woensdag 9 mei 2012
AMI
POVO KIK MO KIAK MAUBERE NIA OAN TOMAK IHA RAI DOBEN TIMOR LOROSAE HALO
REFUTASAUN TOTAL NO KOMPLETA BA MENSAGEM XANANA NINIA NEBE HALEKAR IHA FORUM
HAKSESUK IHA COIMBRA – LISBOA – PORTUGAL, TANBA BLOG IDA NE’E SERBE DUNI
INTERESE CNRT-AMP NEBE NINIA PATRAUN XANAN HALEKAR NINIA LIAN BOSOK MESAK
TANTANAN DEIT KONA BA RESISTENSIA ARMADA NEBE NIA KONTA IHA NINIA MENSAGEM HODI
LORON 18 FULAN ABRIL NO TINAN 2012. MENSAGEM NE’E OH NINIA KONTEUDU HANESAN
FO’O ESTIMULO NO KORAGEM BA NINIA AKOLITO TAUR MATAN RUAK NO MOS HODI RAIRAHUN
TAN HODI SOE BA POVO MATAN A’AT SIRA KARIK KONFORME NINIA PERSEPSAUN KONA BA
SITUASAUN POLITIKA IHA RAI DOBEN TIMOR LOROSAE BA MOMENTO IDA NE’E...I LILIU
XANANA HAKARAK MOTIVA NINIA SEGUIDORES SIRA BELE ATU KOSE2 NAFATIN TAUR MATAN RUAK ATU NUNE TAUR KUANDO LANTIK
TIHA SAI PRESIENTE TENKE REKONESE NIA PATRAUN XANANA KATAK XANANA MESAK HALO HOTU
NEDUNI XANANA NINIA PARTIDU CNRT MAK TENKE KAER TAN GOVERNO NUNE SIRA BELE LOHI
TAN, BOSOK TEN, GABA A’AN TAN, PRATIKA TAN AKTUS IMORAIS TANTANAN DEIT I LAIHA
LIAN IDA, NUNE MOS SIRA BELE NAUK NAFATIN, BUKA INVENTA HISTORIAS NAFATIN,
KORRUPSAUN BURAS BA BEIBEIK KONFORME SIRA NIA HAKARAK I NUNE MOS SIRA LAKOHI
HALO REVISAUN BA LEIS SIRA TANBA FO’O NAFATIN BENIFISIU BO’’OT BA SIRA NIA
MORIS LORON2, ENQUANTO ITA NIA POVO KIK NO KIAK MAK HAMBRIK HODI ASSITE KOMEDIA
NAIN ULUN BOSOK TEN NO LOHI TEN SIRA HODI SUSU LIMAN FUAN I HODI MATAN BEN NO
HODI NEON NO LARAN TODAN BA BEIBEIK TANBA NAIN ULUN SIRA IHA NAFATIN HAHALOK A’AT
HODI BUKA HAMETEIN NO HABURAS NINIA INTERESSE NO NINIA HAHALOK A’AT SIRA NEBE
KE HAKARAK HALO ITA POVO KIK NO KIAK ATU SAI VITIMA NAFATIN BA SIRA NIA GANANSIA
POLITIKA NO HAHALOK A’AT NEBE KE SIRA HAKARAK BUKA HODI SUSU NAFATIN POVO
MAUBERE NIA BOKOR NO RAI BOKOR TO’O IHA NEBE DEIT KONFORME SIRA NIA HAKARAK,
MAIBE LA’OS ITA NIA POVO KIK NO KIAK NINIA INTERESSES NO KONDISOENS MORIS NIA
LORON BA LORON NIA MAK NE’E...
Lós duni XANANA imi rua TAUR MATAN RUAK mesak
manu aman iha Timor Lorosae nia laran maibe Asuwain sira seluk be imi halo
konspirasaun no golpes oin2 hasoru sira ne'e imi halua tiha hotu ona i agora
imi mai kanta oin2 no funan2 fali...TMR sei hanoin kah keta berpura-pura haluan
tiha ona karik buat hirak nebe ke imi halo ba kamaradas sira nebe ke salva imi
nia vida iha susar no terus laran i agora imi rua Xanana bosok barak dean katak
imi rua Xanana mak halo hotu... Keta lohi demais se lae ita nia saudosos sira
sei basa imi nia rentos mak ne'e...Imi hakarak buka saida lós mak
ne'e???...Hakarak buka sai riku kah, kah hakarak buka atu sa’e ba
lalehan?...Hau nia apoio ba o baseia ba oh nia lianfuan sira ke hato'o mai ba
hau através hau nia maun no alin no kamaradas no kompaneiros sira i nune hau
fo'o green light ba o atu fo’o suporte ba o sae ba poder maibe sei iha dalan
kalaran matebian sira dala ruma babeur tiha imi, nune imi komesa hateten lian
fuan sira nebe ke imi subar ba ami hodi imi nia taktika hodi aproveita ami nia
forsa politika momos hanesan bé mos kristal nia nebe imi hodi intensoens a’at buka
sader ba ami hakarak ami nia forsa politika murni nia ba imi nia interesse deit
maibe dala ruma ba ami nia susar no terus mak imi haluan tiah karik? Tanba
liafuan TAUR MATAN RUAK NO XANANA ninia ne'e halo ami Mano Aman sira nebe ke
sei moris oin loron ami lakun ami nia fen no oan, ami nia maun no
alin,kamaradas no kompanneiros barak mak iha ami nia sori ba sori monu ba rai
tanba deit hodi defende imi nia vida deit, maibe ba sira ne'e imi haluan tiha
hotu ona...Hau lakohi dukun kamarada Luolo no kamarada Mari tanba sira ninia
hahalok mos la jujur ba ami nebe sofre no terus ba rai doben Timor Lorosae ida
ne'e...Nune mak ami hakarak dukun ba o atu sai hodi lian los maibe na realidade
ita hare hotu ona katak imi mesak samean ulun rua hodi lohi no bosok ami Povo
kik no kiak mak hatene...Imi hodi lohi no bosok mak imi hakarak ba ukun Rai
doben ida ne'e oh nia Povo Maubere susar no terus nain...Hodi imi nia manobras
ida ne'e mak ami nia konfiansa ba imi lakun tiha ona…Nune imi halo imi nia ba i
ami sei halo ami nia historia tuir ami Povo kik no kiak Maubere funu nain nia
nebe ami kokorek duni iha ita nia Rai doben ne’e bahinra imi sei hodi imi nia
bornal jentio halai husi bapak kabutasak sira hanesan bibirusa taukten bahinra
hetan horon deit kasador ninia his nia komesa nakdedar atu buka halai lalais
sai husi fatin nebe ke imi sente la seguru ba imi nia vida no imi nia moris…
Mensagem Xanana nia husi Blog
FORUM HAKSESUK grupu intelktual CNRT – AMP ninia iha Universidade COIMBRA /
PORTUGAL,,,
Quarta-feira, 18 de Abril de 2012
Mensagem de Apoio Husi Xanana
Gusmão ba Taur Matan Ruak
1. Tuir ita nia Konstituisaun,
Presidente da Repúblika iha mandato tinan 5 deit!
Ne’e, atu impede katak ema kaer ukun...kleur demais! Tamba sá? Tamba buat
nebé akontese iha mundu tomak, uluk–iha Amérika no Àsia, agora – iha rai barak
iha Áfrika, Presidentes sira lakohi lakon no bain-hira sira lakon, sira lakohi
tun!
Tuir mós ita nia Konstituisaun,
Presidente da Repúblika bele hala’o mandato, tinan 5, ida tan! Né akontese,
kuandu povo fó fiar nafatin ba nia, hodi hili nia; né mós katak, nia hetan duni
konfiansa husi povo, tamba nia ukun ona durante tinan lima.
2. Agora, ita atu ba Segunda
Volta, tamba la iha candidato ida nebé manán ho 50+1%.
Ita hotu tenki hamutuk fó apoio
ba candidato Taur Matan Ruak. Tamba sá maka ha’u rasik, Xanana, fó apoio ba
Taur Matan Ruak? Tamba ha’u konhese nia... hori uluk kedas! . Ponto ida ne’e refutadu katak Xanana bosok ten, so Maubere
no Bibere beik no matan delek mak bele
fiar Xanana ba ninia bosok ten ne’e...
Agora, ha’u sei fo hatene ba imi,
oinsá ha’u konhese nia, Taur Matan Ruak!
a- Ha’u, iha Setembro 1975, CCF
hili ha’u tama nudar membro CCF, hanesan Vice-Secretário ba Departamento
Informação.
b- Iha mós Setembro 1975,
bain-hira TNI komesa ataka husi fronteira jovem José Vasconcelos ba
apresenta-an hodi simu kilat no hamutuk ho FALINTIL ba tiru malu...to’o
invazaun 7 de Dezembro. Ponto ida ne’e refutadu katak Xanana bosok ten i nia buka
lohi ita be iha konesimentu oituan ne’e hodi nia lian midar no mesak bosok mak
barak...
c- Iha Janeiro 1976, tamba
inimigo tama tiha ona Aileu, iha reunião CCF iha Maubisse, Nicolau Lobato
propoen atu ami hotu namkari no ida-idak fila ba nia rain, hodi organiza. Ha’u
liu husi Turiskai, hasoru tiha Xavier do Amaral, ba Laklúbar, hodi tun ba
Manatuto, kaer pelotão ida, nudar comandante pelotão, iha Marabain. Ponto ida ne’e refutadu, katak Xanana memang bosok ten hodi
kaliber duni...
d- Iha Maio 1976, iha 1ª reunião
histórica iha Soibada, CCF hasai Estratégia atu organiza funu no hili ha’u
nudar Adjunto ba Região Vikeke, hodi kaer Vikeke, Ossú, Uatu Lari no Uatu
Karbau.
e- Iha nebá, dalaruma ha’u ba
Região Baukau, no hasoru Taur Matan Ruak comanda ona Companhia ida. Ponto ida ne’e refutadu, katak Xanana bosok ten nia hodi
konta historia atu lohi ita Povo Maubere kik no kiak sira ba sira nia interes
deit no konsumu iha sira nia grupu mafiosos politikus sira nebe ke horas ne
buka hodi susu ita bokor no rai bokur ...
f- Iha Julho 1977, ha’u kaer
tutan Venilale, Baukau, Kelikai, Laga no Baguia no hamutuk ho Sub-região Leste
Vikeke nian, tama hotu ba Sector Ponta Leste. Iha Outubro 1977, ha’u kolokado
fali atu kaer Tutuala, Lospalos, Lautém, Iliomar no Luro. Iha Setembro 1978,
hahú mobiliza populasaun atu mai hotu Matebian, hodi resiste ba kampanha serku
no anikilamento husi inimigo ba base de apoio Ponta Leste. Ponto ida ne’e refutadu, lian bosok barak mak mai husi Xanana
atu buka manan simpatia deit ba hodi foti a’an to’o lalehan, maibe realidade
oin seluk fali, tanba ita Asu Wain Funu Nain sira mak sei moris hela ne’e...Xanana
haré mai ba ita nia matan laran i Xanana barani lohi ita oh matan momos
hela...Kuitadu Xanana memang kelas kakap bosok ten duni...
g- Iha Novembro 1978, inimigo
hahú nia kampanha ba foho Matebian. Taur Matan Ruak kaer Companhia ida, hodi
defende Uadaboro. Iha Comando Sector, ami hasoru malu beibeik, hodi diskute
problemas militares kona ba defesa ba foho Matebian, nudar ponto estratégiku
nebé hamahon hela populasaun besik rihun atus ida tolunulo. Pontu refutadu...Xanana bosok ten hodi inventa historias mak barak liu do ke nia sai hanesan líder ida
hodi karakter honestu no karismatiku nia...
h- Direcção Sector (Comissário
Politiku Sera Key, Adjuntos Solan, Má Hunu, Txai, ha’u–ami, membros CCF-no
Comandantes Sector Kilik no Olo Kasa) ami reúne atu analisa situação nebé
difísil tebes, tamba populasaun mate barak ona, tan deit bombardeamentu husi
avião, canhões no morteiros. Ho rakal, ami kontakta Comando Superior da Luta
(Nicolau Lobato, Carvarino, Sahe no Estado-Maior), iha Centro, hodi relata
situasaun Matebian nian. Husi Comando Superior da Luta ami simu orientasoens
katak:
1 - Tamba bases de apoio sira
seluk mós rahun tiha ona, Sector Ponta Leste lalika ona buka defende nafatin
Matebian; Pontu ida ne’e refutadu...Xanana hodi bosok
tan ita hodi mata-matak hela...Momentu iha neba Diresaun Comando da Luta laós
dean Xanana hodi mobiliza populasaun ba
hotu rende tanba ita lakun ona funu...Ne Xanana nia opiniaun pessoal oh hamutuk
nia maluk balu nebe ke domina husi espírito derrotismo no kapitualismu, tanba
sira nia latar belakang mesak “Pequenos
Burgueses” kah Burgois kecil di dlm bahasa Indonesia...
2 - Hanesan iha bases de apoio
seluk halo ona, Sector Ponta Leste organiza populasaun hodi ba rende; Pontu ne’e mos
refutadu...Xanana bosok ten, bases sira seluseluk populusaun rende oh situasaun paniku i labele
eskapa inimigo nia forsas nia okos sira rende hodi sira nia inisiativa atu
moris oin sah iha vila laran iha ita nia inimigu ninia kekuatan militir no
administrativa ninia okós...
3 - Haruka Forças hotu-hotu husi
Ponta Leste ba hamutuk ho Brigada de Choque iha Centro, iha Comando Superior da
Luta nia ókos; Pontu ne’e mos refutadu...Laiha ordem ida dean
katak Forsas hotu2 sai fatin estrategiku i halo vakun boót pois inimigo bele
domina i ikus mai bele mos anikila ita nia Falintil iha fatin sira nebe ke
kuadrus cívis hanesan Xanana oh tan ninia komparsas sira buka inonscientemente halakun funu do ke hakarak
funu atu liberta ita nia Rai hodi prinsípios lolos ita nia FRETILIN nia...
4 - Sector Ponta Leste sai
hanesan Região de Guerrilha, sob comando Adjunto Xanana nian. Adjunto Xanana
tenki hili Companhia ida, atu halo guerrilha no mós hili quadros de confiança
(civis no militares) atu apoia nia. Iha 22 de Novembro 1978, ami fahe malu iha
Matebian. Pontu ida ne’e mos refutadu...Tamba husi Base
Estrategiku Matebian ne’e populasaun deprende situasaun paniku tanba LIDERES
hanesan Xanana dean ne’e mesak kidun
beben be halai lakun hotu i lahatene sira nia ha’an tanba sira rona katak
inmigo tama iha sira nia klaran ba halo bases iha TITIKURA Matebian Feton nebe
ke hela TAUR nia moris fatin leten neba ne’e...Exceptu Saudoso Kilik mak ami
hamutuk nafatin to’o Xanana trai nia mate iha antara Waiknassa no Kaskol iha
tinan 1984...
i- Quadros sira nebé ha’u hili
atu hamutuk ho ha’u: civis–Mau Hodu, Lere, Holi Natxa, Bere Malai Laka, Afonso
Henriques, Harin Nere no seluk tan; militares–Kilik, Taur Matan Ruak, Paulino
Gama, Rodak, Sakin Nere, Dinis Carvalho, .....no seluk tan. Pontu ida ne’e mos refutadu...Xanana bosok ten duni koalia
hanesan komadres inventa histórisa mak barak liu...Momentu iha neba ne’e Xanana
halai mesak oh nia fen kedua Felicidades hodi plano hodi ba rende iha Lospalos
tanba iha Lospalos ninia kunhado Luis Leite
Branco hanesan Deputado Golkar nia iha Lospalos bele fasilita nia bele
ba rende i dala ruma iha garantia ba sira nain rua nia moris iha bapak sira nia
liman laran dan lain2 sebagainya...
j- Iha tinan 1979, ami hamutuk
buka organiza forças iha Ponta Leste. Iha Abril 1980, ami hala’o reunião ida
iha Iliomar, hodi decide katak ha’u tenki mai Centro to’o fronteira, hodi buka
Membros Direcção Superior ruma nebé sei moris no forças ruma nebé sei iha
ai-laran. Iha Maio 1980, ha’u mai Centro ho companhia ida, hamutuk ho
Comandante Ko’o Susu/Uato Lari no Johny/Kelikai. Pontu
ida ne’e mos refutadu...Xanana gosta bosok no lohi...Primeira reuniaun depois
da keda de Matebia iha Titilari area Lavai besik Saelari Suku no Knua Maun no
Asuwain Komdt. L7...iha ene ba’a mak ami koalia barak no deside atu apalpa
kondisoens ba Nain ulun sira be rende hotu ona ne’e sai nusan lós ona?...Nune mos
tuir2 mai iha fali Bodi Lari no Dei Lar iha area Saelari Laga neba...
k- Iha Março 1981, ami halo
Reorganização Luta. Taur Matan Ruak sai nudar Colaborador do Estado-Maior.
l- Iha 1984, tamba iha problemas
barak iha Centro, ha’u mai Centro atu reúne no resolve. Hasoru malu ho Olo Gari
(2º comandante da Brigada) no Taur Matan Ruak, maibé inimigo halo hela operação
boot. Ami subar iha Liaruka no iha tempo nebá, ami hotu hán deit ai-tahan. Bain-hira
operação inimigo nian hotu, ha’u haruka Olo Gari atu ba buka tuir Estado-Maior
(Kilik, Mauk Moruk no Bere Malai Laka) hodi reúne atu resolve problemas
inactividade forsas nian. Tamba Olo Gari la kumpre no la fo hatene nia iha nebé
no halo sá-ida, ha’u haruka Taur Matan Ruak ba to’o fronteira buka tuir
Estado-Maior. Iha Ainaro, Taur Matan Ruak koalia ho Comissário Lere Anan Timor,
hodi esclarece situação nebé mosu. Pontu ida ne mos
refutadu...Xanana bosok ten...Xanana atua fali hanesan ditador bo’ot tanba deit
nia hanesan Komandante em Chefe das Falintil na fase da Guerilha nia
laran...Xanana haluhan tiha prinsipios basikos demokratikus no metodu de
diresaun kolectiva no mos prinsipios no metodos de kritika i
autokritika...tanba nune mak halo konsentrasaun de poderes absolutos mak nia
hakarak fó orden ba ami, nune ami alkunha nia oh naran komdt fasista no
ditaktator Xananito vais mas é katar pulgas karu amigo...
m- Taur Matan Ruak kumpre nia
missaun ho diak no kaer metin forças sira, hodi esclarece didiak kona ba
situação, ida nebé tenki hadia, lae ita lakon deit guerrilheiros no reduz ita
nia kbit atu halo funu. Pontu ida ne’e refutadu tanba
Xanana bosok ten liu tan...Forsa hakarak aktua maibe Xanana mak impata nafatin
katak ita labele halo desgate demais ita nia faktor humano maibe ita tenke poupa ita nia ema tanba ita oituan deit
i funu ne’e sei naruk liu tan...Maibe iha pontu seluk nia dun salah ba
kamaradas sira seluk tanba nia hanoin katak nia ne Maromak be la salah ida
karik...
n- Iha Abril 1984, ami halo
reunião ida (Falur, Mau Nana, Konis, Ular no seluk tan) hodi reorganiza fali.
Olo Gari, maski bolu, la mosu. Taur Matan Ruak sei hala’o nafatin nia knar iha
Centro Sul, hodi esklarese quadros, comandantes no guerrilheiros sira kona ba
situação nebé tenki korrije, lae ita lakon funu. Pontu
ne’e referensiadu hanesan lian mos falsu deit hodi koalia rekaiasa nia deit
karik? Tanba kompaneiro Ologari kumpre duni ninia missaun maibe nia informa ba
kamaradas no kompaneiros sira seluseluk katak iha Centro Leste no Ponta Leste
kamarada Xanana buka kria konfusaun iha strutura nia laran hodi foti a’an
hanesan Maromak budah kabotasak sira nia
iha China nia rai neba ne’e...
o- Iha Reunião ida nebá, ami
decide hili Taur Matan Ruak ba Vice-Chefe do Estado-Maior das FALINTIL, tamba
nia kapasidade militar no komando, nudar ema ida nebé iha prinsipius no firmeza
iha hanoin no iha actuasoens, quadro ida mós nebé hakarak aprende beibeik hodi
aumenta nia kbit atu partisipa diak liu iha funu. Ho Taur Matan Ruak nia
lideransa, forsas iha Centro no Fronteira komesa actua ho diak, ho inisiativa
nebé boot. Depois, ami mós deside atu hasai Lere Anan Timor husi Comissário
Político, hodi sai fali Comandante no, iha né, maka Lere komesa hatudu lolós
nia qualidade militar, hodi kaptura kilat barak no inimigo mós komesa tauk,
kuando ba halo operasaun iha Centro. Pontu refutadu
tanba Xanana bosok ba beibeik deit...Iha Ponta Leste no Centro Leste nee Maun Bo’ot
no Kamarada L7 nia komando mak kaptura Armas, munisoens , logistika no
equipamentos no fardamentos militares indonesios oin2 deit, kilat kuase hatus
lima iha modelus no kalibre oin2 deit husi Europa, Amerika no mos husi kontinente
Asia rasik nebe fo’o suply ba ABRI ...
p- Depois de reorganização ida
né, ha’u bele fokus ka haré liu ba estratégia política funu nian, tamba ha’u
fiar tiha ona katak, iha parte militar, forsas sira iha líder ida, Taur Matan
Ruak, nebé consistente, dinâmico no buka hadia beibeik nia hanoin, atu enfrenta
situasoens foun. Pontu refutadu...Tanba Xanana so gaba
deit Taur tanba ninia bom servidor no kumpridor de ordens mak ne’e...e nada
mais...Maibe buat hotu2 kona ba asoens militares de invergadura no mos asoens
de esporadikas de desmornamento moral inimigo nia no mos hodi hetan Kilat oin2, amunisi oin2,
granadas no ekipamentos militares mo aimoruk oin2 husi deit ita nia maun no
kompaneiro kmdt L7 ninia asoens de bravura e valente guerrilheiro iha tempo
neba...
q- Depois de ema kaptura ha’u,
ha’u hatene forsas tomak hakfodak no nakdoko oitoan, maibé ha’u la iha dúvida,
iha kualker momento, katak Taur Matan Ruak ho nia Comandantes superiores sira
sei kontinua, ho diak, funu nebé sira komanda. E Taur hatudu katak nuné duni! Pontu refutadu...Tanba Xanana konta kleuk história funu no
ninia maluk sira nia nune mos hakerek kleuk hotu i barak mak nia inventa fali
hodi halakun Asuwain Lideres Falintil no nia komando Matadalan Fretilin nia iha
ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran to’o oin loron ne’e...
r- Funu la’o ho fazes oi-oin, iha
cada faze foun ida, funu rasik presiza quadros políticos ka militares atu hatán
ba dezafios oi-oin. Pontu akordo komo prinsipio maibe refutadu iha nia kausas no
efeitos i nia kontinuasaun hodi moldes oin sah??? Xanana iha ne’e lá klaru liu
hodi deit raihenek soe ba ita kik no kiak no menos matenek nia matan laran hodi
sela tan ita atu ukun ita hanesan ninia aman facistas, kolonialistas no
neokolonialistas sira mak nia hatene, maibe buat sira seluseluk kona ba halo
funu hodi kilat baku hantam ba malu nia hatene mak hodi halai molik hanesan
komadres kidun beben mak nia hatene...
s- Iha Base de Apoio, iha tinan
tolu nia laran, hahú husi 7 Dezembro 1975 to’o 22 Novembro 1978, funu konhese
kuadrus políticos ho militares mesak boot, husi Direcção Superior no husi
Comando Superior da Luta.
t- Iha tinan 1979 tomak, depois
de destrói tiha Bases de Apoio, inimigo komesa operasaun mesak maka’as hasoru
ita nia Forsas Konsentradas no Comando Superior da Luta, to’o hetan susesu.
Depois de membros CCF no Comandantes sira mate ida-idak, Nicolau Lobato mate
iha 31 de Dezembro 1979. Ponto de akordo komo prinsipio
derrotadu husi Lideres inexperientes no balun mesak arrogantes tantanan deit,
tanba sira hanoin katak importa estrategia funu husi nasaun maluk socialista
sira seluseluk iha Asia nia hanesan china, komo guerra de longa marcha no
guerra de movimento atu aplika iha ita nia Rai Tlimor Leste la sesuikan dengan
realitas no kondisoens konkretas ita nia...konsekuensias mak ita tara a’an, ou entaun
monu ba desepero halo funu la iha hun no laiha dikin i ikus mai ita sai mate
hotu...se ke ita lahatene halo funu...
u- Funu tama iha Etapa foun ida,
nebé ita hanaran ‘Guerra de guerrilha’. Guerrilha, hahú kedas iha 1979 (husi
Ponta Leste) to’o 1999–TINAN RUANULU RESIN IDA! Pontu
akordo mas Xanana la despotik ida iha komplexidade i na operasionalidade
militar ba guerra de guerrilha aplika iha ita nia rai doben Timor Lorosae nia
laran...Guerra de Guerilha foi astutamente aplikadu pelo kamarada Mauk Moruk
Ran Nakaly Lemoray Teky Timor...I kuase kompanehiros , kamaradas no irmãos iha
Resistensia Armada Gurrilha hatene hotu taktikas no acionamento das forsas
especiais hodi ataka envergadura no atake de desmornamentu moral ba ita nia
inimigo nia hanesan liafuan portugues “bate e foge”...Guerrilha ne’e só
kamarada Mauk mak hatene depois kontradisaun oh Xanana nia passa ba nia maun
bo’ot Asuwain Kmdt. Falintil L7 no nia
kompanhia naran “Valentes e Rápidos” Makikit Matebian hodi deit prinsipios 7
funu de guerilha husi ita nia kamaradas Djenearl Revolucionario Vong Dgiap e
Presidente Ho’o Chi Min husi Republik Popular de Vietnam e nada mais...Xanana
so aproveita maluk sira seluk ninia serbisu mak gaba a’an demais liu hanesan
proverbio iha liafuan Latim Popular dean hanesan ne’e...”SIC VOS NON VOBIS”
tradusaun kah nia signifikadu ne’e dean hanesan ne’e...Ita serbisu hodi kosar
no matan ben, hodi ran no isi, hodi terus no susar oin2 maibe ita la goza ninia
resultadu...Maibe ema seluk no ema let mak goza ita nia susar no terus ninia
folin hodi patarata no gabasola atu lohi ita nia povo kik no kiak katak sira
mak halo hotu maibe sira ne mesak munafik no bosok ten no lohi ten tantanan
deit...Ba ita nia situasaun ne’e ita nia Povo kik no kiak husi Pulo Jaku liu
husi Atauro to’o Enclave Oekussi. Husi Rai Ulun to’o Rai Ikun. Husi Tasi Mane
liu husi Rai Klaran to’o Tasi Feto hotu2 hatene katak se mak funu no se mak la
funu...Se mak hodi vitima ba funu ne’e no se mak hodi aproveita deit ita nia
susar no terus ne’e...Nune ita nia Saudosos Asuwain no Maromak sei ajusta konta
ba ema lubuk ida mesak bosok ten no lohidor historia no tan gaba sola demais
dan lain2nya sebagainya..
v- Iha Guerrilha, Funu konhese
kuadrus hanesan Kilik, Mauk Moruk no Olo Gari, iha faze konkreta ida, nebé sira
fó sira nia kbit tomak. Maibé prosesu funu husu beibeik atu iha hanoin nebé
bele ajusta-an ba ezijensias foun. Funu mós konhese quadros hanesan Má Hunu no
Mau Hodu, to’o iha faze konkreta ida. Funu mós konhese Konis, Sabalae, David
Alex, nebé fó ho laran tomak sira nia partisipasaun nebé boot, enkuanto sira
moris. Pontu ida ne’e ita hotu hatene i Xanana lalika
mai fali hanesan Professor Katetratiku funu nia ba ami, se ami laiha Xanana no
Matan Ruan ne’e on loron ita la haré sira nia Espiritu no isin karik...
w- Hanesan né mós, iha Frente
Clandestina no Frente Diplomática. Ponto ida ne’e mos
refutado kategoricamente...Tanba foi iniciativa de todos os nacionalistas e
patriotas e sem ter em conta trabalho husi Xanana mesak...Buat hirak ne’e mesak
bosok ten tantan deit...
x- Ha’u konhese Taur Matan Ruak i
ha’u hatene nia konviksoens, nia prinsípius, nia firmeza, nia integridade
pessoal, nia humildade, nia vontade nebé boot tebes atu defende povo ida né no
rai doben ida né. Xanana hatene Matan Ruak tanba sira
nain rua hanesan tuir malu no rona malu hanesan patraun no atan oan ida nebe
hodi hakruk dean loron no kalan yes, sim senhor ninia aman no oan deit mak ne’e...Nusah
mak imi rua la konese malu? Imi tenke konese malu tanba imi mesak munafik
tantanan deit ne’e...i imi barani hodi dean ba Povo kik no kiak Maubere katak
imi mesak halo funu no hotu2 imi rua mesak halo hotu...
y- Taur Matan Ruak sei sai aman
diak ba Nasaun ida né! Taur Matan Ruak, nudar candidato independente, mak sei
hametin Unidade Nasional! Pontu refutadu...Xanana
hatene katak Taur manan tanba nia ba monu katuas no Maun bo’ot L7 ninia ain
hodi hamulak no katuas Mauk haruka halo juramento iha Nain Maromak nia ain okos
nune mos iha Saudosos Asuwain sira nia mate restus sira nia leten hodi
komitment honra nia katak tulun nia manan ba serbi duni Povo kik no kiak hodi
prinsipios Fretilin nia nebe ke ita defende iha Funu laran hodi ran no isin mak
afoin ita hetan ukun rasik a’an...
z- Mai bá, mai hotu, ita hamutuk
fó apoio ba Taur Matan Ruak! Hili Taur Matan Ruak ba período 2012-2017! Mas la’os atu fo’o tan fatin ba Xanana ba ikus atu sae tan
ita hodi ninia grupu CNRT maiba atu halo segundo AMP nune bele explora oh
forsas ita Veteranos, Falintil, Juventude no Povo Maubere no Bibere, no mos
OPMT ba atu serbi ninia interese no ninia famili no nia grupus mafia ninia mak
ne’e deita karik?...
Husi imi nia Maun: Kay Rala
Xanana Gusmão, Husi imi nia Maun, Kamarada no
Kompaneiro Maubere Tuba Rai Metin...
*Hatun iha STL, edisaun 10 Abril
2012, paj. 1 e 15! NB. Agora ami bolu ba maun no alin, kamaradas no kompaneiros
sira nia atensaun husi Timor tomak, liliu maun bo’ot no kamarada L7, Sagrada
Famili no Veteranos Falintil, UNDERTIM, CPD-RDTL/FRETILIN, Kaixa klandestina,
Povo aileba, aintanan no oan kiak no faluk hodi neon no matan moris ba ema a’at
sira nia manobras nebe ke sira halo iha ita nia kalaran hodi matan momos deit
hela ne’e...
Hakfulak no Haksolok
hodi Hakoak bo’ot ba imi hotu mak ami hadomi no respeita oh neon no laran to’o
mate…
Mais vale ser um
verdadeiro lider sem mácula, isto é ser honesto e leal am todas as suas
práticas e palavras do que ser um lisonjeiro lider so para valer apenas o
benefício dos seus seguidistas, os mais conhecidos os grandes gatunos,
corruptos, aldrabões, mentirosos, imorais, escandalosos e que negam
descaradamente sangue vertido inocentemente dos nossos gloriosos Herois da
Libertação da Patria Maubere e Mártires da Revolução do Povo Maubere...
maandag 16 april 2012
LIAN TATOLI HUSI RAMKABIAN NIA TUTUN BA TIMOR OAN SIRA HOTU2 IHA RAI LARAN. HUSI RAI ULUN TO’0 RAI IKUN. HUSI PULO JAKO LIU HUSI ATAURO TO’O OEKUSSE-AMBENO. HUSI TASI MANE LIU HUSI RAI KLARAN TO’O TASI FETON. NUNE MOS TO’O BA RAI LIUR HOTU...

Nain Maromak nia atan sira kuandu hodi neon no laran atu serbi duni ita Nain Maromak nia oan kik no kiak, sira tuir ita nia juramento kah kompromisso iha ita nia Saudosos Asuwain Matebian sira nia restos mortais nia leten no ita Nain Maromak nia ain no mahon okos iha Sagrada Familia nia Kuartel-General iha Laga-Maloutgua nebe ita nia alin no kamarada TMR halo ne'e laiha persuma ida. Nune mak ita oin loron ne'e haré dadauk ninia resultado oh matan momos ne'e...Maun no Aman Katuas L7 Sagrada Familia no Veteranos Falintil no Funu Nain, oan kiak no faluk, ferik no katus mai husi funu nia hotu nia mak sai nudar Aman no Matadalan nune bahinra nia koalia lian ida kona ba buat sagrados kah lulik sira ema seluk no ema let labele teri, se o hodi ulun tós hanesan fatuk hakarak koko kekuatan ita Nain Maromak nia entaun o bele hakat liu ita nia Maun no Aman Katuas L7 ninia liafuan sira ne'e, se lae o hakfodak kah o basa rentos o hela tiha ba kotuk ona...Komitment oh ita nia Aman no Maun katuas L7 ne'e lulik liu tebtebes do ke sira politika insensatus sira nia propagandas politikas nia..Kuandu Maun no Aman katuas L7 fo'o apoio ba maun no alin, kamarada no kompaneiro sira sempre hetan bensaun no grasas husi ita Nain Maromak nia...Maibe ema barak nune mos nain ulun chanfrados politikus sira dean katak Maun no Pai katuas L7 ne beik ten ne duni buat hirak nebe ke nia halo la iha valor politiku i ema la fiar nia...Maibe realidade oin seluk fali...Katuas L7 nia lian husi ita Nain Maromak mai ne duni buat hirak nebe ke nia dean hanesan grasa ida ba nia oan sira...Se ita hotu sei hanoin no hatene katak Ita nain Maromak Jesus Kristus mai iha Mundo ne'e hodi nia atan oan beik ten sira mak oin loron kriatura iha mundo ne haraek a'an ba sira nia imagens sira nia okos hodi fó venerasaun no respeito...Hanesan San Pedro, pesakador beik ten ida maibe ita Nain Maromak mak ordena nia i nia sai ba ita kriatura Mundo ne nia laran tomak nia aman...Ne duni ba imi hotu mak hau hato'o lian tatoli no meno katak imi tenke iha dever moral atu fó respeito ba ita nia Aman no Maun Katuas L7 tanba nia ne utusan husi ita Nain Maromak mai iha Funu Laran momento sei ailaran no foholeten neba...Ninia atusaun halo bapak sira hakruk ba nia i rende deit i mai koalia didiak oh ita nia Pai no Maun, tanba ne mak bahinra sei iha Ailaran no Foholeten funu namanas hasoru ita nia Funu maluk sira ita nia Pai no maun nia Forsasa Armadas hatun ABRI ninia batalhoens husi Komandos to'o sira nebe ke ba simu Instrusaun Militar iha Nasoens Superpotencias nia liman laran mos hodi koko hasoru ita nia maun no aman katuas L7 nia forsas sira hoku hotu...Ne duni imi kamaradas no maluk politikus nain sira tenke hanoin didiak mak hakarak koko forsa oh ita nia Maun no Aman Katuas L7...
LIAN TATOLI
HUSI RAMKABIAN NIA TUTUN BA TIMOR OAN SIRA HOTU2 IHA RAI LARAN. HUSI RAI ULUN
TO’0 RAI IKUN. HUSI PULO JAKO
LIU HUSI ATAURO TO’O OEKUSSE-AMBENO. HUSI TASI MANE LIU HUSI RAI KLARAN TO’O
TASI FETON. NUNE MOS TO’O BA RAI LIUR HOTU...
Ba maluk Timor
oan sira mak ami hadomi no respeita oh neon no laran, uluk nanain ami hato'o ba
imi hotu2 husi ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran tomak nune mos iha rai
liur, ami nia kumprimentos, hakfulak no hasolok no mos hodi hakoak bo'ot ba imi
hotu2 iha nebe-nebe deit mak ami hadomi no respeita oh neon no laran...
Oin loron 16
Fulan Abril, Tinan 2012 iha ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran, ita Povo
Timor tomak husi rohan ba rohan ambrik oh neon no laran metin atu hili ninia
oan murak ida nebe mak nia Povo rasik fo’o ninia fiar tomak no nia konfiansa
katak hodi nia no ninia kamaradas no kompaneiros, maun no alin, ran maluk no
mane maluk, oan no fen, bin no alin feton, inan no aman, nebe ke oan murak
Timor oan ne’e sadere ba hodi hetan konfiansa bo’ot husi ita nia Povo tomak
Timor Lorosae nia laran, husi Rai Ulun to’o Rai Ikun, husi Lorosae to’o
Lorotoba, husi Pulo Jako liu husi Ataúro to’o enklave Oekusse-Ambeno, nune mos
Timor oan hotu2 iha Rai Liur tomak ne’e. Timor oan hotu2 nebe ke hodi neon no
laran hakoak no hadomi duni ninia Rai Lulik Timor Lorosae no haraek a’an hodi
hakruk no hakneak ba Ita Nain Maromak Santíssima Trindade hodi Ita nain Jesus
Kristus nia naran i no mos Ita Nain
Feton Imakulada Konseisaun no maun no alin Santos no Anjos nune mos ita nia
Saudosos Matebian sira mak fo’o a’an ba mate hodi ita liberta ita nia rai doben
Timor Lorosae nebe horas ne’e iha Ita Nain Maromak nia mahon okos neba.
Los duni maun no
alin, ina no aman, fen no oan, bin no alin feton, kamaradas no kompaneiros, ran
maluk no mane maluk ita hotu2 hatene katak laiha poder ida ke as liu du ke ita
Nain Maromak nebe halo Lalehan no Rai nune mos la iha mos forsa politik ida ke
hakat liu ita nia Saudosos Asuwain Matebian sira nebe ke hodi sakrifika ninia
a’an ba hodi liberta ita nia Rai doben Timor Lorosae ne’e...Tanba nune mak iha
processo kampanhas elektorais nia laran ita hotu2 haré katak maluk sira nebe ke haksoit to’o lalehan
hodi sira nia lian mesak bosok no gaba a’an no loko a’an deit sira sira ne’e
ninia resultadu mak ita oin loron ida ne’e nia laran haré tiha ona ne’e...Sira
monu rabat rai i ambrik mos labele ona...Maibe husi liman lós, maun no alin,
kamaradas no kompaneiros, ran maluk no mane maluk nebe ke hodi haraek a’an i
haroan deit ba Ita Nain iha As neba nune mos respeito no hadomi tebtebes ba ita
nia Asuwain Matebian sira, no mos hodi komprimissu iha ita nia saudosos ninia
ruhin no kulit kah mate restos leten iha Sagrada Familia nia Quartel – General
iha Laga neba, nebe ita nia maun no aman, kamarada no kompaneiro, ran maluk no
mane maluk Komandate Falintil L7 aktual Presidente da UNDERTIM no FALINTIL
VETERANOS, FALUK NO OAN KIAK SIRA, KATUAS NO FERIK FUNU NAIN SIRA mak oin loron
passa ba terceira idade ona ne’e ninia responsabilidade moral no espiritual
ninia okós. Tanba hodi duni kompromissu liu iha ita Nain Maromak nia ain no
mahon okos, iha mos ita nia Asuwain Saudosos sira nia ruhin no kulit, kah mate
restus nia leten mak oan murak TAUR MATAN RUAK ambrik oh neon no laran metin
hodi jura katak nia soe fitun rua i hakat mai besik fali ba ninia aman no
inanm, maun no alin, kamaradas no kompaneiros, ran maluk no mane maluk tanba
deit nia hatene katak enkuantu ema let no seluk kah ema nebe ke laiha moral no
respeito ba ita nia saudosos Matebian sira ne’e la rekonese ita nia Asuwain
Falintil, Veteranos Funu Nain, Povo Maubere kik no kiak, aileba, aintanan, halo
tós no halo natar nain sira, Rai Timor ne’e lahetan seguransa, dame no amor ba
malu, pelo kpntrariu mak ita sei funu malu fali i dala ruma ita nia saudosos
Matebian no ita Nain Maromak sira hotu la fó tulun ba ita nebe ke asosia oh ema
a’at no liman foer no noda ba ita nia
maun no alin, inan no aman, bin no feton, kamaradas no kompaneiros, ran maluk
no mane maluk ninia ran no ninia matan ben no susar no terus oin2 liu ba
ne’e...Ba maluk sira ne’e sira labele hetan tulun husi ita nia sira nebe ke ita
teme dadauk iha kotuk ba ne’e...Tanba sira nia laran foer no dodok ba ita nune
mos sira buka halo deit problema hodi halo buat a’at sira ne’e oh emosaun no
frustramentu ninia laran deit...Maibe sira hanoin didiak no halo evaluasaun ba
ninia hahalok sira ne’e karik sira bele dapat bensauns no grasas husi Ita Nain
Maromak no mos tulun husi ita nia Saudosos Matebian sira i podia sira mak hakat
ba oin, maibe sira nia larn foer no dodok i só ibun tutun mak kanta barak atu
hodi lohi deit ita mak hetan resultadu hodi nilai mak la merese duni ita nia
Povo nia konsiderasaun no Respeito duni...
Kampanhas no votasoens ba Presidente kah ba
Parlamentares sira ne'e hala'o iha Mundo ne'e tuir regras no normas
demokratikas nebe ke ONU komo orgaun maximo e supremo ba nasoens no estados
hotu2 iha mundo ne'e nia laran, nia iha kapasidade no moral obrigatorio atu
exerce ninia poder manadatorio nia ba nasoens kah estados hotu2 atu hakruk ba
desisoens nebe ke hala'o kah hola iha Orgaun Supremo Nasoens Unidas ne ninia
laran iha cidade Estadus Unidos Amerikano nia naran Nova Yorke neba.
Normas no regras
nebe ke ONU define i haruka ba nasoens no estadus hotu2 atu implementa iha
terrenu ne'e baseia husi principios basilares da democracia no liberdade nebe
expresso iha Deklarasaun Universal dos Direitos Humanos e la iha exclusaun ida
ba ema kah ba nasun no estadu ida iha Mundo ne nia laran.
Tanba hanesan
ne'e mak eleisoens kah votasoens presidensiais no parlamentares sira ne'e
hakark kah la'e tenke submete ba regras no normas jogos demokratikus nia nebe
ke hakerek hotu ona tuir Prinsipios Fundamentais ba hodi ukun nasaun no estadu
ida ida iha Mundo ne nia laran.
Agora
konkretamente koalia kona ba ita nia situasaun ita bele dean katak jogos
demokratikus sira ne'e hala'o ona maibe ninia particulariedades mak sei requere
ita nia moral responsabilidade hodi tahu lutu metin ba atu nune komponentes
nebe ke ita dean katak estranhos sira ne'e labele mai sobu fali regras no
normas nebe ke sinkroniza husi Hak2 Asasi Manusia ninia ne'e....
I ita hotu hatene
katak Hak2 Asasi Manusia adalah Batukaran bagi Konstituisaun ita nia RDTL nia,
nune buat hotu2 nebe ita hala'o sempre la' o tuir no observasaun didiak husi i
kona ba principios basilares konsagrados DEKARASAUN UNIVERSAL DIREITOS HUMANO
nia nebe horas ne'e sai hanesan leis ukun nia iha ita nia Konstituisaun ne'e
ninia terang no ninia komando disiplinar
e controle nia.
Embora ita hotu2
hatene katak ita nia RDTL nia konstituisun ne'e harí iha Lei Universal ninia
ma'on okos maibe governo AMP ne'e ninia liederes sira maka halo violasoens
barak no dala barak sira hakarak mos implementa leis kah normas ida ke la
sesuaikan etika moral i social humana nia ba ita nia Povo kik no kiak ninia
moris oh nia dignidade hodi respeita ba malu iha ambiente hamkmatek no domin
nia laran ba malu nebe hanesn kondisaun "sine qua non" ba ita nia Povo
Timor Lorosae nia moris loron ba loron nia iha mundo ne nia laran nebe mos ita
halo parte ba Povos no Nasoens iha Mundo ne nia laran tomak hotu...
Pois ikus mai
refere ba ita nia kamaradas no kompaneros, maun no alin, inan no feton, ran
maluk no manemaluk sira nia kandidatura no votasoens mak ita kategorisasikan ba
requisitos nebe ita temi iha tuir mai ne'e...
Sira nain rua
nebe oin loron ba halo kompetisaun ba ronda ke dua ne’e mesak ita Nain Maromak
nia oan deit. Sira mak tuir mai ne’e, hanesan alin no kamarada Luolo no mos
alin no kamarada Taur Matan Ruak...Taur Matan Ruak no Luolo nia turutan akan di
pelih oleh Nain Maromak no ita nia saudosos Matebian sira iha rai doben Timor
Lorosae nia laran tomak nebe hodi matan nakloke ba hodi akompanha sira nain rua
ninia hahalok no movimentasaun politika hirak sira ne’e ...
Sira hotu2 mesak
Nain Maromak nia oan, maibe di antara sira nain rua ne'e so bele ida mak Ita
Nain Maromak nia bensaun no grasas monu ba nia leten i nune duni mak oin loron
Ita Nain Maromak hili ninia bibi atan ida naran mak Taur Matan Ruak, nia duni
mak simu bensausn no grasas liu husi ita Nain Maromak no mos ninia atan
matebian sira nia tulun mak oin loron alin no kamarada TMR hakat duni ba ona
Palaasio Aitarak laran ba hodi ukun ita Rai no ita Povo tuir Nain Maromak no
Saudosos Matebian sira ninia hakarak ba tu serbi duni Povo kik no kiak konforme
Nain Maromak ninia planos no ninia haruka maiba ninia atan oan sira...Nune mak
oin loron ne’e Ita Nain Matromak no ita nia Saudosos Matebian sira nia eskolha
mak monu ba ita nia oan no alin, kompanero no kamarada Taur Matan Ruak nia
kabas nia leten dadauk ne’e...
Tanba atu sai
Prsidente ba ita nia Nasaun no Povo ne'e, presisu oh neon no laran mos ba ita
Nain Maromak no ita nia Saudosos sira mak bele hetan grasas no bensauns atu
serbi duni ita nia Povo kik no kiak sai husi mukit no kiak sira nia laran...
Neduni loron ida
ne’e ami hato’o ami nia haksolok no hakfulak hodi hakoak bo’ot ba vitoria nebe
alin no kamarada Taur Matan Ruak foin hetan dadauk hudi ita nain Maromak no ita
nia Saudosos Asuwain Matebian sira nia liman laran ne’e i nune atu hakat ba
Palacio Presidencial nia mak iha fatin 20 Maio mai ne’e...
Hodi vitoria ida
ne’e ami fo’o semangat no dorong ba alin no kamarada atu ordena ba Povo timor
Lorosae tomak atu kanta obrigatoriamente ita nia Hino da Revolusaun Foho Ramelau i no mos ita nia Hino
Nasional Patria, Patria sem limites no exklusoens para ninguém....Timor oan
hotu2 deve respeito ba Hino Revolusaun Povo Maubere kik no kiak nia nune mos ba
ita nia Hino Nasional Pa’tria2...
Ba ikus mai ami
sei hato’o ami nia parabens ba ami nia maun no alin, kamaradas no kompaneiros,
ran maluk no mane maluk, inan no aman, bin no feton, fen no oan, Povo Timor
Lorosae tomak mak iha SAGRADA FAMILIA NIA MAHON OKOS, TUIR MAI ASUWAIN FALINTIL
NO VETERANOS, CPD-RDTL/FRETILIN, UNDERTIM, OAN KIAK NO FALUK SIRA HOTU, BIBERE
NO MAUBERE KATUAS NO FERIK SIRA HOTU, JUVENTUDE SIRA HOTU, OPMT SIRA HOTU,
MATADAN TIMOR LOROSAE NO POVO KIK NO KIAK NIA SIRA HOTU HAMUTUK NAFATIN LORI
ITA NIA KAMARADA NO ALIN KAH OAN TMR ATU SAI DUNI SERVIDOR BA ITA POVO KIK NO
KIAK NIA TUIR KOMPROMISSU NEBE KE NIA HALO IHA LAGA NEBA OH LETRA I LAIHA TAN
OH DESKULPAS...
IHA RAMKABIAN
NINIA TUTUN HUSI IMI NIA MAUN NO ALIN, AMAN NO OAN, NAHA NO ALIN, KOMPANEIRO NO
KAMARADA, RAN MALUK NO MANE MALUK MAUBERE TUBARAI METIN NIA LARAN KSOLOK BA IMI
HOTU2 NINIA DEDIKASAUN NO SERBISU OH NEON NO LARAN ATU BELE LORI IMI NIA
KAMARADA TAUR MATAN RUAK HODI MANAN VOTO PRESIDENSIAL BA PERIODO 2012-2017 NIA
NE’E...Dala ida tan ami nia hakfulak no haksolok hodi ami nia hakoak bo’ot ba
imi hotu2 mak ami hadomi no respeita oh neon no laran metin no tebtebes duni...
LIAN TATOLI HUSI RAMKABIAN NIA TUTUN BA TIMOR OAN SIRA HOTU2 IHA RAI LARAN. HUSI RAI ULUN TO’0 RAI IKUN. HUSI PULO JAKO LIU HUSI ATAURO TO’O OEKUSSE-AMBENO. HUSI TASI MANE LIU HUSI RAI KLARAN TO’O TASI FETON. NUNE MOS TO’O BA RAI LIUR HOTU...
Ba maluk Timor
oan sira mak ami hadomi no respeita oh neon no laran, uluk nanain ami hato'o ba
imi hotu2 husi ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran tomak nune mos iha rai
liur, ami nia kumprimentos, hakfulak no hasolok no mos hodi hakoak bo'ot ba imi
hotu2 iha nebe-nebe deit mak ami hadomi no respeita oh neon no laran...
Oin loron 16
Fulan Abril, Tinan 2012 iha ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran, ita Povo
Timor tomak husi rohan ba rohan ambrik oh neon no laran metin atu hili ninia
oan murak ida nebe mak nia Povo rasik fo’o ninia fiar tomak no nia konfiansa
katak hodi nia no ninia kamaradas no kompaneiros, maun no alin, ran maluk no
mane maluk, oan no fen, bin no alin feton, inan no aman, nebe ke oan murak
Timor oan ne’e sadere ba hodi hetan konfiansa bo’ot husi ita nia Povo tomak
Timor Lorosae nia laran, husi Rai Ulun to’o Rai Ikun, husi Lorosae to’o
Lorotoba, husi Pulo Jako liu husi Ataúro to’o enklave Oekusse-Ambeno, nune mos
Timor oan hotu2 iha Rai Liur tomak ne’e. Timor oan hotu2 nebe ke hodi neon no
laran hakoak no hadomi duni ninia Rai Lulik Timor Lorosae no haraek a’an hodi
hakruk no hakneak ba Ita Nain Maromak Santíssima Trindade hodi Ita nain Jesus
Kristus nia naran i no mos Ita Nain
Feton Imakulada Konseisaun no maun no alin Santos no Anjos nune mos ita nia
Saudosos Matebian sira mak fo’o a’an ba mate hodi ita liberta ita nia rai doben
Timor Lorosae nebe horas ne’e iha Ita Nain Maromak nia mahon okos neba.
Los duni maun no
alin, ina no aman, fen no oan, bin no alin feton, kamaradas no kompaneiros, ran
maluk no mane maluk ita hotu2 hatene katak laiha poder ida ke as liu du ke ita
Nain Maromak nebe halo Lalehan no Rai nune mos la iha mos forsa politik ida ke
hakat liu ita nia Saudosos Asuwain Matebian sira nebe ke hodi sakrifika ninia
a’an ba hodi liberta ita nia Rai doben Timor Lorosae ne’e...Tanba nune mak iha
processo kampanhas elektorais nia laran ita hotu2 haré katak maluk sira nebe ke haksoit to’o lalehan
hodi sira nia lian mesak bosok no gaba a’an no loko a’an deit sira sira ne’e
ninia resultadu mak ita oin loron ida ne’e nia laran haré tiha ona ne’e...Sira
monu rabat rai i ambrik mos labele ona...Maibe husi liman lós, maun no alin,
kamaradas no kompaneiros, ran maluk no mane maluk nebe ke hodi haraek a’an i
haroan deit ba Ita Nain iha As neba nune mos respeito no hadomi tebtebes ba ita
nia Asuwain Matebian sira, no mos hodi komprimissu iha ita nia saudosos ninia
ruhin no kulit kah mate restos leten iha Sagrada Familia nia Quartel – General
iha Laga neba, nebe ita nia maun no aman, kamarada no kompaneiro, ran maluk no
mane maluk Komandate Falintil L7 aktual Presidente da UNDERTIM no FALINTIL
VETERANOS, FALUK NO OAN KIAK SIRA, KATUAS NO FERIK FUNU NAIN SIRA mak oin loron
passa ba terceira idade ona ne’e ninia responsabilidade moral no espiritual
ninia okós. Tanba hodi duni kompromissu liu iha ita Nain Maromak nia ain no
mahon okos, iha mos ita nia Asuwain Saudosos sira nia ruhin no kulit, kah mate
restus nia leten mak oan murak TAUR MATAN RUAK ambrik oh neon no laran metin
hodi jura katak nia soe fitun rua i hakat mai besik fali ba ninia aman no
inanm, maun no alin, kamaradas no kompaneiros, ran maluk no mane maluk tanba
deit nia hatene katak enkuantu ema let no seluk kah ema nebe ke laiha moral no
respeito ba ita nia saudosos Matebian sira ne’e la rekonese ita nia Asuwain
Falintil, Veteranos Funu Nain, Povo Maubere kik no kiak, aileba, aintanan, halo
tós no halo natar nain sira, Rai Timor ne’e lahetan seguransa, dame no amor ba
malu, pelo kpntrariu mak ita sei funu malu fali i dala ruma ita nia saudosos
Matebian no ita Nain Maromak sira hotu la fó tulun ba ita nebe ke asosia oh ema
a’at no liman foer no noda ba ita nia
maun no alin, inan no aman, bin no feton, kamaradas no kompaneiros, ran maluk
no mane maluk ninia ran no ninia matan ben no susar no terus oin2 liu ba
ne’e...Ba maluk sira ne’e sira labele hetan tulun husi ita nia sira nebe ke ita
teme dadauk iha kotuk ba ne’e...Tanba sira nia laran foer no dodok ba ita nune
mos sira buka halo deit problema hodi halo buat a’at sira ne’e oh emosaun no
frustramentu ninia laran deit...Maibe sira hanoin didiak no halo evaluasaun ba
ninia hahalok sira ne’e karik sira bele dapat bensauns no grasas husi Ita Nain
Maromak no mos tulun husi ita nia Saudosos Matebian sira i podia sira mak hakat
ba oin, maibe sira nia larn foer no dodok i só ibun tutun mak kanta barak atu
hodi lohi deit ita mak hetan resultadu hodi nilai mak la merese duni ita nia
Povo nia konsiderasaun no Respeito duni...
Kampanhas no votasoens ba Presidente kah ba
Parlamentares sira ne'e hala'o iha Mundo ne'e tuir regras no normas
demokratikas nebe ke ONU komo orgaun maximo e supremo ba nasoens no estados
hotu2 iha mundo ne'e nia laran, nia iha kapasidade no moral obrigatorio atu
exerce ninia poder manadatorio nia ba nasoens kah estados hotu2 atu hakruk ba
desisoens nebe ke hala'o kah hola iha Orgaun Supremo Nasoens Unidas ne ninia
laran iha cidade Estadus Unidos Amerikano nia naran Nova Yorke neba.
Normas no regras
nebe ke ONU define i haruka ba nasoens no estadus hotu2 atu implementa iha
terrenu ne'e baseia husi principios basilares da democracia no liberdade nebe
expresso iha Deklarasaun Universal dos Direitos Humanos e la iha exclusaun ida
ba ema kah ba nasun no estadu ida iha Mundo ne nia laran.
Tanba hanesan
ne'e mak eleisoens kah votasoens presidensiais no parlamentares sira ne'e
hakark kah la'e tenke submete ba regras no normas jogos demokratikus nia nebe
ke hakerek hotu ona tuir Prinsipios Fundamentais ba hodi ukun nasaun no estadu
ida ida iha Mundo ne nia laran.
Agora
konkretamente koalia kona ba ita nia situasaun ita bele dean katak jogos
demokratikus sira ne'e hala'o ona maibe ninia particulariedades mak sei requere
ita nia moral responsabilidade hodi tahu lutu metin ba atu nune komponentes
nebe ke ita dean katak estranhos sira ne'e labele mai sobu fali regras no
normas nebe ke sinkroniza husi Hak2 Asasi Manusia ninia ne'e....
I ita hotu hatene
katak Hak2 Asasi Manusia adalah Batukaran bagi Konstituisaun ita nia RDTL nia,
nune buat hotu2 nebe ita hala'o sempre la' o tuir no observasaun didiak husi i
kona ba principios basilares konsagrados DEKARASAUN UNIVERSAL DIREITOS HUMANO
nia nebe horas ne'e sai hanesan leis ukun nia iha ita nia Konstituisaun ne'e
ninia terang no ninia komando disiplinar
e controle nia.
Embora ita hotu2
hatene katak ita nia RDTL nia konstituisun ne'e harí iha Lei Universal ninia
ma'on okos maibe governo AMP ne'e ninia liederes sira maka halo violasoens
barak no dala barak sira hakarak mos implementa leis kah normas ida ke la
sesuaikan etika moral i social humana nia ba ita nia Povo kik no kiak ninia
moris oh nia dignidade hodi respeita ba malu iha ambiente hamkmatek no domin
nia laran ba malu nebe hanesn kondisaun "sine qua non" ba ita nia Povo
Timor Lorosae nia moris loron ba loron nia iha mundo ne nia laran nebe mos ita
halo parte ba Povos no Nasoens iha Mundo ne nia laran tomak hotu...
Pois ikus mai
refere ba ita nia kamaradas no kompaneros, maun no alin, inan no feton, ran
maluk no manemaluk sira nia kandidatura no votasoens mak ita kategorisasikan ba
requisitos nebe ita temi iha tuir mai ne'e...
Sira nain rua
nebe oin loron ba halo kompetisaun ba ronda ke dua ne’e mesak ita Nain Maromak
nia oan deit. Sira mak tuir mai ne’e, hanesan alin no kamarada Luolo no mos
alin no kamarada Taur Matan Ruak...Taur Matan Ruak no Luolo nia turutan akan di
pelih oleh Nain Maromak no ita nia saudosos Matebian sira iha rai doben Timor
Lorosae nia laran tomak nebe hodi matan nakloke ba hodi akompanha sira nain rua
ninia hahalok no movimentasaun politika hirak sira ne’e ...
Sira hotu2 mesak
Nain Maromak nia oan, maibe di antara sira nain rua ne'e so bele ida mak Ita
Nain Maromak nia bensaun no grasas monu ba nia leten i nune duni mak oin loron
Ita Nain Maromak hili ninia bibi atan ida naran mak Taur Matan Ruak, nia duni
mak simu bensausn no grasas liu husi ita Nain Maromak no mos ninia atan
matebian sira nia tulun mak oin loron alin no kamarada TMR hakat duni ba ona
Palaasio Aitarak laran ba hodi ukun ita Rai no ita Povo tuir Nain Maromak no
Saudosos Matebian sira ninia hakarak ba tu serbi duni Povo kik no kiak konforme
Nain Maromak ninia planos no ninia haruka maiba ninia atan oan sira...Nune mak
oin loron ne’e Ita Nain Matromak no ita nia Saudosos Matebian sira nia eskolha
mak monu ba ita nia oan no alin, kompanero no kamarada Taur Matan Ruak nia
kabas nia leten dadauk ne’e...
Tanba atu sai
Prsidente ba ita nia Nasaun no Povo ne'e, presisu oh neon no laran mos ba ita
Nain Maromak no ita nia Saudosos sira mak bele hetan grasas no bensauns atu
serbi duni ita nia Povo kik no kiak sai husi mukit no kiak sira nia laran...
Neduni loron ida
ne’e ami hato’o ami nia haksolok no hakfulak hodi hakoak bo’ot ba vitoria nebe
alin no kamarada Taur Matan Ruak foin hetan dadauk hudi ita nain Maromak no ita
nia Saudosos Asuwain Matebian sira nia liman laran ne’e i nune atu hakat ba
Palacio Presidencial nia mak iha fatin 20 Maio mai ne’e...
Hodi vitoria ida
ne’e ami fo’o semangat no dorong ba alin no kamarada atu ordena ba Povo timor
Lorosae tomak atu kanta obrigatoriamente ita nia Hino da Revolusaun Foho Ramelau i no mos ita nia Hino
Nasional Patria, Patria sem limites no exklusoens para ninguém....Timor oan
hotu2 deve respeito ba Hino Revolusaun Povo Maubere kik no kiak nia nune mos ba
ita nia Hino Nasional Pa’tria2...
Ba ikus mai ami
sei hato’o ami nia parabens ba ami nia maun no alin, kamaradas no kompaneiros,
ran maluk no mane maluk, inan no aman, bin no feton, fen no oan, Povo Timor
Lorosae tomak mak iha SAGRADA FAMILIA NIA MAHON OKOS, TUIR MAI ASUWAIN FALINTIL
NO VETERANOS, CPD-RDTL/FRETILIN, UNDERTIM, OAN KIAK NO FALUK SIRA HOTU, BIBERE
NO MAUBERE KATUAS NO FERIK SIRA HOTU, JUVENTUDE SIRA HOTU, OPMT SIRA HOTU,
MATADAN TIMOR LOROSAE NO POVO KIK NO KIAK NIA SIRA HOTU HAMUTUK NAFATIN LORI
ITA NIA KAMARADA NO ALIN KAH OAN TMR ATU SAI DUNI SERVIDOR BA ITA POVO KIK NO
KIAK NIA TUIR KOMPROMISSU NEBE KE NIA HALO IHA LAGA NEBA OH LETRA I LAIHA TAN
OH DESKULPAS...
IHA RAMKABIAN
NINIA TUTUN HUSI IMI NIA MAUN NO ALIN, AMAN NO OAN, NAHA NO ALIN, KOMPANEIRO NO
KAMARADA, RAN MALUK NO MANE MALUK MAUBERE TUBARAI METIN NIA LARAN KSOLOK BA IMI
HOTU2 NINIA DEDIKASAUN NO SERBISU OH NEON NO LARAN ATU BELE LORI IMI NIA
KAMARADA TAUR MATAN RUAK HODI MANAN VOTO PRESIDENSIAL BA PERIODO 2012-2017 NIA
NE’E...Dala ida tan ami nia hakfulak no haksolok hodi ami nia hakoak bo’ot ba
imi hotu2 mak ami hadomi no respeita oh neon no laran metin no tebtebes duni...
LIAN TATOLI HUSI RAMKABIAN NIA TUTUN BA TIMOR OAN SIRA HOTU2 IHA RAI TIMOR LOROSAE NIA LARAN TOMAK
LIAN TATOLI
HUSI RAMKABIAN NIA TUTUN BA TIMOR OAN SIRA HOTU2 IHA RAI LARAN. HUSI RAI ULUN
TO’0 RAI IKUN. HUSI PULO JAKO
LIU HUSI ATAURO TO’O OEKUSSE-AMBENO. HUSI TASI MANE LIU HUSI RAI KLARAN TO’O
TASI FETON. NUNE MOS TO’O BA RAI LIUR HOTU...
Ba maluk Timor
oan sira mak ami hadomi no respeita oh neon no laran, uluk nanain ami hato'o ba
imi hotu2 husi ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran tomak nune mos iha rai
liur, ami nia kumprimentos, hakfulak no hasolok no mos hodi hakoak bo'ot ba imi
hotu2 iha nebe-nebe deit mak ami hadomi no respeita oh neon no laran...
Oin loron 16 Fulan
Abril, Tinan 2012 iha ita nia Rai doben Timor Lorosae nia laran, ita Povo Timor
tomak husi rohan ba rohan ambrik oh neon no laran metin atu hili ninia oan
murak ida nebe mak nia Povo rasik fo’o ninia fiar tomak no nia konfiansa katak
hodi nia no ninia kamaradas no kompaneiros, maun no alin, ran maluk no mane
maluk, oan no fen, bin no alin feton, inan no aman, nebe ke oan murak Timor oan
ne’e sadere ba hodi hetan konfiansa bo’ot husi ita nia Povo tomak Timor Lorosae
nia laran, husi Rai Ulun to’o Rai Ikun, husi Lorosae to’o Lorotoba, husi Pulo
Jako liu husi Ataúro to’o enklave Oekusse-Ambeno, nune mos Timor oan hotu2 iha
Rai Liur tomak ne’e. Timor oan hotu2 nebe ke hodi neon no laran hakoak no
hadomi duni ninia Rai Lulik Timor Lorosae no haraek a’an hodi hakruk no hakneak
ba Ita Nain Maromak Santíssima Trindade hodi Ita nain Jesus Kristus nia naran i
no mos Ita Nain Feton Imakulada
Konseisaun no maun no alin Santos no Anjos nune mos ita nia Saudosos Matebian
sira mak fo’o a’an ba mate hodi ita liberta ita nia rai doben Timor Lorosae
nebe horas ne’e iha Ita Nain Maromak nia mahon okos neba.
Los duni maun no
alin, ina no aman, fen no oan, bin no alin feton, kamaradas no kompaneiros, ran
maluk no mane maluk ita hotu2 hatene katak laiha poder ida ke as liu du ke ita
Nain Maromak nebe halo Lalehan no Rai nune mos la iha mos forsa politik ida ke
hakat liu ita nia Saudosos Asuwain Matebian sira nebe ke hodi sakrifika ninia a’an
ba hodi liberta ita nia Rai doben Timor Lorosae ne’e...Tanba nune mak iha
processo kampanhas elektorais nia laran ita hotu2 haré katak maluk sira nebe ke haksoit to’o lalehan
hodi sira nia lian mesak bosok no gaba a’an no loko a’an deit sira sira ne’e
ninia resultadu mak ita oin loron ida ne’e nia laran haré tiha ona ne’e...Sira
monu rabat rai i ambrik mos labele ona...Maibe husi liman lós, maun no alin,
kamaradas no kompaneiros, ran maluk no mane maluk nebe ke hodi haraek a’an i
haroan deit ba Ita Nain iha As neba nune mos respeito no hadomi tebtebes ba ita
nia Asuwain Matebian sira, no mos hodi komprimissu iha ita nia saudosos ninia
ruhin no kulit kah mate restos leten iha Sagrada Familia nia Quartel – General iha
Laga neba, nebe ita nia maun no aman, kamarada no kompaneiro, ran maluk no mane
maluk Komandate Falintil L7 aktual Presidente da UNDERTIM no FALINTIL
VETERANOS, FALUK NO OAN KIAK SIRA, KATUAS NO FERIK FUNU NAIN SIRA mak oin loron
passa ba terceira idade ona ne’e ninia responsabilidade moral no espiritual
ninia okós. Tanba hodi duni kompromissu liu iha ita Nain Maromak nia ain no
mahon okos, iha mos ita nia Asuwain Saudosos sira nia ruhin no kulit, kah mate
restus nia leten mak oan murak TAUR MATAN RUAK ambrik oh neon no laran metin
hodi jura katak nia soe fitun rua i hakat mai besik fali ba ninia aman no
inanm, maun no alin, kamaradas no kompaneiros, ran maluk no mane maluk tanba
deit nia hatene katak enkuantu ema let no seluk kah ema nebe ke laiha moral no
respeito ba ita nia saudosos Matebian sira ne’e la rekonese ita nia Asuwain
Falintil, Veteranos Funu Nain, Povo Maubere kik no kiak, aileba, aintanan, halo
tós no halo natar nain sira, Rai Timor ne’e lahetan seguransa, dame no amor ba
malu, pelo kpntrariu mak ita sei funu malu fali i dala ruma ita nia saudosos
Matebian no ita Nain Maromak sira hotu la fó tulun ba ita nebe ke asosia oh ema
a’at no liman foer no noda ba ita nia maun
no alin, inan no aman, bin no feton, kamaradas no kompaneiros, ran maluk no
mane maluk ninia ran no ninia matan ben no susar no terus oin2 liu ba ne’e...Ba
maluk sira ne’e sira labele hetan tulun husi ita nia sira nebe ke ita teme
dadauk iha kotuk ba ne’e...Tanba sira nia laran foer no dodok ba ita nune mos
sira buka halo deit problema hodi halo buat a’at sira ne’e oh emosaun no
frustramentu ninia laran deit...Maibe sira hanoin didiak no halo evaluasaun ba
ninia hahalok sira ne’e karik sira bele dapat bensauns no grasas husi Ita Nain
Maromak no mos tulun husi ita nia Saudosos Matebian sira i podia sira mak hakat
ba oin, maibe sira nia larn foer no dodok i só ibun tutun mak kanta barak atu
hodi lohi deit ita mak hetan resultadu hodi nilai mak la merese duni ita nia
Povo nia konsiderasaun no Respeito duni...
Kampanhas no votasoens ba Presidente kah ba
Parlamentares sira ne'e hala'o iha Mundo ne'e tuir regras no normas
demokratikas nebe ke ONU komo orgaun maximo e supremo ba nasoens no estados
hotu2 iha mundo ne'e nia laran, nia iha kapasidade no moral obrigatorio atu
exerce ninia poder manadatorio nia ba nasoens kah estados hotu2 atu hakruk ba
desisoens nebe ke hala'o kah hola iha Orgaun Supremo Nasoens Unidas ne ninia
laran iha cidade Estadus Unidos Amerikano nia naran Nova Yorke neba.
Normas no regras
nebe ke ONU define i haruka ba nasoens no estadus hotu2 atu implementa iha
terrenu ne'e baseia husi principios basilares da democracia no liberdade nebe
expresso iha Deklarasaun Universal dos Direitos Humanos e la iha exclusaun ida
ba ema kah ba nasun no estadu ida iha Mundo ne nia laran.
Tanba hanesan
ne'e mak eleisoens kah votasoens presidensiais no parlamentares sira ne'e
hakark kah la'e tenke submete ba regras no normas jogos demokratikus nia nebe
ke hakerek hotu ona tuir Prinsipios Fundamentais ba hodi ukun nasaun no estadu
ida ida iha Mundo ne nia laran.
Agora
konkretamente koalia kona ba ita nia situasaun ita bele dean katak jogos demokratikus
sira ne'e hala'o ona maibe ninia particulariedades mak sei requere ita nia
moral responsabilidade hodi tahu lutu metin ba atu nune komponentes nebe ke ita
dean katak estranhos sira ne'e labele mai sobu fali regras no normas nebe ke
sinkroniza husi Hak2 Asasi Manusia ninia ne'e....
I ita hotu hatene
katak Hak2 Asasi Manusia adalah Batukaran bagi Konstituisaun ita nia RDTL nia,
nune buat hotu2 nebe ita hala'o sempre la' o tuir no observasaun didiak husi i
kona ba principios basilares konsagrados DEKARASAUN UNIVERSAL DIREITOS HUMANO
nia nebe horas ne'e sai hanesan leis ukun nia iha ita nia Konstituisaun ne'e
ninia terang no ninia komando disiplinar
e controle nia.
Embora ita hotu2
hatene katak ita nia RDTL nia konstituisun ne'e harí iha Lei Universal ninia
ma'on okos maibe governo AMP ne'e ninia liederes sira maka halo violasoens
barak no dala barak sira hakarak mos implementa leis kah normas ida ke la
sesuaikan etika moral i social humana nia ba ita nia Povo kik no kiak ninia
moris oh nia dignidade hodi respeita ba malu iha ambiente hamkmatek no domin
nia laran ba malu nebe hanesn kondisaun "sine qua non" ba ita nia Povo
Timor Lorosae nia moris loron ba loron nia iha mundo ne nia laran nebe mos ita
halo parte ba Povos no Nasoens iha Mundo ne nia laran tomak hotu...
Pois ikus mai
refere ba ita nia kamaradas no kompaneros, maun no alin, inan no feton, ran
maluk no manemaluk sira nia kandidatura no votasoens mak ita kategorisasikan ba
requisitos nebe ita temi iha tuir mai ne'e...
Sira nain rua
nebe oin loron ba halo kompetisaun ba ronda ke dua ne’e mesak ita Nain Maromak
nia oan deit. Sira mak tuir mai ne’e, hanesan alin no kamarada Luolo no mos
alin no kamarada Taur Matan Ruak...Taur Matan Ruak no Luolo nia turutan akan di
pelih oleh Nain Maromak no ita nia saudosos Matebian sira iha rai doben Timor
Lorosae nia laran tomak nebe hodi matan nakloke ba hodi akompanha sira nain rua
ninia hahalok no movimentasaun politika hirak sira ne’e ...
Sira hotu2 mesak
Nain Maromak nia oan, maibe di antara sira nain rua ne'e so bele ida mak Ita
Nain Maromak nia bensaun no grasas monu ba nia leten i nune duni mak oin loron
Ita Nain Maromak hili ninia bibi atan ida naran mak Taur Matan Ruak, nia duni
mak simu bensausn no grasas liu husi ita Nain Maromak no mos ninia atan
matebian sira nia tulun mak oin loron alin no kamarada TMR hakat duni ba ona
Palaasio Aitarak laran ba hodi ukun ita Rai no ita Povo tuir Nain Maromak no
Saudosos Matebian sira ninia hakarak ba tu serbi duni Povo kik no kiak konforme
Nain Maromak ninia planos no ninia haruka maiba ninia atan oan sira...Nune mak
oin loron ne’e Ita Nain Matromak no ita nia Saudosos Matebian sira nia eskolha
mak monu ba ita nia oan no alin, kompanero no kamarada Taur Matan Ruak nia
kabas nia leten dadauk ne’e...
Tanba atu sai
Prsidente ba ita nia Nasaun no Povo ne'e, presisu oh neon no laran mos ba ita
Nain Maromak no ita nia Saudosos sira mak bele hetan grasas no bensauns atu
serbi duni ita nia Povo kik no kiak sai husi mukit no kiak sira nia laran...
Neduni loron ida
ne’e ami hato’o ami nia haksolok no hakfulak hodi hakoak bo’ot ba vitoria nebe
alin no kamarada Taur Matan Ruak foin hetan dadauk hudi ita nain Maromak no ita
nia Saudosos Asuwain Matebian sira nia liman laran ne’e i nune atu hakat ba
Palacio Presidencial nia mak iha fatin 20 Maio mai ne’e...
Hodi vitoria ida
ne’e ami fo’o semangat no dorong ba alin no kamarada atu ordena ba Povo timor Lorosae
tomak atu kanta obrigatoriamente ita nia Hino da Revolusaun Foho Ramelau i no mos ita nia Hino
Nasional Patria, Patria sem limites no exklusoens para ninguém....Timor oan
hotu2 deve respeito ba Hino Revolusaun Povo Maubere kik no kiak nia nune mos ba
ita nia Hino Nasional Pa’tria2...
Ba ikus mai ami
sei hato’o ami nia parabens ba ami nia maun no alin, kamaradas no kompaneiros,
ran maluk no mane maluk, inan no aman, bin no feton, fen no oan, Povo Timor
Lorosae tomak mak iha SAGRADA FAMILIA NIA MAHON OKOS, TUIR MAI ASUWAIN FALINTIL
NO VETERANOS, CPD-RDTL/FRETILIN, UNDERTIM, OAN KIAK NO FALUK SIRA HOTU, BIBERE
NO MAUBERE KATUAS NO FERIK SIRA HOTU, JUVENTUDE SIRA HOTU, OPMT SIRA HOTU,
MATADAN TIMOR LOROSAE NO POVO KIK NO KIAK NIA SIRA HOTU HAMUTUK NAFATIN LORI
ITA NIA KAMARADA NO ALIN KAH OAN TMR ATU SAI DUNI SERVIDOR BA ITA POVO KIK NO
KIAK NIA TUIR KOMPROMISSU NEBE KE NIA HALO IHA LAGA NEBA OH LETRA I LAIHA TAN
OH DESKULPAS...
IHA RAMKABIAN
NINIA TUTUN HUSI IMI NIA MAUN NO ALIN, AMAN NO OAN, NAHA NO ALIN, KOMPANEIRO NO
KAMARADA, RAN MALUK NO MANE MALUK MAUBERE TUBARAI METIN NIA LARAN KSOLOK BA IMI
HOTU2 NINIA DEDIKASAUN NO SERBISU OH NEON NO LARAN ATU BELE LORI IMI NIA
KAMARADA TAUR MATAN RUAK HODI MANAN VOTO PRESIDENSIAL BA PERIODO 2012-2017 NIA
NE’E...Dala ida tan ami nia hakfulak no haksolok hodi ami nia hakoak bo’ot ba
imi hotu2 mak ami hadomi no respeita oh neon no laran metin no tebtebes duni...
zondag 15 april 2012
O retrovisor politico de cada candidato Presidencial de segunda ronda para o período de 2012 – 2017.-

Luolo e Matan
Ruak estiveram em frenética disputa para o cargo do Presidente da Republica
Democrática de Timor Leste, mas que ambos não conseguiram obter pontos que
confirmaram as normas estabelecidas pela Constituição para assim poder escolher
um dentre eles para assumir de imediato cargo disputado. Como tal ambos
voltaram com suas políticas de populismo e atractiva para poder convencer as
massas populares em votá-los para que um deles sairá vencedor deste confronto
politico pela via da democracia, liberdade com escrutínio secreto e de livre
consciência em que o Povo Maubere irá decidir na escolha dentre os dois
candidatos, o candidato que é considerado merecido e louvável para ser Chefe do
Estado da nossa RDTL com o seu livre voto conforme sua convicção e consciência
politica. E assim o sofredor Povo Maubere terá a sua decisão em votar para um
dos dois candidatos e com seus votos que determinarão a escolha do novo Chefe
do Estado da nossa RDTL para o periodo de 2012 à 2017. O perfil dos ambos
candidatos são muito bem conhecidos pelo nosso pobre e débil Povo Maubere, embora
ambos por muito populismo e pragmatismo politico que tiveram mas ainda assim
notaram neles algumas discrepâncias ou e alias algumas deturpações em seus
pro-files...Mas que tudo isto poderão ser corrigidos posteriormente sem mais
reservas, porque todo o Povo de Timor Leste que testemunhou a luta de
Resistência Nacional contra o colonialismo Português e posterior a outra luta
desencadeada contra a invasão, agressão e ocupação das Forças Armadas Indonésias
à nossa Pátria RDTL desde e após 25 de Abril de 1974 até ao presente momento.
Assim também como o retrato real dos seus passados desde nos matos e nas
montanhas de Timor Leste e assim como os quase doze anos pós a Restauração da
nossa RDTL em 20 de Maio de 2002 até ao presente momento, o que é que ambos já
fizeram para libertar o Povo Maubere das garras dos peões avançados dos
colonialistas e dos neocolonialistas que neste momento através da sua caduca
sistema de governação ainda prevalecem e assim como continuam a explorar e
oprimir-nos de que maneira através dos seus agentes camuflados infiltrados nas
nossas fileiras com suas sofisticadas máquinas de inteligência onde e na
maioria de tempo passaram a controlar as actividades dos seus opositores mas
que nada fizeram algo para o bem estar do nosso Povo Maubere e algum
desenvolvimento adequado e proporcionado se quer para a nossa Pátria RDTL neste
recanto do Mundo. Ou que ambos apenas foram ao reboque da política dos macabros
vendilhões da Pátria Maubere aos nossos inimigos e inimigos do nosso
martirizado Povo Maubere.Esperamos que isto não acontece no paradigma politico
dos ambos, porque ambos ou se um deles for possuidor do carácter politico acima
referido então era o fim da macacada do seu dispute para a cadeira Presidencial
e ao mesmo tempo da sua vocação politica também...Com o debate final que precedeu
após as campanhas de agitação e propaganda para as eleições presidenciais requerida
em cada candidato com seus apoiantes para segunda rodada foi marcada com
altruísmo e clarividência de que ambos apesar de terem educações não
equivalentes aos Professores, Doutores e Engenheiros de calibres e tamanhos, académicos
e intelectuais de renome, apesar de tudo os anteriores citados não lhes foram
compatíveis mas que finalmente os nossos dois irmãos, camaradas e companheiros
souberam com firmeza e convicção politica fizeram ecoar suas altruivas vozes de
verdadeiros patriotas e nacionalistas de maior reputação e respeito no nosso
solo Pátrio Timor Lorosae. O dia 16 de Abril de 2012 será o dia em que o Povo
de Timor Leste em geral e o Povo Maubere em particular irá votar por seus dois
filhos sobreviventes para segunda ronda à candidatura Presidencial da nossa
RDTL. Dentre os dois sendo um irá ser escolhido e eleito com votos de maioria
esmagadora para ocupar sem dúvida nenhuma o Palácio Presidencial de Aitarak
Laran em Comoro Dili – Timor Leste.
Abonneren op:
Posts (Atom)