woensdag 8 augustus 2012


LIAN TATOLI KONA BA  KINTU GOVERNO NEBE KE BLOKO KOLIGASAUN  HUSI PARTIDU TOLU HANESAN MANU TOLU... ATU BESIK TOLU DUNI TAN ONA KARIK...OH SIRA NIA POLITIKA NEBE KE ITA HOTU HATENE HUSI HORI NEBE KE SIRA BUKA OH AMBISAUN BO’OT ATU UKUN TANBA SIRA NIA MATAN FUAN NAKLOSU BA ITA NIA POVO KIK NO KIAK MAUBERE NIA RIKU SOI HUSI FUNDO MINARAI NO GAS NIA FOLIN NEBE KE SIRA HORI ULUN HARIKU A’AN HODI MATMATAK NO MOS HODI MATAN MOMOS HELA IHA ITA POVO TIMOR LOROSAE NIA MATAN LARAN NUNE MOS BA NASOENS IHA MUNDO NE NIA LARAN TOMAK HOTU...


Primeira Parte:  Governu AMP kah BGK nia plano geral atu ukun nia iha perido 2012 – 2017...


Agora ne’e Governo nebe ke forma halo V Governo husi partidus politikus nain tolu, CNRT, PD no Fretilin Mudansa...Sira nain tolu ne’e halo sira nia plataforma governamental hodi sigla mak naran BGK alias Bloko Governu Koligasaun...Governo oh sigla foun ida ne’e la iha diferensa husi governo nebe ke sira nain tolu uluk mos halo parte ba ida nebe kotuk liu ba ne’e hodi sigla mak oh naran AMP alias Aliansa Parlamentar Maioria...


Uluk hodi periodo 2007 to’0 2012 governo AMP ninia politika mak hatene bosok, lohi, nauk no halo krimes oin2 mak sira hatene i liliu ba KKN mak sira hotu2 menjadi nia kumplices kah sira rasik mak hanesan mentores ba krime bo’ot bo’ot hirak ne’e, nebe ke toho oin loron halo susar no tereus  Povo kik no kiak Maubere nafatin iha nia moris fatin i nunka sai bele diak no mos moris diak tuir politika de planeamentu husi governo AMP nebe ke liu tiha ona ne’e ...


Governo AMP através de Golpes nos Konspirasoens politikas sira konsegue hatun Fretilin nebe ke manan eleisoens maibe la’os hodi maioria...Tan sah mak buat hirak ne’e bele akontense iha ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran oh ita nia nain ulun sira nia politika ke dala ruma ita dean katak la dun tasak kah maduru karik? Kah dala rumah nain ulun sira mesak mai husi kulu okir no aifarina dikur entaun sira halo politika hanesan hodi kulu tasak kah aifarina tasak, hodi kaer hanesan aidona maubessi atu hodi hasoru malu hodi baku hantam malu hanesan lolos komadres histerikas sira iha mundo nebe ke ita fó naran jogos politikus de komadres trikeiras sira hanesan iha mundo de bodeis no mundo de prostituisoens sira iha idade moderna ida ne’e nia laran...


Termus rua ida naran AMP kah Aliansa Maioria Parlamentar  nebe ke mosu iha periodo 2007 to’o iha perido 2012 hodi sira nia politika beforer mak barak ita hotu2 i liliu ita nia Povo kik no kiak hare no moris oh ita tinan lima ni laran...nia resultadu mak sai fali hanesan konsekuensia bo’ot ida tebtebes ita Povo kik no kiak nia moris iha ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran to’o oin loron ne’e...Nune agora dadauk ne’e mosu fali Termu foun ida mak naran BGK alias Bloko Governo Koligasaun mak atu aban ne’e komesa simu knar husi Presidente da Republika atu halo sira nia serbisu tuir sir nia plano nebe ke la’os novidade liu ba ita maibe ita hotu2 hatene katak governo BGK nia plano atu hala’o ukun ba ita nia rai ne’e hahu kedas husi AMP liu ba kotuk ne’e...Neduni ita hateten katak termus rua nia la iha diferensa ba ninia esensia kah sentidu no konteudu nia, maibe simplesmente naran mak muda...Nune ita bele hanoin ba haknanoik popular portugues nebe ke dean kartak...”As moscas mudam mas as merdas não variam”...


Husi ita nia lian Tetum dean katak...”Lalar sira bele muda kores kah naran, maibe foer kah te’e sira nebe ke lalar sira ne’e hodi hadau malu ba moris oh ba sira nia vida loron loron nia ne’e la muda liu milimeteri da, pelo kontrariu sira gosta tan hodi akumula barak merdas sira ne’e ba sira hodi han no hemu oh patarata no bidu kah dansa hanesan  ema bulak no chanfradus politikus sira nebe ke ita nia maluk sira hodi matan delek kah beik ten atu ba la’o tuir nia patraun imorais hirak ne’e, atu ba hamutuk han tan ten sira nebe ke AMP uluk akumula ona iha stok bo’ot ida ba sira nebe ke ikus ba ne’e mos bele hodi kontente hakmatek oh, i nune sira mos horon tuir ba hodi hamutuk hanesan asu nurak kah asu fuik sira hadau malu nahan dodok kah te’e dois restus sira iha fatin nebe ke sira gosta hodi joga sira nia politika befoer nia...


Pois husi ita Povo kik no kiak Maubere mak hela susar no terus nafatin i halerik nafatin ba buat hotu2 i liliu alimentus basikus ba ita nia necessidade imediato nia...no mos ita nia oan sira la iha acesu ba skolas oh ber kualidade diak nia ba nune sira bele ba aban no bainrua bele hatutan nafatin ita nia inan no aman be funu nain sira nia historia husi jerasaun ba jerasaun...AMP kah BGK ne’e mesak matenek hodi lohi no bosok, hodi lian midar no lian licin hanesan rairahun no aitan matak soe ba ita nia Povo kik no kiak nia matan laran i nune sira bele halo ita nia matan sai delek i sira buka hodi explora no oprimi ita konforme sira nia hakarak no vontade satanikus sira nia ne’e...Nune mos ita bele ho firmeza hataten ba ita nia Povo kik  no kiak Maubere  iha Timor Lorosae tomak no mos ba ita nia solidariedade internasional kona ba AMP ninia politika nebe ke liu tiha ona ne’e i aban ba oin ne’e ita hotu sei tau matan ba BGK nia politika...


Ita tenke barani hodi hateten ba sira katak imi atu lohi tan se mak ne’e maufeuk oan sira ne’e??? Imi nia loron mak ami Povo kik no kiak Mauber nia liman laran mak ne’e…Oin loron imi bele goza no bidu no dansa no mos han no hemu hodi patarata no hamanasan no soe piadas mai ba ami kik no kiak sira, mas imi nia loron mak baluk oan ne’e deit, maibe imi atu sae deit ba lalehan hodi imi nia hahalok hanesan fai no asu foer no fuik sira hodi ukun ami Povo kik no kiak mak imi ikus mai imi duni tenke simu imi nia masin husi ami Povo kik no kiak hodi lambe netik  ba nune imi bele hatene ami Povo kik  no kiak ninia politika ba ami nia Rai doben ida ne’e nia destinu no mos ba ami nia destinu rasik...

AMP iha tinan lima nia laran hodi nia politika mak koalia barak no hodi ibun be’ek liu kona ba desenvolvimentu no seguransa oh estabilidade...ida ne’e sira nia filosofia reles nia...Tanba bahinra sira koalia demais kona ba assunto ida ke la relevante ba konjuntura politika ida ne’e nia, sira lalika buka politika befoer  husi sira nia aman sarani Suharto nia hodi aplika iha Povo Maubere nia Nasaun nia laran...Agora dadauk AMP hodi naran foun mak naran BGK, maibe iha nia aparensia mak muda deit naran maibe iha nia konteudu la muda satu milimeter ida tanba nune mak sira nia porkarias hirak nebe ke sira hatudu mai ba ita iha tinan lima nia laran, sira nunka atu bele muda kah nem taun pouku sira bele korrige, tanba sira sai kronikus tiha hotu ona, nune sira so hatene deit mak kontinua sira nia politika hodi lohi, bosok, nauk, no halo vigarisias, haburas tan KKN i nune sira bele fasilita liu tan sira nia a’an atraves de sistema korruptu no nauk ten sira nia ne’e, i nune mos sira bele halu graduasaun nafatin ba sira nia kursus  nauk ten, bosok ten, lohi ten,  no KKN nia nain sira nebe ke moris deit iha ita nia Povo kik no kiak Maubere nia kosar ben no nia susar no terus nia leten iha ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran husi hahu ita nia Restaurasaun Independensia iha tinan 2002 to’o oin loron ne’e...


AMP no BGK koalia oh ibun be’ek kona ba desenvolvimentu, seguransa no stabilidade, mas sira lahatene saida mak refere ba termus tolu oan ne’e???...Bahinra sira hakarak kolia kona ba konseitus tolu ne’e, sira tenke hatene lolos ninia konteudu abrangente ba diversus aspectus politiku nia ...maibe la’os limitadu liu ba sira nia dapur  laran deit...Tanba deit limitadu liu ba sira nia daour laran mak oin loron ita Povo kik no kiak Maubere  sei sai sasaran nafatin ba exploradores no opressores husi politika kriminosa no imoral governu nia do ke sira subar sira nia politika befoer nia i komesa hatudu liman tun no sae dean katak ne’e mosu tanba ita Povo kik no kiak nia salah...


Iha kontextu ukun husi fasistas, ditadores, despotikus, mafiosos, no imorais politikus poderosos no desonestus riku nain no butar ten sira, ita hotu hatene katak sira komo klasse opressores no exploradores nia, sira nunka hodi buka atu desenvolve ita nia Rai no ita nia Povo kik no kiak nia moris loron no kalan iha ninia moris fatin iha mundo ne’e nia laran...


Maibe sira sempre oh sira nia filosofia barata atu buka mak mantem sira nia “modus vivendum” atu susu ita bokor no rai bokor nafatin to’o ikus mai husik hela ita hodi moris oh kulit no ruhin tantanan deit iha ita nia uma, kah, iha ita nia knua nia laran to’o mate, maibe ita atu bele goza buat ida husi resultadu ba ita nia susar no terus hodi funu ba liberta rai no Povo ida ne’e mak laek ona belun sira...


Nune ita tenkehodi ita nia determinasaun politika hodi lian los baseia ba justisa no razaun fundamental ba ita nia moris hanesan Povo no Nasaun Maubere nia iha Mundo ne’e nia klaran, ita labele tauk hodi hasa’e ita nia lian lós husi asoens kah liafuan hasoru ita nia nain ulun chanfradus politikus tantanan mesak  hirak nebe ke horas ne’e ita hotu moris no bernafas iha Planeta, Rai, ne’e nia laran i liliu iha ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran iha ita Nain Maromak, Santissima Trindade, nia ma’on okus...


Ukun nain sira kuandu koalia kona ba konseitus hanesan Desenvolvimentu, Seguransa no Stabilidade ne’e sira hasai husi iha nebe los mak ne’e? Sira hasai iha sira nia folosofia atu bosok no lohi nia ne’e kah??? Sira hasai husi sira nia patraun fasistas, colonialistas, ditadores no ambisiosus lideres imorais nebe ke iha intensaun a’at atu buka soe rai rahun no aitan matak ba ita Povo kik no kiak nia matan laran nune sira bele bosok, lohi no nauk ita konforme sira nia gostus no hakarak...


Nune ita bele dean ba malu hodi lian klareza katak  só iha fasistas no kolonialistas kah okupasionistas nia tempu mak sira aplika sira nia politika hodi defende oh mate moris kona ba sira nia Falsus Konseitus hanesan Paz, Esatabilidade, Seguransa no Desenvolvimentu...Sira hateten sai husi sira nia propaganda konseitus hirak ne’e só hodi intensaun a’at atu buka hametin konseitus  fantasias hirak ne’e hanesan planos de asaun ba sira nia governasaun nia maibe se ita hatene katak bahinra ema restus kolonialistas no neokolonialistas, kah kapitalistas kah fassitas kah ditatores sira aplika konseitus hirak ne’e, sira nunka iha sira nia nia hanoin diak atu serbe ita Povo kik no kiak maibe , pelo kontrario sira buka mak atraves konseitus hodi naran furak hirak ne’e só ba atu buka bosok, lohi, nauk hodi haburas KKN no hariku a’an oh Povos nia riku soi sira nebe ke sira buka hodi kontrola ba sira nia a’an rasik kah ba sira nia familia kah ba sira nia grupus politikus mafiosos nia iha mundu ne nia laran i em particular ba Povo Timor Lorosae kik no kiak nia destinu nia let hanesan politika befoer AMP kah BGK nia mak agora atu buka hala’o nafatin ne’e...


Ita mos hatene hotu nune mos obserbadores intyernacionais nebe ke sira akompanha ita nia eleisoens parlamentares foin dadauk ne’e husi AMP kah CNRT halo irregulariedades barak hodi sosa votus no subornu orgauns estatais nacionais barak hanesan STAE, CNE, SUPREMO TRIBUNAL,  hodi envelopes bobot deit hodi modus Suharto nia mak horas ne’e hamoris fali husi nia oan sarani sira hanesan Xanana no nia grupu politikus AMP  no BGK agora dadauk ne’e, so hodi sira nia jogos de má fé no asoens de imoralidade mak afoin sira manan oh percentagem lima iha Fretilin nia leten se lai, mos, keta monu liu ba rabat rai karik???

Tanba saida mak sira rekorre ba politika be jogos foer hirak ne’e??? Tanba sira hatene katak se sira lakun entaun ne’e problema bo’ot liu ba sira...


Problema bo’ot mak ne’e, se Fretilin manan entaun sira nebe ke iha tinan lima nia laran hodi ukun so hatene deit mak bosok, lohi, nauk no haburas tan KKN hodi buka formas oin2 atu hanean no susu Povo kik no kiak Maubere nia bokur no Rai bokur atu hodi buka serbi deit ba sira nia a’an no sira nia famili kah sira nia grupus politikus hirak nia, nune sira  hakarak kah lakohi tenke ba hatama hotu duni iha kadeias kah Hotel Bekora neba...Tanba deit ba sira nia hahalok a’at hirak ne’e, AMP hodi ulun Xanana moemoen hodi  halai tun no sa’e hanesan ema ke atu besik agonia be’e, buka tun no buka sae hodi oin sah mak bele buka hadok sira nia a’an husi situasaun perigosa ida ne’e...Ba hodi eskapa situasaun politika perigosa ba sira nia futuru mai ne’e Xanana buka gasta osan milhoens ba hodi safa netik sira nia oin no kulit hodi hases netik justisa ba sira nia hahalok a’at hirak ne’e, nebe ke ita Povo Timor Lorosae mesak hatene  hotu nune mos dunia liur mos hatene hotu kona ba AMP ninia ukun oh fraudes, irregulariedades, oh korrupsoens, Konluios no Neopotismus sira iha ita Povo Maubere nia sociedade nia laran tomak iha AMP nia ukun okos tinan lima liu ba kotuk i agora atu hatutan tan ba governu hodi sigla foun mak naran BGK oan ne’e...

Buat hotu2 nebe ke CNRT halo até kona ba sira nia Kongessu Nasional foin dadauk nebe ke provoka ita Povo Maubere no Fretilin nia iritasaun nia furia ne’e , hotu2 iha planeamentu Xanana nia tanba só nia bele halu buat a’at hirak ne’e i nia só halo eskenario politiku ne’e iha kontestu kosmetiku nia laran deit ba atu safa netik nia a’an husi Povo maubere nia kastigu severo ba ninia hahalok a’at hodi ukun tinan liman liu ba kotuk ne’e...


Segunda Parte: Funsoens espesífikas ba equipa ministerial atu hahu aban loron 8 fulan Augustus  ba periode 2012 t0’o 2017 nia iha governo hodi sigla foun mak naran BGK nia manadatu okos.

Kona ba funsionamentu ministerial  em parte mak bolu ita nia atensaun ba ita bele halo kritika no analise, maibe na generalidade planus hirak ne’e ne’e hotu2  hala’o iha  kortinas negras nia okus no nia sorin, ne duni saida mak sira atu halo ita fiar katak nia susesu hodi konsekuensia bo’ot ba hodi hamunu ba sira nia leten i sira duni mak loron ikus mai tenke memikul duni hodi matan ben no arrependimentu bo’ot mak ne’e...Ita hein no haré ba sira nia ukun aban atu hahu dadauk ne’e...


Ponto mais destake mak ami bolu atensaun ba Asuwain Falintil, Veternanos, no Frente Politika Armada atu hader hodi hare netik manobras politika nebe ke horas ne’e dadauk atu buka halakun duni ita Falintil, Asuwain Veteranus, Frente Politika Armada no Frente Politika Klandestina no mos Frente Politika Diplomatika bahinra Xanana buka atu desvaloriza no marginaliza Asuwain Falintil, Veteranus e Herois Combatentes da Libertasaun nasional de Timor Leste mak  Xanana desafia duni ita Povo Maubere no ita nia matan dalan Fretilin atu sadik ita mak ne’e mak Xanana agora entrega tiha pasta Minsitro de Defesa ba Maria Domingas Alves nebe uluk hanesan ministra ba Assuntus Sociais nia i husi nia mak provoka uluk kona ba assuntus desmobilizasaun sem previa konsulta das Falintil e Veteranus Funu Nain sira i sira halu buat hirak ne’e konforme sira nia hakarak mak besik konfrontasaun tan mosu iha Timor Lorosae nia laran...Xanana foti Maria Domingas Alves ba Ministra de Defesa e Seguransa ne’e nia laiha kompetensia no professionalidade hanesan militar komo nia orienta no instrui oficiais patentes FALINTIL no FDTL nia atu submete ba nia ordens...Keta ida ne’e strategia oh taktika ida atu halakun lalais ita nia FALINTIL ho nia patriotismu no Nasionalismo a’ás tebtebes hodi defende ita nia Patria Timor Leste ba potensia sira seluk karik???

Se nune ita hotu2 , husi Povo Maubere,  Falintil, Juventude Maubere, OPMT no OPTT i ikus mai Mata dalan Politka Fretilin tenke matan mos oh neon nain ba manobras makeevelikas ema kolonialiastas no neokolonialistas ninia asu nurak sira iha AMP no BGK nia mandatu okos ba periodo rua atu tuituir malu ne’e...


Nune mos mai hakarak fo’o atensaun ba ba Povo Timor Lorosae tomak liliu ba Povo Maubere terus no susra nain, Falintil Asuwain, Veteranos Funu Nain, Juventude  Maubere, OPMT no OPTT  no matan dalan Fretilin hotu2 tenke hatene katak iha lista governo AMP kah BGK nia ne’e Xanana hodi taka falta katak ministrus balu independete, maibe ita hotu hatene katak ema lubuk hirak ne’e hori uluk sira mak halai tutuir Xanana hanesan asu nurak i mate kah moris mak sira hamutuk iha AMP nia mahon okos i agora lori fali tan rairahun no aitan matak mai hoadi soe  ba ita Povo kik no kiak sira nia matan  i liliu ba ita patriotas no nasionalistas atu bosok no lohi ita matamatak hela mak ne’e....

Keta bosok demais  tanba imi nia bosok no imi nia hahalok a’at sira ne’e, ita Nain Maromak  no ita nia Asuwain Saudosos Matebian no mos ita nia Rai Lulik no Knua Lulik sira ne’e la toba mak ne’e i sira sei hare tuir imi nia bosok ten sira ne’e ...Nune imi bele mak bosok sira maibe imi atu bosok ami mak laek oan maufeuk no bifeuk sira ne’e...

Ba ikus nia ami bolu atensaun ba ita nia Povo kik no kiak Maubere no iha rai doben Timor Lorosae tomak katak se ita toba demais dalan ikus mai bahinra ita hakfodak ita hela tiha iha kotuk ona i ema a’at no seluk sira nebe ke lakohi serbe ita nia interesse atu defende rai doben ida ne’e husi potensia estrangeira sira nia forsa politika no militar okos  através de ninia asu nurak sira iha Governus AMP kah BGK nia ma’on okos ne’e , ita hotu sei mate amrik deit iha ita nia knua no moris fatin mak ne’e...

Atu remata ami hato’o ami nia Haksolok no Hakfulak hodi Hakoak bo’ot ba imi hotu2, kamaradas no kompaneiros, maun no alin, inan no aman, bin no feton sira, oan no fen sira, ran maluk no mane maluk sira hotu2 nebe ke ita hotu2 hamutuk oh neon no laran hadomi ita nia Rai doben Timor Lorosae no ita nia Povu doben Maubere kik no kiak, susar no terus nain iha Mundo ida ne’e nia klaran, mak ami hadomi no respeita  hodi laran metin nafatin to’o mate...

Nain ulun imorais sira keta hamrok no hamlahan demais ba poder politiku atu buka bosok, lohi no nauk deit ami Povo kik no kiak Maubere nia riku soi husi fundus Minarai no Gas nia, hodi matan fuan naklosu salah salah deit ba hodi hare biloens dolares Amerikanus sire ne'e...Tanba ami Povo kik no kiak Maubere hein hela atu fo'o justisa ba imi hotu mak ne'e...Se imi la iha mákula ida entaun imi sei eskapa justisa, se la'e, imi hotu2 nebe mesak bosok ten, lohi ten, nauk ten oh KKN nia nain sira nia fatin mak Natarbora neba ne'e hodi halo reabilitasaun i la''os hela deit iha Hotel Bekora atu fo'o han hanesan fahi makau sira, ne mak laek ona, imorais lideres no ukun nain sira ne'e....



Mate kah moris amrik no tubarai metin oh ita nia RDTL no ita nia Matan dalan Politika Fretilin no hamutuk oh ita nia Asuwain Liman Kroat Falintil, husi Lorosae to'o Lorotoba, husi Pulu Jaku liu husi Atauro to'o Oe-Cusse Ambeno, husi Tasi Mane liu husi Rai Klaran to'o Tasi Feto...Timor ida deit, Republika Demokratika de Timor Leste e Povo ida deit Povo Maubere kah Povo Timor Lorosae hodi hamutuk Matadan Fretilin to mate...


LIAN TATOLI KONA BA  KINTU GOVERNO NEBE KE BLOKO KOLIGASAUN  HUSI PARTIDU TOLU HANESAN MANU TOLU... ATU BESIK TOLU DUNI TAN ONA KARIK...OH SIRA NIA POLITIKA NEBE KE ITA HOTU HATENE HUSI HORI NEBE KE SIRA BUKA OH AMBISAUN BO’OT ATU UKUN TANBA SIRA NIA MATAN FUAN NAKLOSU BA ITA NIA POVO KIK NO KIAK MAUBERE NIA RIKU SOI HUSI FUNDO MINARAI NO GAS NIA FOLIN NEBE KE SIRA HORI ULUK HARIKU A’AN HODI MATMATAK NO MOS HODI MATAN MOMOS HELA IHA ITA POVO TIMOR LOROSAE NIA MATAN LARAN NUNE MOS BA NASOENS IHA MUNDO NE NIA LARAN TOMAK HOTU...


Primeira Parte:  Governu AMP kah BGK nia plano geral atu ukun nia iha perido 2012 – 2017...


Agora ne’e Governo nebe ke forma halo V Governo husi partidus politikus nain tolu, CNRT, PD no Fretilin Mudansa...Sira nain tolu ne’e halo sira nia plataforma governamental hodi sigla mak naran BGK alias Bloko Governu Koligasaun...Governo oh sigla foun ida ne’e la iha diferensa husi governo nebe ke sira nain tolu uluk mos halo parte ba ida nebe kotuk liu ba ne’e hodi sigla mak oh naran AMP alias Aliansa Parlamentar Maioria...


Uluk hodi periodo 2007 to’o 2012 governo AMP ninia politika mak hatene bosok, lohi, nauk no halo krimes oin2 mak sira hatene i liliu ba KKN mak sira hotu2 menjadi nia kumplices kah sira rasik mak hanesan mentores ba krime bo’ot bo’ot hirak ne’e iha kontextu politika ekonomika social nia, nebe ke toho oin loron halo susar no tereus  Povo kik no kiak Maubere nafatin iha nia moris fatin i nunka sai bele diak no mos moris diak tuir politika de planeamentu husi governo AMP nebe ke liu tiha ona iha periodo tinan lima nia laran liu ba ne’e ...


Governo AMP através de Golpes nos Konspirasoens politikas sira konsegue hatun Fretilin nebe ke manan eleisoens maibe la’os hodi maioria...Tan sah mak buat hirak ne’e bele akontense iha ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran oh ita nia nain ulun, ukun nain sira nia politika ke dala ruma ita dean katak la dun tasak kah maduru karik? Kah dala rumah nain ulun sira mesak mai husi kulu okir no aifarina dikur entaun sira halo politika hanesan hodi kulu tasak kah aifarina tasak, hodi kaer hanesan aidona maubessi atu hodi hasoru malu hodi baku hantam malu hanesan lolos komadres histerikas sira iha mundo nebe ke ita fó naran jogos politikus de komadres trikeiras sira hanesan iha mundo de bordeis no mundo de prostituisoens sira iha idade moderna ida ne’e nia laran...


Termus rua ida naran AMP kah Aliansa Maioria Parlamentar  nebe ke mosu iha periodo 2007 to’o iha perido 2012 hodi sira nia politika beforer mak barak ita hotu2 i liliu ita nia Povo kik no kiak hare no moris oh ita tinan lima ni laran...Nia resultadu mak sai fali hanesan konsekuensia bo’ot ida tebtebes ba ita nia Povo kik no kiak nia moris iha ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran to’o oin loron ne’e...Nune agora dadauk ne’e mosu fali Termu foun ida mak naran BGK alias Bloko Governo Koligasaun mak atu aban ne’e komesa simu knar husi Presidente da Republika atu halo sira nia serbisu tuir sira nia plano nebe ke la’os novidade liu ba ita Povo kik no kiak Maubere maibe ita hotu2 hatene katak governo BGK nia plano atu hala’o ukun ba ita nia rai ne’e hahu kedas husi AMP Hodi tinan hirak liu ba kotuk ne’e...Neduni ita hateten katak termus rua né la iha diferensa ba ninia esensia kah sentidu no konteudu nia, maibe simplesmente naran mak muda...Nune ita bele hanoin ba aiknanoik popular portugues nebe ke dean mai ba ita nune...”As moscas mudam mas as merdas não variam”...


Husi ita nia lian Tetum dean katak...”Lalar sira bele muda kores kah naran, maibe foer kah te’e sira nebe ke lalar sira ne’e hodi hadau malu ba moris oh ba sira nia vida loron loron nia ne’e, la muda liu milimeteri da, pelo kontrariu sira gosta tan hodi akumula barak merdas sira ne’e, ba sira hodi han no hemu oh patarata no bidu kah dansa hanesan  ema bulak no chanfradus politikus sira iha ita nia sistema no processu ukun iha ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran, nebe ke ita nia maluk sira hodi matan delek kah beik ten atu ba la’o tuir nia patraun imorais hirak ne’e, atu ba hamutuk han tan ten sira nebe ke AMP uluk akumula ona iha stok bo’ot ida ba sira nebe ke ikus ba ne’e mos bele hodi kontente hakmatek oh, i nune sira mos horon tuir ba hodi hamutuk hanesan asu nurak kah asu fuik sira hadau malu nahan dodok kah te’e dois restus sira iha fatin nebe ke sira gosta hodi joga sira nia politika befoer nia...


Pois husi ita Povo kik no kiak Maubere mak hela susar no terus nafatin i halerik nafatin ba buat hotu2 i liliu alimentus basikus ba ita nia necessidade imediato nia...no mos ita nia oan sira la iha acesu ba skolas oh berkualidade diak nia, ba nune sira bele ba aban no bainrua bele hatutan nafatin ita nia inan no aman be funu nain sira nia historia husi jerasaun ba jerasaun...AMP kah BGK ne’e mesak matenek hodi lohi no bosok, hodi lian midar no lian licin hodi rairahun no aitan matak soe ba ita nia Povo kik no kiak nia matan laran i nune sira bele halo ita nia matan sai delek i sira buka hodi explora no oprimi ita konforme sira nia hakarak no vontade satanikus sira nia ne’e...Nune mos ita bele ho firmeza hataten ba ita nia Povo kik  no kiak Maubere  iha Timor Lorosae tomak no mos ba ita nia solidariedade internasional kona ba AMP ninia politika nebe ke liu tiha ona tinan hirak ba kotuk ne’e i aban ba oin ne’e, ita hotu hotu sei tau matan nafatin ba BGK nia politika nebe ke sira warisan husi sira nia hahalok a'at liu, kona ba ukun nia, liu ba tinan lima ba kotuk ne'e...


Ita tenke barani hodi hateten ba sira katak imi atu lohi tan se mak ne’e maufeuk oan sira ne’e??? Imi nia loron mak ami Povo kik no kiak Maubere nia liman laran mak ne’e…Oin loron imi bele goza no bidu no dansa no mos han no hemu hodi patarata no hamanasan no soe piadas mai ba ami kik no kiak sira, mas imi nia loron mak baluk oan ne’e deit, maibe imi atu sa'e deit ba lalehan hodi imi nia hahalok hanesan fahi no asu foer no fuik sira ninia hahalok hodi ukun ami Povo kik no kiak Maubere mak imi ikus mai, imi tenke hodi barani simu imi nia ukun hodi hahalok a'at sira nia konsekuensias hodi mos responsabilidades sérias iha ami Povo kik no kiak nia destinu oin...Pois nune mak imi hakark kah lakohi imi tenke simu duni imi nia masin husi ami Povo kik no kiak i hodi lambe netik  ba nune, imi bele hatene ami Povo kik  no kiak nia politika ba ami nia Rai doben ida ne’e nia destinu no mos ba ami nia destinu rasik...


AMP iha tinan lima nia laran hodi nia politika mak koalia barak no hodi ibun be’ek liu kona ba desenvolvimentu no seguransa oh estabilidade...ida ne’e sira nia filosofia reles nia...Tanba bahinra sira koalia demais kona ba assunto ida ke la relevante ba konjuntura politika ida ne’e nia, sira lalika buka politika befoer  husi sira nia aman sarani Suharto nia, hodi mai aplika fali iha Povo Maubere nia Nasaun nia laran...Agora dadauk AMP hodi naran foun mak naran BGK, maibe iha nia aparensia mak muda deit naran maibe iha nia konteudu la muda satu milimeter ida, tanba nune mak sira nia porkarias hirak nebe ke sira hatudu mai ba ita iha tinan lima nia laran, sira nunka atu bele muda kah nem taun pouku sira bele korrige, tanba sira sai kronikus tiha hotu ona, nune sira so hatene deit mak kontinua sira nia politika hodi lohi, bosok, nauk, no halo vigarisias, haburas tan KKN i nune sira bele fasilita liu tan sira nia a’an atraves de sistema korruptu no nauk ten sira nia ne’e, i nune mos sira bele halu graduasaun nafatin ba sira nia kursus  nauk ten, bosok ten, lohi ten,  no KKN nia nain sira nebe ke moris deit iha ita nia Povo kik no kiak Maubere nia kosar ben no nia susar no terus nia leten iha ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran husi hahu ita nia Restaurasaun Independensia iha tinan 2002 to’o oin loron ne’e...


AMP no BGK koalia oh ibun be’ek kona ba desenvolvimentu, seguransa no stabilidade, mas sira lahatene saida mak refere kona ba termus tolu oan ne’e???...Bahinra sira hakarak kolia kona ba konseitus tolu ne’e, sira tenke hatene lolos ninia konteudu abrangente ba diversus aspectus politiku nia ...maibe la’os limitadu liu ba sira nia dapur  laran deit...Tanba deit limitadu liu ba sira nia dapur laran mak oin loron ita Povo kik no kiak Maubere  sei sai sasaran nafatin ba exploradores no opressores husi politika kriminosa no imoral governu nia do ke sira subar sira nia politika befoer nia i komesa hatudu liman tun no sae dean katak ne’e mosu tanba ita Povo kik no kiak nia salah...


Iha kontextu ukun husi fasistas, ditadores, despotikus, mafiosos, no imorais politikus poderosos no desonestus riku nain no butar ten sira, ita hotu hatene katak sira komo klasse opressores no exploradores kah klasse dominantes nia, sira nunka hodi buka atu desenvolve ita nia Rai no ita nia Povo kik no kiak nia moris loron no kalan iha ninia moris fatin iha mundo ne’e nia laran...


Maibe sira sempre oh sira nia filosofia barata atu buka mak mantem sira nia “modus vivendum” atu susu ita bokor no rai bokor nafatin to’o ikus mai husik hela ita hodi moris oh kulit no ruhin tantanan deit iha ita nia uma, kah, iha ita nia knua nia laran to’o mate, maibe ita atu bele goza buat ida husi resultadu ba ita nia susar no terus hodi funu ba liberta rai no Povo ida ne’e mak laek ona belun sira...Nune mak ita hotu2 husi klasse kik no kiak, Povo Maubere nia jerasaun sira tenke vigilante no alerta maxima hodi matan no tilun mos no neon nain atu buka dektekta no hodi buka hare no rona ema a'at sira nia hahalok a'at nebe ke sira lori mai ba hodi entrave ita Povo kik no kiak Maubere nia destinu, nune mos ba ita nia Nasaun RDTL nia hotu ... 


Nune mak ita tenke hodi ita nia determinasaun politika hodi lian los baseia ba justisa no razaun fundamental ba ita nia moris hanesan Povo no Nasaun Maubere nia iha Mundo ne’e nia klaran, ita labele tauk hodi hasa’e ita nia lian lós husi asoens kah liafuan hasoru ita nia nain ulun chanfradus politikus tantanan mesak husi klasse psikopatas hirak nebe ke horas ne’e, ita hotu moris no bernafas hamutuk iha Planeta, Rai, ne’e nia laran i liliu iha ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran iha ita Nain Maromak, Santissima Trindade, nia mahon okus...


Ukun nain sira kuandu koalia kona ba konseitus hanesan Desenvolvimentu, Seguransa no Stabilidade ne’e, sira hasai husi iha nebe los mak ne’e? Sira hasai iha sira nia filosofia atu bosok no lohi nia ne’e kah??? Sira hasai husi sira nia patraun fasistas, colonialistas, ditadores no ambisiosus lideres imorais nebe ke iha intensaun a’at atu buka soe rai rahun no aitan matak ba ita Povo kik no kiak nia matan laran nune sira bele bosok, lohi no nauk nafatin ita konforme sira nia gostus no hakarak tuir sira nia aman Lucifer ninia politika iha Mundo ne'e nia laran... 


Nune ita bele dean ba sira hodi lian klareza katak  só iha fasistas no kolonialistas kah okupasionistas nia tempu mak sira aplika sira nia politika hodi defende oh mate moris kona ba sira nia Falsus Konseitus hanesan Paz, Estabilidade, Seguransa no Desenvolvimentu...Sira hateten sai husi sira nia propaganda konseitus hirak ne’e só hodi intensaun a’at atu buka hametin konseitus  fantasias hirak ne’e hanesan planos de asaun ba sira nia governasaun nia, maibe se ita hatene uluk liu karik ema a'at sira nia planus hirak ne'e ita bele halo asoens kokretas hodi neutraliza tiha sira nia hahalok a'at no imoral hirak ne'e. Maibe komo ita la iha servisus konta-informasaun mak ikus mai ita sai atan ba beibei ema a'at sira nia sistema ukun nia...Nune mos, bahinra ema restus kolonialistas no neokolonialistas, kah kapitalistas kah fasistas kah ditadores sira aplika konseitus hirak ne’e, sira nunka iha sira nia hanoin diak atu serbe ita Povo kik no kiak, maibe , pelo kontrario, sira buka mak atraves konseitus hodi naran furak hirak ne’e só ba atu buka bosok, lohi, nauk ita Povo kik no kiak Maubere nia riku soi i sira hodi moen moen buka haburas nafatin KKN no hariku a’an oh Povo Timor Lorosae, susar no terus nain sira kosar ben hodi serbisu makas ba atu moris neti hanesan ema kriatura husi ita Nain Maromak nia hakiak iha mundo ne'e...Maibe ema riku nain oh butar ten sira mak buka hodi formas oin2 atu hamatak nafatin ita Povo kik no kiak husi ita nia riku soi hanesan minarai nos gás nia folin, pois nune mak sira buka hodi bele kontrola nafatin sira nia a’an rasik kah ba sira nia familia kah ba sira nia grupus politikus mafiosos nia iha mundu ne nia laran i em particular ba ita Povo Timor Lorosae kik no kiak nia destinu nia let hanesan politika befoer AMP kah BGK nia mak agora atu buka hala’o nafatin ne’e...


Ita Povo kik no kiak Maubere no ita nia maluk husi solidariedade internasional nebe mai iha ita nia rai hanesan observadores internacionais para bele akompanha eleisoens parlamentares nebe foin dadauk liu ba ne'e husi AMP kah CNRT halo irregulariedades barak hodi sosa votus no subornu orgauns estatais nacionais barak hanesan STAE, CNE, SUPREMO TRIBUNAL,  hodi envelopes bobot deit, hodi modus Suharto nia mak horas ne’e hamoris fali husi nia oan sarani sira hanesan Xanana no nia grupu politikus AMP  no BGK agora dadauk ne’e, so hodi sira nia jogos de má fé no asoens de imoralidade mak afoin sira manan oh percentagem lima iha Fretilin nia leten se la'e, mos, keta monu liu ba rabat rai karik???


Tanba saida mak sira rekorre ba politika be jogos foer hirak ne’e??? Tanba sira hatene katak se sira lakun entaun ne’e problema bo’ot liu ba sira nia moris ikus mai...


Problema bo’ot mak ne’e, se Fretilin manan entaun sira nebe ke iha tinan lima nia laran hodi ukun so hatene deit mak bosok, lohi, nauk no haburas tan KKN hodi buka formas oin2 atu hane'an no susu Povo kik no kiak Maubere nia bokur no Rai bokur, atu hodi buka serbi deit ba sira nia a’an no sira nia famili kah sira nia grupus politikus hirak nia, nune sira  hakarak kah lakohi tenke ba hatama hotu duni iha kadeias kah Hotel Bekora neba...Maibe ita Povo kik no kiak Maubere jujere no diak liu mak ba ema nauk ten no imorais politikus ukun nain sira ne'e ninia fatin mak iha Natarbora no Welalauh neba, ba nune sira bele kumpre sira nia pema husi reabilitasaun, pois iha reabilitasaun ne'e sira tenke hatene halo tós no natar hodi liman fuan kalejadus no mos tenke tahan sakunar siak nia tata neteik iha sira nia isin liliu ba sira nia bagian nurak hirak sira ne'e, ba nune sira sente netik responsabilidade ba sira nia hahalok a'at hirak nebe ke sira lori oh hodi ukun no ita Povo kik no kiak iha ita nia RDTL nia laran tomak to'o oin loron ne'e...Pois tan deit ba sira nia hahalok a’at hirak ne’e, mak AMP hodi ulun Xanana moemoen hodi  halai tun no sa’e hanesan ema ke atu besik agonia be’e, buka tun no buka sae hodi oin sah mak bele buka hadok sira nia a’an husi situasaun perigosa ida ne’e...Ba hodi eskapa situasaun politika perigosa ba sira nia futuru mai ne’e, Xanana buka gasta osan milhoens ba hodi safa netik sira nia oin no kulit hodi hases netik justisa ba sira nia hahalok a’at hirak ne’e, nebe ke ita Povo Timor Lorosae mesak hatene  hotu, nune mos dunia liur mos hatene hotu ona kona ba AMP ninia ukun oh fraudes, irregulariedades, oh korrupsoens, Konluios no Neopotismus sira iha ita Povo Maubere nia sociedade nia laran tomak iha AMP nia ukun okos tinan lima liu ba kotuk i agora atu hatutan tan ba governu hodi sigla foun mak naran BGK oan ne’e...


Buat hotu2 nebe ke CNRT halo até kona ba sira nia Kongessu Nasional foin dadauk nebe ke hodi lian sadik no provoka ita Povo Maubere no Fretilin nia irritasaun no furia ne’e , hotu2 iha planeamentu Xanana nia tanba só nia bele halu buat a’at hirak ne’e i só nia mak bele halo eskenario politiku ne’e iha kontestu kosmetiku nia laran deit ba atu safa netik nia a’an husi Povo Maubere nia kastigu severo ba ninia hahalok a’at hodi ukun tinan liman liu ba kotuk ne’e pior liu sira la halo buta ida...Maibe hodi tur mak hodi kose manu fulun no manu duku atu kanta KAILAU MATAN DUKUR ba hodi lohi ita Povo kik no kiak i nune sira iha kotuk bele nauk hodi matan momos deit iha ita hotu nia matan...Biar hanesan ne'e mos sira la moen ida, sira nia kulit ne'e liu karau ferik ida nia nebe ke dala ruma namkurut hotu ona be sira halu buat ida hodi imoral mós sira ba oin nafatin atu hakark buka hodi lohi, bosok no nauk nafatin ita nia Riku soi husi Minarai no Gas mak la para deit hela... 


Segunda Parte: Funsoens espesífikas ba equipa ministerial atu hahu aban loron 8 fulan Augustus  ba periode 2012 t0’o 2017 nia, iha governo hodi sigla foun mak naran BGK nia manadatu okos.


Kona ba funsionamentu ministerial  em parte mak bolu ita nia atensaun ba ita bele halo kritika no analise, maibe na generalidade planus hirak ne’e, hotu2  hala’o iha  kortinas negras nia okus no nia sorin, ne duni saida mak sira atu halo ita fiar katak nia susesu hodi konsekuensia bo’ot ba hodi hamunu ba sira nia leten i sira duni mak loron ikus mai tenke memikul duni hodi matan ben no arrependimentu bo’ot mak ne’e...Ita hein no haré ba sira nia ukun aban atu hahu dadauk ne’e...


Ponto mais destake mak ami bolu atensaun ba Asuwain Falintil, Veternanos, no Frente Politika Armada atu hader hodi hare netik manobras politika nebe ke horas ne’e dadauk atu buka halakun duni ita Falintil, Asuwain Veteranus, Frente Politika Armada no Frente Politika Klandestina no mos Frente Politika Diplomatika bahinra Xanana buka atu desvaloriza no marginaliza Asuwain Falintil, Veteranus e Herois Combatentes da Libertasaun Nasional de Timor Leste mak  Xanana desafia duni ita Povo Maubere no ita nia matan dalan Fretilin atu sadik ita mak ne’e, tanba nune mak Xanana agora entrega tiha ona pasta Minsitro de Defesa ba Maria Domingas Alves nebe uluk hanesan ministra ba Assuntus Sociais nia i husi nia mak provoka uluk kona ba assuntus desmobilizasaun sem previa konsulta husi Asuwain Falintil no Veteranus Funu Nain sira, i sira halu buat hirak ne’e konforme sira nia hakarak apesaraa de sira hatene oh matan momos katak bele lori ninia impaktu negativu no devastador ba ita nia Seguransa no Estabilidade. Biar nune mos sira la liga liu i ikus mai besik hamosu konfrontasaun politika militar husi Asuwan Veteranus Falintil no Povo Maubere  iha Timor Lorosae tomak, i liliu kah mais resaltante kah reasaun makas liu husi ita nia kamaradas sira husi Konselho tolu parte Leste nia, hanesan Baucau , Viqueque no Lautem... Xanana foti Maria Domingas Alves ba Ministra de Defesa e Seguransa ne’e nia laiha kompetensia no professionalidade hanesan militar komo nia orienta no instrui oficiais patentes FALINTIL no FDTL nia atu submete ba nia ordens...Keta ida ne’e strategia oh taktika ida atu halakun lalais ita nia FALINTIL ho nia patriotismu no Nasionalismo a’ás tebtebes hodi defende ita nia Patria Timor Leste ba potensia sira seluk karik tempu ikus mai karik ne ita nia matan do'ok ba Defesa no seguransa ba ita nia RDTL no ita nia Povo kik no kiak Maubere  nia destinu. Tanba iha sira nia ukun ba tempu kotuk liu ba ne'e, Xanana, Horta no Lasama sira dada lian liu kona ba ita nia destinu ba loron ikus mai mak sira hakarak halo ita nia RDTL ne'e sai hanesan satelite jogos de Azar nia, no mos mafian internasional kona ba fraude no esbrakeamentu osan nia nebe sira halo iha transaksisaun ilegal husi nasaun ida ba ida...Nune mos kona ba transaksi ilegal de drogas hanesan Marijuhana, Extasi, Kokaina etec...etec...etec... tuir modus moris hanesan negara bermakmur Singapura dan Hongkong di kawasan Asia Timur itu...I husi aspektu ida Xanana hakarak koko duni Asuwain Falintil no Veteranus sira nia barani atu disputa oh Xanana kona ba ninia imoralidade ahodi fase liman hanesan Pilatus i hakarak sés husik Falintil nia destinu ba ida idak nia  sorte, sai diak kah a'at nia la interesse tan...


Se nune ita hotu2 , husi Povo Maubere,  Falintil, Juventude Maubere, OPMT no OPTT i ikus mai Mata dalan Politka Fretilin tenke matan mos oh neon nain ba manobras makeevelikas ema kolonialiastas no neokolonialistas ninia asu nurak sira iha AMP no BGK nia mandatu okos ba periodo rua atu tuituir malu ne’e...Se la'e ita hakfodak nasaun seluk bele halo ita sai tan ba sira nia kuda atan mak ne'e...Tanba Xanana halo komitmentu mate ona oh ita nia inimigos sira mak ne'e...Nune ita hotu2 tenke hodi matan mos no neon nain nafatin hodi ita nia espiritu nasionalismo no patriotismu tenke ser makas no la permite ema a'at sira hakark fan tan ita nia destinu ba nasaun no governo sira seluk be mesak kriminosos tantanan deit mak ne'e...


Nune mos ami mai hakarak fo’o atensaun ba Povo Timor Lorosae tomak, liliu ba Povo Maubere terus no susar nain, Falintil Asuwain, Veteranos Funu Nain, Juventude  Maubere, OPMT no OPTT  no Matan Dalan Fretilin hotu2 tenke hatene katak iha lista governo AMP kah BGK nia ne’e Xanana hodi taka falta katak ministrus balu independete, maibe ita hotu hatene katak ema lubuk hirak ne’e hori uluk sira mak halai tutuir hodi tabele Xanana hanesan asu nurak sira hodi mental no moral mesak korruptu no hatene deit hodi  mate kah moris mak sira hamutuk iha AMP nia mahon okos i agora lori fali tan rairahun no aitan matak mai hoalia hodi so'e  ba ita Povo kik no kiak sira nia matan  i liliu ba ita patriotas no nasionalistas nune sira hakarak, atu bosok no lohi ita matamatak hela mak ne’e ba atu atinje simplesmente sira nia planus imorais no traisoeirus hirak ne'e...



Keta bosok demais  tanba imi nia bosok no imi nia hahalok a’at sira ne’e, ita Nain Maromak  no ita nia Asuwain Saudosos Matebian no mos ita nia Rai Lulik no Knua Lulik sira ne’e la toba mak ne’e i sira sei hare tuir imi nia bosok ten sira ne’e no mos imi nia hahalok a'at hirak ne'e hotu ...Nune imi bele mak bosok sira nebe nia naran ami temi ihaleten dadauk ba ne'e, maibe imi atu bosok ami mak laek ona maufeuk no bifeuk sira ne’e...


Ba ikus nia ami bolu atensaun ba ita nia Povo kik no kiak Maubere no iha rai doben Timor Lorosae tomak katak se ita toba demais dalan ikus mai bahinra ita hakfodak ita hela tiha iha kotuk ona i ema a’at no seluk sira nebe ke lakohi serbe ita nia interesse atu defende ita nia rai doben ida ne’e husi potensia estrangeira sira nia forsa politika no militar okos  através de ninia asu nurak sira iha Governus AMP kah BGK nia ma’on okos ne’e , ita hotu sei mate amrik deit iha ita nia knua no moris fatin mak ne’e...


Atu remata ami hato’o ami nia Haksolok no Hakfulak hodi Hakoak bo’ot ba imi hotu2, kamaradas no kompaneiros, maun no alin, inan no aman, bin no feton sira, oan no fen sira, ran maluk no mane maluk sira hotu2 nebe ke ita hotu2 tenke amrik no la'o hamutuk oh neon no laran hadomi ita nia Rai doben Timor Lorosae no ita nia Povu doben Maubere kik no kiak, susar no terus nain iha Mundo ida ne’e nia klaran, mak ami hadomi no respeita  hodi laran metin nafatin to’o mate...


Hakerek nain husi ita nia kamarada, kompaneiro, maun no alin, aman no na'án no oan no lahin iha moris fatin Ramkabian nia tutun iha Timor Lorosae nia laran tomak.


RAMKABIAN TIMOR LESTE, LORON HITU FULAN AUGUSTU TINAN RIHUN RUA I SANULU RESIN RUA...