nia, maibe mai husi Maun boot xanana, Governu, Parlamento Nacional, Maun Bot Taur Matan Ruak nudar komando F-FDTL nian, derepente CPD-RDTL deit mak hatene no matenek bot, ita hotu-hotu sala, entaun sira (CPD-RDTL) mak patriota karik,” salienta PR Horta.

Maske CPD-RDTL halo manifestasaun, maibe nia dehan, sei la mosu violensia, tanba elementu sira nia mesak displina,” asaun pasifika ne’e diak, hau konfiansa CPD-RDTL tinan 10 nia laran, sira protesta buat barak ke la konkorda Bilhete Identidade, maibe ne’e sira nia direitu e sira nunka halo Violensia,” dehan nia.
.

1 comentários:

Maubere Tuba Rai Metin disse...
Amo Papa kah Amo minisaias nia mak naran Horta bulak feton sai katuas no ferujado tiha ona ne'e...Kuitadu Presidente Horta keta koalia hanesan lasan beik se lae ami Povo kik no kiak la fiar liu ita bo'ot mak ne'e...Horta só bele rega hodi nia falsa propaganda polítika ba Povo Maubere kik no kiak sira maibe dala ruma keta rega salah karik Horta beik ten sei ba halimar oh leikirauk sira iha Natarbora no Weberek neba belu...

Horta dean katak desmobilizasaun nebe Estado, konseitu Horta nia hanesan politiku maufeuk nia dean katak, Estadu ne refere ema grupelho ida nebe ke komanda Povo no Nasaun ida mak naran Estadu...Iha parte ida ne'e ita Povo Maubere kik no kiak bele hasai konklusaun katak Horta lahatene politika ida mak koalia naran naran no arbiru deit i kanta hanesan manurade kah komadre oh ibu be'ek sira iha ita nia sociedade nia laran iha nebe nebe deit ker iha Timor Lorosae kah tantu komo iha mundo tomak...

Konseitu Estadu nebe ke Horta komprende ne, husi teoria no filosofia kapitalista degradante nebe husi ema grupelo ida mak auto-proklama sira nia a'an hanesan Estadu kah falsu maromak kah imperdor sira atu impera rai kah povo sira hodi domina no ikus mai be hanean no halo atan ba beibeik hodi ema Povo sai fali sira nia kuda reino kah atan ba beibeik tuir sira nia vontade no sira nia hakarak.

Maibe ba ita Povo kik no kiak Maubere komprende konseitu Estadu ne'e mak me'e...Estadu ne Povo i Povo mak Estadu, nune Povo mak manda i determina ne ba ita socialistas sira, maibe ba sira kolonialistas no facistas sira atan oan sira ne'e ita komprende katak sira interpreta konseitu Estadu ne'e ba sira nia ambisaun pessoal no familiar kah ba grupelo sira tanba konesimento ba ita Povo kik no kiak iha rai doben Timor Lorosae ne'e nia laran...Tanba sira agora ne'e dadauk sira hakarak deit mak susu ita bokor no rai bokor hodi formulas oin oin atu halo ita Povo sai sira nia atan ba beibeik to'o sira sai riku matmatak oh ita PovoTimor Lorosae tomak nia riku soi, minarai no gas nia folin ba sira nia fen no oan sira no grupelho sira nia interesse no hakarak i nada mais...

Horta até ke afinal desmaskara duni ninia mauluk kah ninia komplotan sira nia hakarak no halimar hodi lohi no bosok ita Povo kik no kiak tuir sira nia jogo foer mafiosos sira nia iha ita nia let no iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak to'o oin loron ne'e...

Ita Povo kik no kiak hatene hotu ona katak tuir lia fuan Horta nia katak sira nia grupelo mak forma halo Estadu ne'e, husi Xanana,membros governo AMP sira nia, Parlamento Nasional membros sira nebe ke fo'o apoio makas ba AMP ninia politika befoer nia no Taur Matan Ruak nia... Sira ne han no hemu hamutuk maibe iha kotuk tetak malu fuik lós hanesan asu fuik sira lolos duni...

Ba Povo kik no kiak Maubere iha ene'e imi hotu hatene ona hodi matan momos katak ema sira nebe ke ita teme sira nia naran lolos deit sira ne'e.

Tanba buat a'at barak mak mosu mai iha ita nia sociedade nia klaran, mak ita tenke buka hodi reafirma ita nia posisaun politika oh espíritu nasionalista no patriota nafatin to'o.

Tanba nain ulun sira ne mesak lohi ten no bosok ten tantanan deit, mak ita Povo kik no kiak hader ona atu kaer rasik ita nia kuda tali duni i la bele fo'o tan fatin ba asu berekuda sira ne'e hodi ukun ita oh imoral no moen moen deit halo ita Povo kik no kiak mak sai susar no terus nafatin husi tinan ba tinan iha sira nia ukun okos to'o oin loron ne'e...

woensdag 5 oktober 2011

Horta não é dono e patrão do Povo Maubere, Horta é um grande psicopata político com calibre de ser bom afilhado e imoral defensor dos criminosos do Povo Maubere e é um anti-democrático e anti-direitos humanos, como tal que valerá ele para o destino do nosso martirizado Povo Maubere neste crucial momento de gerir do seu verdadeiro destino que o Povo Maubere só contará consigo mesmo e com os seus patriotas e nacionalistas heróis e intelectuais filhos que neste momento estão sacrificando ao seu lado sem dor e nem piedade por malditos governantes actuais assim como do passado recente.



Terça-feira, 4 de Outubro de 2011

"Se eu reagisse no plano puramente pessoal, eu diria hoje que não me recandidato" - PR Ramos-Horta

.

Díli, 04 out (Lusa) - O Presidente de Timor-Leste, José Ramos-Horta, disse hoje à Agência Lusa que no "plano puramente pessoal" diria que não se recandidata ao cargo nas presidenciais de 2012, mas referiu que até janeiro vai anunciar a sua decisão.

"Devo dizer que não tenho refletido muito nesta matéria. Ainda não é tempo para (...) uma decisão definitiva. No plano pessoal, se eu reagisse, digamos, no plano puramente pessoal, eu diria hoje que não me recandidato", afirmou o chefe de Estado timorense.

Ramos-Horta sublinhou, contudo, que tem de pôr na "balança muitas considerações" e pensar nas "obrigações para com o país" e ainda consultar pessoas que deve consultar.

"Na altura, tomarei uma decisão", disse.

Questionado sobre quando tomaria a decisão, o Presidente timorense afirmou que o mais tardar será em janeiro.

"O mais tardar teria de ser em janeiro que eu teria de comunicar ao povo qual o caminho que vou seguir", disse.

Sobre as questões relacionadas com a segurança nas eleições de 2012, José Ramos-Horta afirmou não ter qualquer preocupação e considerou que vão decorrer com total "tranquilidade e civismo".

"A minha única preocupação é a inflação de partidos políticos. Eu tenho apelado para o bom senso do eleitorado e para não dispersarem votos e não esbanjarem votos em partidos surgidos à última da hora, porque a dispersão de votos em muitos partidos leva à necessidade de coligações numerosas que levam à instabilidade política, à ineficácia do Governo", afirmou.

Segundo Ramos-Horta, o eleitorado deve "concentrar a atenção em três, quatro partidos no máximo".

MSE.

Lusa/Fim
.

4 comentários:

Anónimo disse...
Ema baruk ona ita boot. Povu baruk no sei la vota ba ita boot. Ita boot rasik hatene katak ita boot agora deit mos araska ona ukun rai nee sa tan Povu atu foo tan tinan lima ba ita boot?
Anónimo disse...
Es mais e um grande mentiroso
Anónimo disse...
A ERA DO RAMOS HORTA JÁ ACABOU, AGORA VAI COMEÇAR A NOVA PAGINA DE TAUR MATAN RUAK, SEM DUVIDA!
Maubere Tuba Rai Metin disse...
Horta no seu emaranhado episódio de ambicionar por mais uns cinco anos de Presidente dos mafiosos elites apelidado de Cocha Nostra e imorais parasitas que agora alegram com a riqueza do Povo Maubere jamais atingirá a sua gula de querer tudo e mais alguma coisa na sua puta de vida. Agora é a vez de ir catar pulgas e se for possível ainda irá parar a Natarbora ou Weberek para ser reabilitado pelo facto de ser cúmplice dos criminosos da guerra contra o indefeso e pobre Povo Maubere. Não só, como também, o Horta é lunático mentor de toda a gama de crises económicas e sociais que abalaram todo o Timor Leste desde que os chamados líderes timorenses passaram a governar de facto a nossa RDTL a partir do ano 2002 até neste momento em que o palhaço continua ainda Presidente mais ou menos por um ano de tempo e mais nada. Depois o nosso Povo Maubere decidirá o seu verdadeiro destino. E o Horta será veredicto da justiça Popular sem dúvida nenhuma, pois o sofredor Povo Maubere jamais lhe perdoará em toda a dimensão da palavra.

Horta with his insane behaviour towards the immense sacrifice and suffering of our poor and weakness Maubere People he try deceive us with false history. He may think that he is above the Maubere People fate and interest and he also attempts to deceive people with his idiot ideas that he is the "STATE" therefore he is the myth and god that no one in this world could criticize his stupid behaviours and he consider himself more than the People who voted and elected him to become the RDTL president. Get away from our face the immoral and psicopata gay president, Horta Lekirauk!



Quarta-feira, 5 de Outubro de 2011

Group Protests FALINTIL Demobilization

.

JORNAL INDEPENDENTE - 5.10.2011

DILI: Political group CPD-RDTL will demonstrate in Dili today against the state’s decision to demobilize FALINTIL this year.

A demobilization ceremony was held in the capital on FALINTIL Day, August 20.

CPD-RDTL coordinator Antonio Aitahan Matak said about 45,500 people would join the peaceful three-day demonstration.

Mr Aitahan Matak said his group would read a statement outlining its position on demobilization at the protest.

CPD-RDTL considered the demobilization a way of forgetting the veterans, he said.

“Demobilization is a big crime in Timor(-Leste).”

Secretary of State for Security Francisco Guterres and PNTL Dili district commander Pedro Belo met Prime Minister Xanana Gusmao to discuss the demonstration yesterday.

President of the Republic Jose Ramos-Horta said every citizen had the right to demonstrate but CPD-RDTL’s protest would not change the state’s position on demobilization.

Meanwhile, FRETILIN is concerned about CPD-RDTL’s unauthorized use of FRETILIN flags.

“FRETILIN wants to make it clear that it has nothing whatsoever to do with this demonstration, and the use of the FRETILIN flags is not authorized by FRETILIN. The organization in question has persistently continued to use the FRETILIN flag for some time,” FRETILIN’s office in Dili said.

“Upon being informed that a number of persons on a number of these trucks were carrying and displaying FRETILIN flags, the FRETILIN leadership immediately requested the PNTL, and the PNTL agreed to act to prevent this from continuing. We are informed that action has already been taken by PNTL in this regard.

“The FRETILIN flag is a historic symbol but also, according to the legislation in place, the exclusive and legally protected symbol of the Revolutionary Front for an Independent Timor-Leste (FRETILIN) as a political party.”

PNTL General Commander Longuinhos Monteiro said he had spoken to the head of UNPol about the issue and they hoped to find a solution tomorrow before the demonstration begins in the late afternoon.

PNTL will not remove the FRETILIN flags by force because there is no law to protect police taking this kind of action, Mr Monteiro said.
.

1 comentários:

Maubere Tuba Rai Metin disse...
 
Demobilization of Falintil and War Veterans moved by insane and puppet president Ramos Horta was merely to show to his master colonialist and neocolonialist with international and national public opinion his arrogance and reckless policy that we the entire Maubere People do not recognize it forever. Horta words reflecting his tyrannic and despotic president behaviour towards the immense sacrifice and suffering of the Maubere People, when said that "CPD-RDTL/FRETILIN MOVEMENT have right to demonstrate but their protest would not change the state's position on demobilization"...

Dear readers its very clear and loudly sounding that Horta with his upon expression he is indeed not in fact one pioneer politic to the cause of democracy and freedom of the nations and people in this worldwide in general and in particular to the Maubere People and his Nation Timor Lorosae.

Puppet and lunatic Horta stupid expression simplesly interpreted to the freedom and democratic People that Horta indeed is one rest of the most savagery and butchery presidents around the worldwide that their days are counting by the People Power in every corner of this Planet, Earth, that we the Human Being are inhabitant now. Go the Hell Horta and there is your good father Lucifer expect you to be there with great fest to give you more power and honours in order you could sing your song in the Hell rather than here to deceive us, gay...

Povo kik no kiak Maubere fanu a'an, hader no ambrik hodi maun no alin, kamaradas no kompaneiros hotu2 husi ita nia Rai doben Timor Lorosae tomak, hodi passa palvra kah lian fuan ba malu katak to'o ona ema a'at sira hodi ukun ita nafatin, hodi ninia manobras politikas oin-oin no mos buka formas oin oin iha horas ne nia laran atu halo ita sai sira nia atan babeibeik to'o mate, horas to'o ona i ita keta toba demais selae ema a'at sira sei kapa ita mori-moris iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak.


Quarta-feira, 5 de Outubro de 2011


“Masa CPD-RDTL Halo Asaun Konaba Akta Ne’ebe PM Xanana Halo Iha Waibobo”

.

Notisia husi TVTL - Iha Tersa Kalan, 04 Outumbru 2011

Masa Konselu Popular CPD-RDTL tersa-feira ne’e hahu konsentra iha parte kuluhun inklui sede CPD-RDTL Balide, masas hirak ne’e mai husi distritu 13 ne’ebe hahu tama iha segunda kalan semana ne’e.
Maske lakohi esplika detaillhu kona ba asaun pasifiku durante loron 3 ne’e maibe Komisariu Politiku Nasional Seitor II Baucau Jose Freitas hateten, asaun pasifiku ne’e nu’udar parte ida ba sira nia lamentasoens kona ba desmobilizasaun ne’ebe foin lalais ne’e hala’o iha Dili hodi fo rekoinesementu ba veteranus 286 iha Palacio do Governu.

“Atividade ne’e iha relevante kona ba e hau bele fo sai parte 3 mak hanesan; 1. Kona ba akta ne’ebe Primeiru Ministru (PM) Xanana Gusmao halo iha Waibobo foin lalais, 2. Kona ba desmobilizasaun Veteranus foin lalais ne’e, 3. Kona ba Seita, katak, relijaun ne’ebe fuik no oras ne’e dadaun tama iha Timor Leste, ami konsidera hanesan sira halo para Timor laiha estabilidade ho dame paz, tamba ida ne’e mak ami halo asaun,” dehan Jose Freitas.

Jose Freitas akresenta katak, maske asaun pasifika ne’e sei hala’o durante loron 3 maibe nia promete katak, asaun ne’e ba interese nasional no asaun ne’e la’o ho susesu sein mosu inestabilidade no krime.

Tuir observasaun Ekipa Radio Maubere nota katak, iha fatin Kuluhun marka perjensa mos koordenador CPD-RDTL Antoni Aitahan Matak no atributu ne’ebe sira uza maka hanesan Bandeira RDTL no Bandeira FRETILIN, lolos de’it sira uza atributu ne’e, iha momentu ne’ebe Primeiru Ministru Xanana Gusmao hasoru malu ho Masa CPD-RDTL iha Waibobo fulan hirak liu ba.
.

1 comentários:

Maubere Tuba Rai Metin disse...
Povo kik no kiak Maubere mak oin loron hodi nia barani nafatin tun nadodo mai iha kapital Dili husi nebe nebe deit iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak, atu ejije ba nain ulun sira nebe horas ne'e dadauk ukun ita nia rai doben Timor Lorosae hodi sira nia ambisaun pessoal i nune mos sira halo jogos foer barak i hatudu momos mai ba ita Povo kik no kiak Maubere katak sira ne'e mesak kolonialistas no neokolonialistas nia atan sira nebe ke horas ne'e dadauk hamrok ba hodi susu nafatin Povo nia kosar ben, nune mos sira hamla'an ba hodi nauk nafatin ita Povo kik no kiak nia riku soi nia folin hanesan Binarai no Gas nebe ke horas ne'e dadauk ita hotu hatene oh matan momos hela ne'e...

Hader no ambrik maun alin no kamaradas sira hotu iha rai doben Timor Lorosae nia laran tomak, horas to'o ona i ita keta toba demais selae ema a'at sira sei kapa ita mori-moris iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak.

Hodi ita nia asaun hirak ne'e ita tenke ambrik metin hodi neon no laran oh fiar metin ba ita Nain Maromak no ita nia Saudosos Matebian sira nebe ke oin loron ninia ruhin no kulit sei halerik iha rai doben Timor Lorosae nia laran tomak i ema a'at ukun nain sira haluan atu buka hodi halibur hamutuk ba fatin sagrdau ida atu nune bele fo'o deskansu eterno ba sira nia klamar iha ita Nain Maromak nia mahon okos tuir ita sarani nia kultura no tradisaun.

Hodi ita Nain Maromak no ita nia Asuwain Matebian sira ita sei manan ita nia lawan politika iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia laran tomak...

Viva Povo kik no kiak Maubere iha Rai doben Timor Lorosae nia laran tomak!

Viva a Juventude e a OPMT, oan feton no mane husi Povo Maubere nia ran no isin!

Viva oan matenek no matadalan Fretilin Povo Maubere nia, iha rai doben Timor Lorosae nia laran tomak!

Vivam Asuwain Falintil e Veteranos, Povo Maubere nia forsa moral política i militar nebe ke funu hodi liberta ita nia rai doben Timor Lorosae husi ita nia funu maluk ABRI sira nia liman laran iha besik tinan 25 nia laran to'o oin loron ne'e!

Vivam ita nia herois Saudosos libertadores da Pátria Maubere i ita nia martíres da Revolusaun!...

zondag 2 oktober 2011

Lere Anan Timur kah Tito da Costa ninia intervista iha Jornal Semanal Tempo ne'e, presisa mais honestidade no lia los kona ba ita nia Historia Resistencia Armada Nacional nia nebe ita hodi liberta ita nia Povo no ita nia RDTL husi ema a'at rai liur nia liman laran, hanesan Republik Indonesia no nia kolaborasionistas sira nebe ke hamutuk invadi ita nia RDTL no buka viola no hadau ita Povo Timor Lorosae nia Sobenarnia no nia direito Universal hanesan Povo no Nasaun ida moris no harí iha Mundo ne'e, nebe prescritu iha karta Magna husi Nasoens Unidas nia.

Lere Anan Timur kah Tito da Costa ninia intervista iha Jornal Semanal Tempo ne'e, presisa mais honestidade no lia los kona ba ita nia Historia Resistencia Armada Nacional nia nebe ita hodi liberta ita nia Povo no ita nia RDTL husi ema a'at rai liur nia liman laran, hanesan Republik Indonesia no nia kolaborasionistas sira nebe ke hamutuk invadi ita nia RDTL no buka viola no hadau ita Povo Timor Lorosae nia Sobenarnia no nia direito Universal hanesan Povo no Nasaun ida moris no harí iha Mundo ne'e, nebe prescritu iha karta Magna husi Nasoens Unidas nia.

História lolos sei sai loron ida mai ba ita nia jerasaun foun sira nia konesimentu bahinra Povo Maubere nia Oan Murak sira nebe ke oin loron grupelho Xanana no Horta nia nebe mak Tito da Costa no Taur Matan Ruak halo parte horas dadauk ne'e, nega hela oh matan momos nebe Povo kik no kiak Maubere rasik mak aban bainrua menjadi sasahin no sukat lolos ba ita nia Asuwain Funu Nain ninia Historia lolos to'o ita Restaura duni ita nia Indepensia mas ke ita nia Povo kik no kiak Maubere seidauk hetan ninia liberdade total no kompleta tuir ita nia politika husi ita nia matan dalan Fretilin nia, iha Programa Vasto nia laran nebe Povo kik no kiak husi Lorosae to'o Lorotoba, husi Pulo Jaku liu husi Atauro to'o Oekusse, husi Tasi Mane liu husi Rai klaran to'o Tasi Feto mesak hatene hotu i mos konese tebes, didiak no lolos ita nia História tebes nia kona ba ita nia moris kah ita nia mate hodi liberta ita nia rai doben Timor Lorosae to'o oin loron ne'e...

História ne'e tenke konta lolos husi ninia totalidade e globalidade oh honestidade i kon klareza i labele konta historias hanesan "episodius kah foto novelas" sira husi nia parcialidade no ninia funan funan no rebo rebo ba ema ida ninia hakarak kah ema lubuk ida ninia hakarak deit maibe nega Historia lolos ne'e, husi ninia Jeneralidade no ninia verasidade husi faktus nia nebe ita nia Asuwain Falintil, Veteranos, Povo Maubere, Juventude no ita nia Biberes sira husi OPMT nune mos ita nia Matadalan Fretilin hatene no akompanha hela dadauk to'o oin loron ne'e...

Vivam As Gloriosas Asuwain Falintil e Herois Veteranos da Resistencia Nacional para Libertação da Pátria Maubere!

Viva o Heroico Povo, Juventude e a OPMT de todo Timor Leste!

Viva a sábia e intrépida liderança da Resistência Armada, o nosso Heroico Fretilin!

Vivam os nossos gloriosos saudosos e grandes herois libertadores da Pátria e Mártires da Revolução Maubere!

A nossa luta continua em todas as Frentes até almejarmos por completo a libertação total e completa do nosso pobre, débil, oprimido e explorado Povo Maubere sob a crueldade do jugo de exploração e opressão mais descarrada dos imorais e tiranos lideres da actual governação da nossa RDTL!

Hakfulak no Haksolok husi Povo Maubere kik no kiak nia Oan Murak Maubere Tuba Rai Metin ba imi hotu mak hadomi no respeita!



***********************************************************************************


Se Mak Bolu Xanana Traidór, Nia Mak Traidór Duni


Brigadeiru Jeneral Lere Anan Timur
Ema barak koñese Asuwa’in ida ne’e. Temperamentu realsa, dixiplina no mós gosta lee. Tito Cristovão ‘Lere Anan Timor’ da Costa. Moris iha Iliomar Lospalos 2 de Fevereiru 1952. Esperiénsia iha militár komesa kedas iha tempu Portugés. Maski konsege eskola téknika agrikultura iha Fatumaka, Baukau. Ba Lere, situasaun difisil liu ba nia durante funu, bainhira militár Indonézia tiru kanek nia entre Same ho Ainaru. Liman kanek, ain rua tiru kanek hotu to’o nia liman fuan rua mós lakon. Tuir mai inter vista espesiál ne’ebé José Belo husi TEMPO Semanál halo ho jenerál fitun ida F-FDTL ne’e.

Ita boot, bele konta istória kona ba ita nia moris?
Ha’u oan primeiru husi inan naran Filipa. Ha’u nia inan jerasaun husi Don Leimeta husi Iliomar. Ha’u nia aman hanesan ema bai-bain. Médiu, la’ós riku liu mós laiha. Ha’u mai husi jerasaun ida ne’e. Ami hamutuk mane na’in 4 no feto na’in 2. Ha’u SD (Eskola Primária) iha Iliomar, mais la konsege remata. Depois hau halo tinan 7, Liurai Soru lori ha’u ba misaun Fuiloro. Ha’u eskola iha ne’ebá apartir 1960 komesa ho ABC ba kartilla primeira klase, segunda klase, terseira klase. Ha’u hakotu ha’u nia eskola kuarta klase iha tinan 1965, iha misaun Salezianu Fuiloro. Iha eskola, ha’u fraku liu mak kona-ba Matemátika. Mais, kona-ba Lisaun Portugés, sai ha’u nia gostu. Remata tiha eskola iha Fuiloro, ha’u aproveita tinan rua tuir eskola militár iha Lospalos. Depois eskola militár kuaze tinan 4 ou 5, iha tinan 1969 ha’u konsege rejistu iha Koléjiu Fatumaka, tuir eskola tékniku agrikultór nian. Ha’u gosta liu mak futeból. Ha’u moris iha dia 2 Fevereiru 1952. Momentu ne’ebá, katekista ida naran Carlos fó ha’u nia naran Tito. Tanba, dia 2 ne’e loron Santu Tito nian. Husi ami mane na’in 4, so ha’u mesak mak moris. Ha’u nia alin na’in tolu mate hotu iha funu laran. Ida mate iha 1994, ida fali mate iha 1987 no ida seluk mate iha 1988.

Husi saudozu na’in tolu ne’e se mak jenerál lembra husi sira?
La’ós sira na’in 3 de’it mak mate. Maibé, ha’u nia aman mós ema kaptura iha momentu la’o hamutuk ho ha’u iha 1991. Kaptura lori ba Bagia. Tanba, traidór sira laran moras sona hau nia katuas ho bee to’o nia mate iha 1992. Depois, tuir mai ha’u nia inan mate iha 2006. Tanba sira laran moras, fó ai-moruk venenu ha’u nia inan ho aman mós mate. Se kuandu ha’u nia alin na’in tolu no ha’u nia inan-aman mate nia dehan, ne’e konsekuénsia funu. Mais, moralmente nu’udar inan-aman no maun ho alin, ita hadomi malu. Maibé, liga ba nasaun, uluk ita ba halo funu ema ida la obriga ita, tanba konsekuénsia ba buat hotu-hotu. Ha’u nia inan-aman no maun alin sira mate hanesan mós sira seluk mate. Ne’e duni, ita terus tanba ita nia família rasik hasees husi ita. Ida ne’e pasiénsia funu nian.

Mais ou menus bele hatene alin na’in tolu ne’e nia naran?
Ida, naran Martinho da Costa ho naran kodiku ‘Mauama’, nia husik nia oan mane ida no feto ida. Nia oan ida agora FDTL ho deviza Kapitaun. Maibé, agora nia mós iha oan feto ida. Ida seluk naran Mauani mós husik nia oan mane ida no feto ida. Sira hotu eskola. Ida eskola iha Fatumaka no ida fali iha Dili. Alin ikun ne’e mak laiha jerasaun.

Sr. Brigadeiru Ita boot tama Fatumaka iha tinan 1969, mais ou menus remata STM Fatumaka ne’e sa tinan?
Ha’u momentu ne’ebá konsege hasai kursu tékniku agrikultura durante tinan tolu. Momentu ne’ebá ha’u hasai terseiru anu, finalista iha tinan 1973. Por ezemplu, ha’u nia maluk eskola mak David Dias Ximenes. Agora, sai deputadu iha Parlamentu Nasionál. Kolega sei moris ne’e rua ou tolu. Sira seluk mate hotu ona. Hanesan, João Branco no Adão Cristóvão. Sira mate iha funu laran.

Iha Fatumaka, oinsá mak ita boot bele akompaña prosesu evaluasaun polítika? Tanba, iha momentu ne’e situasaun komesa hahú manas ona?
Ha’u sai iha tinan 1972, ba fali vida militár iha ezérsitu Portugés ninian. Momentu ne’ebé padre nu’udar ami nia diretór nia mak fó morál. Padre ida moderadu. Momentu ne’ebá, polítika Portugál ninian mós komesa la di’ak ona. Anti saladazista ne’e komesa sa’e makas. Ema nia aman ne’e, ko’alia barak liu kona-ba polítika, direitu, igualdade, demokrasia, liberdade no mós auto determinasaun. Tanba, nia liga ba funu sira ne’ebé 1969-1970 koloniál Portugés nian de’it. Liu-liu iha Afrikanu. Timor mós neineik sei bele sai nasaun ida ou iha nia auto determinasaun. Tanba, ha’u iha imajen ida kona ba polítiku nasaun ida nia destinu.

Agora Sr. Brigadeiru sai tiha ona husi Fatumaka ba tama iha ezérsitu Portugés. Sa tinan mak ita boot remata?
Ha’u tama ezérsitu Portugés iha tinan 1974. Primeira rekruta iha Aileu, durante fulan tolu. Mai fali espesialidade konvensaun ninian iha Taibessi. Depois halo juramentu iha Dezembru 1975, muda ami ba halo kolokasaun iha Kuartél Jerál. La to’o fulan 2 ka 3, sira la gosta ha’u. Ha’u bertahan. Ha’u mós mete polítiku uitoan. Sira transfere ha’u iha primeiru despagamentu destakadista iha Kaikoli. Mai iha ne’ebá mós sira la liga ha’u nafatin. Tanba, ha’u iha ligasaun ho João Branco no Adão Cristovão, kolega sira ne’ebé uluk Fretilín ninian. Sira militár mós klandestina. Sira servisu hamutuk ho Fretilín. Ha’u mós hamutuk ho sira, servisu nafatin. Tanba, iha planu halo oinsá duni ema kolonializmu husi ita nia rai laran. Malae sira deskonfia nafatin. Iha fulan Jullu tinan 1975 Fretilín sira atu halo GOLPE. Maibé, planu sala tiha, entaun halo saneamentu duni sai militár barak. Maibé, liu tiha ida ne’e, hatama ha’u nia rekerimentu atu halo estaziu iha Fatumaka. Momentu ne’ebá Governadór Lemos Pires. Nia simu ha’u nia rekerimentu sai referidu. Iha fulan Jullu, ha’u sai husi destakamentu parakedista ba fali Fatumaka hamutuk ho kolega David Dias no kolega balun kuaze rua nulu resin. Ami halo estaziu atu sai funsionáriu públiku. Mais, situasaun komesa la di’ak ona. Fretilín ho UDT komesa sadik malu, ameasa malu, dala ruma baku malu. Situasaun la estabiliza hanesan uluk. Ne’e duni, ami iha Fatumaka mós sente la seguru. Ami mós komesa halo protestu no Padre sira mós la gosta ami. Iha loron 11 Augustu, UDT halo GOLPE. Ami nu’udar simpatizante pro Fretilín kontra reasaun ne’ebé UDT halo ne’e. Ami protesta padre sira, liu-liu padre Nacer hateten, koléjiu hotu tantu Fuiloro, Fatumaka, Baukau. Ida ne’e, uma ba povu Timor tomak. Sira lakohi partidu iha ne’e. Se imi hakarak partidu, imi sai. Ami tuir padre. Tanba, ami labele hela iha ne’ebá. Ami komesa halo planu reasaun. Tanba, ami nia planu uluk nian, ita bele dehan foin mak implementa. Ha’u ho kolega na’in haat la’o ketak. Vicente Maubosi agora iha partidu Fretilín Mudansa hamutuk ho kolega matebian naran Paulino Bagia sira ba Baukau. Tanba, Baukau situasaun UDT mak kontrola. Ha’u nia safra kaderneta militár nafatin. Sira, la book hau. Hanesan detensaun hela iha uma ida mais labele sai. Tanba, ha’u nia kolega sira nia aman mesak UDT, kuandu UDT ba Bagia ha’u aproveita. Husi Bagia mak foin ba ha’u nia rai Iliomar. Husi Bagia ba Iliomar ami la’o de’it.

Mais ou menus han tempu ?
Durante loron ida, sai dadeer madrugada to’o iha Iliomar 11:30 kalan hanesan ne’e.

Sr. Brigadeiru, iha tinan 1974-1975 to’o invazaun, saida mak ita boot halo iha momentu ne’ebá?
Iha tinan 1974-1975 to’o invazaun, UDT halo GOLPE. Ha’u iha Iliomar. Momentu ne’ebá Iliomar ema ne’ebé hetan kursu boot uitoan. Kursu boot liu iha Iliomar, mak ha’u. Kuandu UDT halo GOLPE, ha’u to’o iha ne’ebá. Ha’u konsege hakalma situasaun. Laiha vítima. Sira la baku malu, la oho malu. Mais, momentu Iliomar fas parte Administrasaun Lospalos ninia sekretáriu, komandante rejiaun. UDT balu kastigu iha ne’ebá mós ha’u haruka sai hotu. Depois, kuandu Fretilín kontra GOLPE, Fretilín kontrola fali situasaun. UDT sira refujia ba Indonézia atu husu apoiu. Fretilín fou-foun monta nia estrutura iha rejiaun no zona. Iha momentu ne’ebá, sira foti ha’u hanesan asistente polítiku zona Iliomar nian.

Hanesan asistente polítiku zonas Iliomar, funsaun saida mak ita boot halo?
Asistente polítiku zona Iliomar hanesan, ajitasaun polítika organiza masa, organiza juventude, rezolve problema. Sira ne’e hamutuk ho sekretáriu da zona.

Tolu ne’e funsaun polítiku liu duke militár iha momentu ne’ebá?
Ha’u momentu ne’ebá apezar de asistente polítiku. Maibé, ha’u kaer kilat. Momentu ne’ebá ema bolu barreira. Dezembru inimigu komesa invade ona ita. Momentu ne’ebá, tempu bai loron karik, inimigu Indonézia sira iha ona Lospalos. Iha tinan 1976 ha’u nu’udar asistente polítiku. Maibé, ha’u lori pelotaun ida mai halo barreira iha Lospalos nian.

Primeiru tiru malu ita boot envolve ho TNI?
Sim. Iha tinan 1976 iha Lospalos. Iha fulan Jullu ou Agustu. Tiru malu iha ne’ebá dehan ha’u nu’udar militár. Ha’u hatene téknika tátika militár. Maibé, momentu ne’ebá ita laiha hanoin kona-ba tiru malu ema ba ema. Ita laiha esperiénsia la hatene ha’u kanek, mate ou lae ita la hatene. Mais, ita nia ema ida la mate.

Durante tinan 1976 -1979, situasaun ai-laran difisil tebes?
Lae. Iha tinan 1976-1979 ita sei moris iha baze de apoiu. Baze de apoiu husi parte Oeste, parte sentrál inimigu kontrola ona, baze rahun. Únika baze apoiu Matebian des de 1977-1978. Ita nia populasaun Baukau, Vikeke no Lospalos konsentra iha ne’ebá. Inimigu mós serku metin. Aviaun mós mai rega. Ita nia populasaun, barak mak mate to’o situasaun manas. Ita la hatene ema na’in hira mak mate. Maibé, kada morteiru ida sempre ema na’in lima ou neen mak mate. Entaun, ita nia diresaun momentu ne’ebá Ministru Inácio Juvenal nia mak responsabilidade másimu ponta Leste ninian. Nia fó diretiva orden para populasaun rende. Ema ne’ebé kaer kilat mak hela iha ai-laran, iha Novembru 1978. Entaun, sira fahe malu ho populasaun. Populasaun ba vila, populasaun balu ne’ebé forte no brani, ba ai-laran hamutuk ho Falintil.

Depois haksumi kargu asistente polítiku iha zona Iliomar iha tinan 1975, to’o bainhira mak ita boot nia pozisaun muda husi aspetu polítiku?
Ha’u asistente polítiku iha 1975-1976. Iha momentu ne’ebá, sekretáriu mak Tomás Pinto aliás ‘Samau’ nia mate iha tinan 1989. Ha’u asistente. Depois halo reestruturasaun, nia ba fali sekretáriu de zona. Momentu ne’ebá nia zona naran Marabia. Depois nia muda fali, halo estrutura foun tan. Nia sai sekretáriu da zona. Ha’u akumuladu servisu funsaun rua, hanesan Sekretáriu de zona no mós sekretáriu rekonstrusaun Nasionál. Sira ne’ebé presu atu reabilita sira. Zona Marabia muda fali ba zona Tratór. Depois, halo tan reestruturasaun Bendito Xavio mak troka fali nia. Nia sai fali hanesan di luar komisáriu Rudi. Iha tinan 1976 iha reasaun ne’ebé boot. Primeiru, iha Iliomar ne’ebé komité sentrál Fretilín deskonfia ema barak. Partikularmente husi Iliomar ninian dadur ema barak. Kuaze besik atus rua. Depois tuir inkéritu, na’in 15 mak ligadu ba katuas Xavier ninian. Entaun, komité sentrál Fretilín fó orden oho hotu. Sira ne’e mesak família de’it. Por ezemplu, grupu Francisco Hornay ninia inan ho nia inan bin alin. António Oliveira, ne’e ninia rian rasik no hanesan sira seluk parente de’it sira oho. Depois, la kleur Bendito Xavio ema kaer. Depois, ha’u ba fali nia fatin. Ha’u sekretáriu de zona no mós nu’udar komisáriu nafatin ba matebian to’o baze rahun.

Baze ida ne’ebé mak sai difisil iha ai-laran?
Situasaun difisil hotu ba ha’u. Mais, balun difisil liu. Primeiru, baze de apoiu difisil ba ita nia povu tomak. Tanba, ita hotu serku iha inimigu nia laran. Partikulár ba ha’u nia família, hanesan mós maluk sira seluk. Iha faze gerrilla apartir de 1986 mai oin. Iha 1979 baze rahun to’o 1980 situasaun la dun manas. Inimigu seidauk iha esperiénsia. Tanba, sira seidauk adapta ba funu no tátika foun. Iha 1981, situasaun di’ak hela. Maibé, iha tinan 1981 ho konferénsia Nasionál, sira foti ha’u sai membru Komité Sentrál Fretilín. Komisáriu polítiku, Sekretáriu da rejiaun Haksolok fronteira ninian. Iha situasaun fronteira difisil liu kuandu bainhira ema tiru kanek hau iha entre Same ho Ainaru. Kanek iha liman, ain rua ema tiru kanek hotu, ha’u nia liman fuan rua. Momentu ne’ebá sorte, saudozu Feras Maukaer 305 sira hotu iha oin. Brani sira konsege duni hasoru inimigu. Sira lori sai ha’u no serku ba subar ha’u, iha Kabalaki ninia hun. Iha loron 3 fulan Marsu 1984. Situasaun difisil ba ha’u. Tanba, ha’u book aan la di’ak durante loron 15 nia laran. Tanba, momentu ne’ebá tratamentu laiha, ha’u lori de’it ai moruk tradisionál. Alin sira husi Ainaru, mak trata ha’u nia kanek ne’e.

Karik Sr. Brigadeiru sei lembra katak iha tinan 1983 de Marsu iha Maubai?
Tinan 1981 iha Maubai ‘Bibleo’ hala’o primeiru konferénsia nasionál no iha tina 1984. Mosu istória ida ne’ebá komplikadu uitoan. Mauk Moruk, Kilik o Bere sira podia hein ha’u iha ne’ebá, para atu hala’o reuniaun ho ita nia maun boot Xanana Gusmão. Maibé, sira mai hasoru fali ha’u iha Bibileo. Tanba, 3 de Marsu ami tama iha ema nia serku. Ne’e mak akontese ha’u kanek.

Sr. Brigadeiru hetan responsabilidade barak iha momentu ne’ebá, hanesan komisáriu polítiku, membru komité sentrál Fretilín, maibé oinsá mak ita boot fahe ita boot ninia funsaun hirak ne’e?
Momentu ne’ebá ha’u nu’udar komisáriu polítiku, Sekretáriu rejiaun iha rejiaun Haksolok. Ami nia supervizaun atividade polítiku ho militár. No, iha momentu ne’ebá ita bele dehan katak serbisu seidauk barak. Hala’o oinsá ita organiza forsa sira atu mantein. No, hala’o oinsá sira bele moris no sobrevive ho operasaun barabarak husi inimigu sira. Iha tinan 1983 seidauk iha atividade polítika hanesan Frente Klandestina nian. Tanba, ita nia preokupasaun mak loron kalan hamutuk ho komandante unidade sira. Hala’o reuniaun, fó konxiensializa no mós fó formasaun polítika ba sira.

Brigadeiru bele esplika ba ami, mais ou menus iha ai-laran, hahú 1975 to’o 1999 tiru malun dala hira?
Akontese tiru malu ne’e ha’u la sura. Por ke, uluk iha ai-laran ne’e, ha’u ema polítiku. Militár mak tiru malu. Maibé, dala ruma ha’u ba tiru malu nafatin hodi halo emboskada. Ha’u la lembra. Maibé, sura ba mai ha’u bele dehan ema ne’ebé ha’u oho kuaze 100 resin.

Oinsá Brigadeiru bele fahe tempu hodi hakerek?
Kalan mak ha’u mai hakerek no dala ruma iha kuartél jerál, ha’u iha tempu ha’u bele hakerek.

Komité Sentrál momentu ne’e ema na’in hira?
Momentu ne’ebá ne’e iha ema na’in tolu mak hanesan, Fernando, Chai no Mauhunu.

Mais ou meius, ita boot sei lembra kilat air-kinze ka m16?
Kilat ne’ebé hasai ne’e, ha’u sei hatene. Maibé, ha’u hakarak hatene se mak uluk. Por ezemplu Saudozu Ular kanek mak uluk ou Barike mak uluk. Tanba, iha operasaun barak.

Oinsá operasaun iha Lospalos hodi hasai kilat primeiru air-kinze ne’e saa tinan?
Mais ou menus iha 1989

Mais ou menus tentara Indonézia barak?
Kuandu baze de apoiu rahun, 40-ital batallaun

Iha kombate laran ne’e saida mak iha ita boot nia hanoin?
Apartir 1983 mai oin, kuandu iha kombate laran, ha’u la hanoin katak, ha’u la mate ona to’o funu hotu. Ha’u preokupa mak ha’u nia alin sira. Molok atu ba emboskada kalan ne’e. Tanba, ita nia tradisaun sempre hatudu naroman. Aban balun kanek, mate, kaptura ho kilat i la kaptura. Ne’e ha’u hatene tiha ona. Se mak kanek ou mate. Mais, ema la temi naran. Uluk ne’e ha’u fiar, maibé agora la hatene ha’u prevene sira na’in rua asume diresaun superiór ai-laran too funu hotu. Ida ne’e mak ha’u la hatene. Mais, ida mak ha’u mós deskonfia ita nia atual jenerál ne’e. Ha’u hatene 1983 so 1990 mak ha’u fó hatene ba nia no ema seluk, mós la hatene hotu. Por ke, sira rona keta sira dezmoraliza ba rende. So 1990 transfere ha’u ba ponta leste mak ha’u hateten ba ita nia atuál jenerál Taur katak aban bain rua dala ruma na’in rua de’it mak sofre to’o funu remata. Ita nia soldadu sira sai mate mohu, hela uitoan. Dala ruma, ita na’in rua de’it mós iha. Momentu ne’ebá, saudozu Mauhudu mak atu ba hamutuk ho ha’u iha ponta leste. Entaun, nia dehan hanesan ne’e, lalika ba ona. Momentu ne’e Mauhudu la ba duni. Ha’u de’it mak ba. Iha 1984, ita nia maun boot Xanana haruka konvoka ba reuniaun iha areas Luka nian. Ha’u simu tiha kontaktu, depois hamutuk ho saudozu Feras, ha’u prepara ona pelotaun ida. Depois la kleur simu fali saudozu Kilik, Kimauk, Beremalilaka sira nia surat katak, sira hein ami iha área Bibleo nian. Entaun, ha’u ho pelotaun ida ba hasoru sira. Ami la konsege tuir enkontru. Tanba, ha’u rona de’it sira atu fila-fali ba sira nia rejiaun. Iha Marsu ne’e, mak ha’u mai kanek iha dalan. Depois, dala ruma katuas (Xanana) hein ami mais ida la mosu. Entaun, nia halo desizaun re-estruturál radikál iha Abríl. Bainhira re-estruturál radikál ida ne’e fó hatene ba ami hotu, Mauk Moruk, Kilik sira komesa la kontente ona. Mais, keta dala ruma la kontente uluk mak sira lakohi ba reuniaun. Iha momentu ne’ebá, ha’u kanek hela no subar iha areas Kablaki ninian. Ha’u rona reestruturasaun iha Juñu hanesan ne’e, mak ha’u foin rona problema hirak ne’e. Kilik, Mauk Moruk, Berek momentu ne’ebá sira sei iha ha’u nia rejiaun. Juñu mak sira dezloka fali ba sentru. Ida ne’e mós sira la besik ona katuas Xanana. Sira ketak-ketak ona halo sira nia baze hamutuk ho forsa brigada Vermella ho baze naran Hudi Laran. Sira na’in 4; Kilik, Mauk Moruk, Mau Seilou ho Oka. Iha momentu ne’ebá, katuas Xanana tetu kona ba Hudi Laran nian, depois ba mós. Mais, sira lakohi submete ona ba katuas Xanana. Ami rua tenta atu diálogu, kontaktu ho sira. Mais sira laiha. Iha fulan Janeiru 1985 Mauk Moruk ba rende tiha ho kilat 7 ka 8. Problema ne’e, loke hela de’it. Ami sira ne’e momentu ne’ebá, la hatene se mak sala se mak loos. Solusaun laiha ate funu hotu. Iha 1981 halo reorganizasaun nasionál, foti ami na’in 8 ba membru komité sentrál ba jerasaun foun ida mak Kilik, Mauk Moruk, Lelu, Sakinere, Arinere, Holinaca, Beremalilaka. Ami na’in 8. I reestruturasaun Abríl nian ne’e, la eziste ona. Membru komité sentrál estrutura konferénsia nasionál ninian ne’e reestrutura tia hotu ona. Ha’u, komisáriu polítiku ba fali komandante unidade. Mauk Moruk ba fali komandante operasionál. Kilik ba fali komandante setór. Ologari kolaboradór unidade. Buat sira ne’e tun hotu, ne’e mak ha’u deskonfia tama de’it polítika mak sira la kontente ou tanba de’it kadeira. Agora, problema ida ne’e mak laiha solusaun. Ita labele fó sala ba malun. Nein fó sala ba ita nia maun boot Xanana. Por ke krize ida ke solusaun laiha. Ha’u nia pozisaun tun ne’e, ha’u nunka hanoin. Boot iha ai-laran hanoin oinsá para ita labele mate. Ita nia kilat iha, ita aguenta too ukun aan. Ha’u dehan, o boot mós inimigu mai la dehan katak o ne’e boot ka ki’ik ida. Ka, tiru de’it mak ki’ik. Ne’e, laiha. Inimigu ne’e taka matan. Ha’u nia prinsípiu mak ukun aan. Ne’e, ha’u bele tun ba soldadu mós laiha problema. Agora mós hanesan de’it. Por ke ita moris mai ne’e, la’ós atu hadau malu kadeira, hadau boot mak ita sai ema. Naran, ita prestijiozu. Ita nia dignidade ida ne’e mak ita labele. Forsa sira ne’ebé terus liu, kuandu unidade i primeiru unidade, inimigu presede makas liu maka ami. Kuatru unidade ha’u mak komanda. Ami na’in rua saudozu Ular. Apartir 1987 de Abríl to’o 1988, inimigu nunka husik ami to’o tinan ida tomak. Sira nian momentu ne’ebá Bravo mak komanda. Sira nia objetivu hakarak estermina ami nia unidade ne’e. Ami lakon ema na’in 24-25 kada ema ho kilat ida. Situasaun difisil liu iha tinan 1987-1988. Iha momentu ne’ebá, ha’u deskonfia hela saudozu sira ne’ebé agora mate. Hanesan balun agora sei moris. Por ke, sira ne’e ha’u komanda husi levantamentu ninian. Ha’u deskonfia keta aban bainrua rende karik. Kuandu iha momentu situasaun di’ak ruma, ha’u tuur hamutuk ho sira. Ha’u hateten momoos ba sira. Se alin sira hakarak rende, rende de’it mais rai kilat. Labele hala’o atrasaun. Mais, ha’u nia alin sira hateten la rende ida. Mate, ita mate hotu iha ai-laran. Mais, ita sempre deskonfia ba malu. Situasaun difisil liu ba ha’u iha 1987 nia laran. Ne’e de’it. Selu-seluk ne’e situasaun hanesan bai-bain.

Mais ou menus métodu saida mak komandante uza?
Métodu mak ne’e. Ema kuandu bosu, ema sempre kontente nafatin. Entaun, iha ai-laran ne’ebá soldadu sira mós kompriende. Kuandu situasaun difisil, aguenta hamlaha, hamorok, la’o no hadeer. Mais, kuandu situasaun di’ak ita buka oinsá tenke re-koopera. Enkuantu, iha situasaun difisil ha’u aperta sira. Para evita mate, evita lakon. Kuandu situasaun di’ak, ha’u fó liberdade ba sira. Ami ba halo konvida. Halo kasa. Ami ba halo produsaun, halo sira kontente no halo buat oi-oin. Ha’u konsege lori sira to’o funu remata. Mais, iha kuatru unidade husi 1991 mai oin ne’e, situasaun di’ak ona. Viatura mak ita mate. Mais, kuandu uza ita nia kakutak ita la mate. Veteranu sira ne’ebé agora mai vila laran maioria husi ponta leste ninian. Por ezemplu, Falur, Sai la Fila, Rai Ria, saudozu Ular, João Lino kuartu unidade ninian. Ponta leste ninian mak Aluk, Renan, Larimau, Punu Fanu. Sira ne’e hotu, husi primeiru unidade ho kuartu unidade ninian.

Karik sei lembra ita nian forsa militár ?
Kona-ba sentimentu ba malu, ha’u hanoin kualkér ita ema iha sentimentu. Uluk iha ai-laran, ninia misaun primeiru mak oho malu. Mais hatene, ita dehan kilat matan laiha. Maibé, ema matan iha. Se mak oho, se mak la oho. Por ezemplu. Uluk, ha’u iha kuartu unidade ha’u komanda kompañia rua. Iha ha’u nia fatin ne’ebá ne’e, dispoin barak. Palavra de orden, espoin sira mak dehan katak fogu morte ou ispioens traizoens da patria.

Fretilín hanesan Partidu ida ke istóriku, saida mak ita boot lembra?
Partidu polítiku ne’e, ba ha’u foun no hanesan mós ba ha’u nia maluk sira selu-seluk. Tanba, Fretilín úniku partidu ho UDT. Maibé, Timor oan 90% nasionalizmu ne’e makas. Hakribi tiha ona malae ou estranjeiru. Sira nia hakarak ne’e, lakohi haraik aan ba malae no lakohi sai atan. La hatene independénsia ne’e mak lori ba sira ou lakohi submete ba ema riku. Ba malae, ne’e mak sai objetivu prinsipál. A finál, ita nia objetivu prinsipál ukun rasik aan. Tanba, lori demokrasia mai ita, lori liberdade mai ita. Entaun, iha momentu ne’ebá Fretilín úniku partidu hotu-hotu laran metin ba Fretilín. Ne’e mak ema balun dehan katak, kuandu iha unidade nasionál Falintil sai husi Fretilín militár barak mak dehan hanesan ne’e, ita lakon ona funu dehan iha tinan 1987, ami simu mensajen Primeiru Ministru nian kona ba depozisaun Falintil ninian. Iha tinan 1988 ami ta’uk, entaun ha’u ho saudozu Mauhudu divulga ba forsa sira. Forsa sira iha reasaun makas, sira dehan katak Fretilín agora ita la’ós Fretilín funu lakon ona. Maibé, Ha’u intervein katak lakon ou manan depende ema ida-idak mak deside aan. Tanba, la’ós Fretilín haruka ita mai funu, entaun ami rezolve tiha problema. Fretilín nia objetivu no manuál polítiku dehan katak, Independénsia totál ou Inkondisionál. Ita kuandu tempu iha mak lee manuál polítika Fretilín, foin mak ita hanoin katak ukun aan nia filme mak ne’e. Mais, ha’u nunka hanoin funu atu lakon tuir manuál polítika Fretilín. Tanba, povu mak halo funu. Entaun, povu Timor sai indeterminadu mak ema bele ukun Timor. Maibé, enkuantu gerrilleiru ida sei moris Timor sei hakilar mate ka moris ukun rasik aan. Ne’e Fretilín nia prinsípiu. Ha’u nunka lakon esperansa atu ukun aan ne’e. Mais, ha’u deskonfia Falintil bele sai esterdiminadu. Mais, ita nia povu ha’u hanoin primeira vés iha mundu, povu ida sai esterdiminadu tanba de’it ninia estratéjia, hodi hetan ukun rasik aan ne’e.

Mais ou menus obstaklu boot saida ita boot liu ba komandante?
Momentu se iha ai-laran ho agora ne’e la hanesan. Mais, ida esénsia ne’e kuaze ke hanesan. Iha ai-laran ne’ebá problema boot kuandu forsa sira laiha hahán. Ne’e ba kualkér komandante. Kuandu sira hamlaha, moras, kilat musan laiha, kilat laiha, o bele komandu halo oinsá mós ema nunka fiar o. Ne’e sira halo demonstrasaun hasoru ita. Soldadu hotu-hotu hakarak komanda. Komandante laiha fiar, atu komanda ninia soldadu sira. Tanba, sira hamlaha, kilat musan laiha. Ida ne’e problema boot ba kualkér komandante ai-laran. Agora, ami la deside buat ida. Deside tenke mai iha kampu tékniku tátiku operasionál. Forsa ba mai han ka la han, depende orsamentu. Kuandu ema matenek jere didi’ak, ita nia forsa la’o di’ak hela. Ate agora ha’u bele dehan problema laiha. Tanba, ita atende forsa ninia nesesidade. La’ós atende totál. Por ezemplu, problema ida iha komponente ida-idak. Komponente Navál iha ró haat fulan tolu ou haat mai ita iha ró hitu. Portu laiha, ne’e problema boot. Agora ita nia ró ne’e atu ba ne’ebá. Tanba, ró ne’e ema mak iha leten. Ema iha ró laran ne’e atu lori ba ne’ebé? Ne’e sira sei levanta problema. Problema ida fali, agora ita nia forsa kazarsa barak hakarak lori nia feen oan besik sira. Ita tenke rezolve. Se ita rezolve mós problema iha nafatin.

Sr. Brigadeiru, ita boot nia idade agora daudauk hanesan idade katuas nian. Mais ou menus, preparasaun ba jerasaun ne’ebé mak atu simu ida ne’e oinsá. Tanba, obstaklu ba ita boot sira nu’udar veteranu. Oinsá atu prepara ema ida ke iha morál forte no nasionalista, atu bele kaer instituisaun ida ne’e?
Agora ita nia instituisaun problema boot mak rekursu umanu. Rekursu umanu ba nivel superiór ninian. Por ezemplu, atu troka ita nia Jenerál ha’u bele ba troka nia. Atu troka ha’u ida bele. Agora, atu troka tan ida ne’e mak problema. Ita nia forsa sira foin mak harii iha tinan 2001. Ita nia forsa sira ne’e sei joven hela de’it. Balu foin Majór, balun foin Kapitaun, balun foin Tenente. Prepara ida ne’e, atu asegura forsa iha ami nia fatin hanesan atu kria estabilidade iha instituisaun nia laran. Ne’e, problema boot. Problema duni. Mais, ita tenke rezolve problema ne’e. Jenerál, bele tinan lima tan. Ha’u mós tinan lima de’it. Ha’u labele liu ida ne’e. Tanba, idade mós avansa ba daudauk. Mais tinan 10 to’o 15 se mak atu kaer? Ida ne’e mak ami nia preokupasaun. Maibé, ami la haluha halo oinsá para ita bele iha komandante foun. Atu bele kaer kna’ar boot para responsabilidade instituisaun. Ema la matenek la buat ida. Militár ne’e la’ós órgaun ida deside. Nia halo desizaun iha tátika operasionál. Mais, desizaun hotu-hotu mai husi leten. Desizaun polítika halo funu ou la halo funu. Polítika mak haruka. Por ezemplu, hala’o operasaun tiru malu iha fronteira ou iha buat hotu iha leten. Agora, halo patrolamentu sira ne’e, kestaun interna. Ne’e problema laiha, tanba ita iha tékniku barak. Ne’e mak ha’u hanoin katak ladún iha problema. Mais, ita iha problema iha rekursu umanu kona-ba aban bainrua. Estadu Majór Jenerál foun ida ne’e mak ami nia preokupasaun, i agora ami prepara daudauk ona.

Sr. Brigadeiru gosta lee livru saida?
Uluk ha’u iha ai-laran ha’u gosta lee mak prinsípiu militár ho teoria. Ida ne’e, mak ha’u gosta lee. Ikus mai, ha’u hakarak lee kestaun polítika. Kestaun defeza ninian iha ínternet, ha’u buka mak kona-ba defeza Brazíl ninian, Estadus Unidus no nasaun sira selu-seluk. Para pelu menus iha ideia ruma atu bele kondús ho ita nia forsa sira ne’e. Ha’u lee mós livru polítika. Por ezemplu kona ba korrelasaun demokrasia ba polítika sira iha nivel mundiál. Por ezemplu, iha Portugál demokrasia la’o oinsá. Iha Amérika ou Timor la’o oinsá. Kualkér tempu ha’u lee buat hirak ne’e.

Mais ou menus lider ida ne’ebé mak sai hanesan idola. Por ezemplu, balun gosta Mahatma Gandhi?
Ha’u la duun koñese lider internasionál ho nasaun seluk. Di’ak liu ha’u ko’alia lider Timor nian. Tanba lider ne’e iha aseitasaun internasionál no aseitasaun nasionál. Internasionál ladún influensia makaas interna. Tanba, internasionál ema matenek hira mak hatene. Por ezemplu ha’u lee sira halo operasaun ba Xanana, Ramos Horta, Taur sira ne’e hotu. Ne’e sira mak apresia. Por ezemplu, Xanana bele fó 20%, Ramos Horta fó 30% mais internamentu 30 % bele fó ba Xanana, 20% ba Ramos Horta mós iha. Tanba sira mak moris hamutuk. Liu-liu lider di’ak ne’ebé hadomi nia povu no hadomi nia rai.

Iha ema ruma mate ona ka sei moris?
Kuandu ita elojiu ema ne’e mós kritika ida. Por ezemplu ha’u bele dehan iha kestaun polítiku ema ne’ebé labele nega ita nian maun boot Xanana nu’udar lider karizmátiku. Por ezemplu ohin loron ema bolu Xanana traidór. Sei mak bolu Xanana traidór, nia mak traidór duni. La’ós Xanana mak traidór. Uluk ha’u rona Cláudio Vieira nia oan bolu katuas Xanana iha Lospalos, traidór. Ha’u mak iha ne’ebá kariik? Ha’u dehan ba nia katak ita boot nia aman mak traidór. Duke ita bolu Xanana mak traidór. Trai prinsípiu Indonézia nian. Mais, nia la trai ninia prinsípiu nu’udar Timor oan. La hatene kestiona. Ne’e kestiona. Ida ne’e mak ha’u dehan, Xanana ha’u seidauk nega ninia lideransa husi ai-laran to’o agora. Xanana, ema ida iha Timor mak úniku. Ita nia maun Presidente Repúblika ema diplomátiku, ita la apresia. Ohin nia koalia ida, aban nia ko’alia seluk. Mais maun Xanana, ha’u moris hamutuk ho nia durante tinan 24. Ha’u apresia nia. Por ezemplu, ema bolu nia korruptor. Ha’u dehan lae. Ema ne’ebé iha ninia okos ne’ebá mak hala’o korrupsaun. Xanana mak lori todan. Nia (Xanana) sala mak ne’e, lakohi toma medida konkreta ba ema ne’ebé atu estraga ita nia nasaun. Mais, agora presiza evidénsia. Tanba saida mak ita ezije ba Xanana. Tanba sira ne’ebé akuza ne’e la fó sai evidénsia. Ida ne’e mak problema boot.

Iha momentu ne’ebá Sr. Brigadeiru, iha reestruturasaun radikál fila ba komandante unidade husi 1984 to’o saa tinan?
Iha 1984 reestruturasaun ha’u husi komisáriu polítiku ba fali Komandante unidade, too 1991. 1991 transfere ha’u ba fali ponta leste. Ha’u sai responsabilidade másimu rejiaun ninian. I primeiru komandante rejiaun. Ikus mai, Sub Chefe Estadu Majór Jenerál.

Iha Chefe Estadu Majór Das Falintil ne’e iha saa tinan?
Iha 1993 mai oin.

Depois momentu kaer ema barabarak mate, oinsá mak ita bele jere ho kapasidade ne’ebé mak iha para luta kontinua nafatin?
Jere ida ne’e, la’ós ema ida de’it mak jere. Momentu ne’ebá, depois kaer katuas Xanana, hela ita nia maun Saudozu Konis, Ruak, Daitula ho ha’u. Ami jere kestaun desentralizasaun diretiva atividade. Depois iha mós sentralizasaun. Kestaun dixiplina iha responsabilidades. Por ezemplu, ita nia Majór Estadu Jenerál nia ba deside hanesan ne’e. Ita tuir depois ita iha inisiativa rasik ne’ebé kontrolu. Por ezemplu, dehan labele oho ema, nia ba organiza klandestina tenke organiza klandestina. Depois de dentru atividade ne’ebé mak fó ne’e, ita toma inisiativa iha laran. Por ezemplu, iha momentu ne’ebá ha’u iha ponta leste. Ha’u iha kompañia ida, unidade ida rejiaun ponta Lospalos de’it. Depois, ikus mai ami na’in rua Saudozu Daitula koordena nia entrega sorin. Por ezemplu Baukau, Laga, Bagia, Uatu Carabau. Ba ha’u atividade kestaun polítika. Depois mak ami koordena. Ha’u hanoin katak, jere la’ós ema ida de’it mak jere mais ami hamutuk mak jere. Ami hala’o koordena ba kestaun dixiplina ba idak-idak ninia responsabilidade ba atividade ne’ebé konkreta atu hala’o.

Mais ou menus, Sr. Brigadeiru sei lembra kuandu soldadu ida monu iha ita boot nia oin, bainhira iha kombate nia laran. Tanba, iha momentu ne’e ita nia soldadu barak?
Sempre nu’udar ita umanu maluk ruma mate iha ita nia oin, sempre hanoin dunik. Kuandu ita liga ba funu ita la konta atu hetan ema ne’e difisil. Ne’e mak iha ai-laran, ami prevee ami lakon ema duke lakon kilat. Por ezemplu, soldadu balun soe kilat maibé ami fó kritika. Mais, la’ós kritika ida ne’ebé todan. Kuandu kritika todan, nia bele mate ou nia bele rende. Mais, kuandu mate ita nunka bele hetan ema ida hanesan nia. Bele dehan, uluk ha’u sei joven iha 1985 ha’u gosta diverte dansa tebe. Buat hirak ne’e hakarak hala’o. Mais, iha tinan 1987 mai oin ha’u la gosta diverte ona ate agora. Tanba, primeiru katuas sira nia lian dehan hanesan ne’e. Labarik sira labele halimar iha parente sira nia rate leten. Ita nia maluk sira mate, ita halimar ne’e kerdizér ita haluha tiha sira. Apartir, kuandu inimigu muda nia tátika gera komisional kontra gerrilla ita lakon ema barak liuliu ba ha’u. Ha’u iha ne’e hanoin barak bainhira mak ita bele re kompleta ema sira ne’e, hala’o funu ba oin nafatin. Keta mate hotu, ha’u atu komanda see. Ita manan funu ka lae? Ha’u komesa dezanima la’ós dezmoralizadu. Ha’u hanoin liafuan filozofia ha’u kombibiu mós baruk. Ha’u nia planu ne’e hanoin atu oho ema, hasai ema nia kilat para bele aumenta ita nia kapasidade kombate. Ida ne’e de’it. (*)